Gž-851/2013-3 · Županijski sud u Varaždinu
Legislator summary
AI generatedŽupanijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Koprivnicaparking d.o.o., Koprivnica, Gornji Banovac 19, kojeg zastupaju punomoćnici Josip Kozjak i Miroslav Rendić, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika ZA iz [adresa], radi plateža, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici – Stalna služba u Đurđevcu broj Povrv-937/12-6 od 26. studenog 2012. godine, dana 18. studenoga 2013. godine,
Legislator headnote
AI generatedGž-851/2013-3 · Županijski sud u Varaždinu: Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst) i 25/13 - dalje: ZPP), ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Full text
Gž-851/13-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Koprivnicaparking d.o.o., Koprivnica, Gornji Banovac 19, kojeg zastupaju punomoćnici Josip Kozjak i Miroslav Rendić, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika ZA iz [adresa], radi plateža, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici – Stalna služba u Đurđevcu broj Povrv-937/12-6 od 26. studenog 2012. godine, dana 18. studenoga 2013. godine,
p r e s u d i o j e i r i j e š i o j e
Žalba tuženika djelomično se uvažava a djelomično odbija kao neosnovana te se presuda i rješenje Općinskog suda u Koprivnici – Stalna služba u Đurđevcu broj Povrv-937/12-6 od 26. studenog 2012. godine:
- potvrđuje u dijelu presude u kojem je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina, poslovni broj Ovrv-2973/12 od 27. srpnja 2012. godine (cijela točka I. izreke presude),
- preinačuje u dijelu u kojem je donijeto rješenje kojim je odlučeno o trošku postupka (cijela točka II. izreke rješenja) na način da se određuje da svaka stranka u ovom postupku snosi vlastiti trošak.
Obrazloženje
Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:
"I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina, posl. br. Ovrv-2973/12 od 27.07.2012.g. u dijelu koji se odnosi na trošak ovršnog postupka u iznosu od 412,50 Kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.07.2012.g. pa do isplate po stopi od 12 % godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope HNB-a, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.
Gž-851/13-3
II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka iz Varaždina, posl. br. Ovrv-2973/12 od 27.07.2012.g. u dijelu koji se odnosi na dio troškova ovršnog postupka u iznosu od 700,00 Kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.07.2012.g. pa do isplate po stopi od 12 % godišnje, a u slučaju promjene eskontne stope HNB-a, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena."
Također je donijeto rješenje čija izreka glasi:
"I. Tužba ovrhovoditelja (tužitelja) smatra se povučenom radi odricanja od tužbenog zahtjeva za iznos od 80,00 Kn, koji se odnosi na ime glavnice.
II. Nalaže se ovršeniku (tuženiku) da ovrhovoditelju (tužitelju) naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 725,00 Kn (slovima: sedamstodvadesetpet kuna), u roku od 8 dana."
Protiv dosuđujućeg dijela presude (cijela točka I. izreke presude) i protiv dijela u kojem je riješeno o parničnom trošku (cijela točka II. izreke rješenja) žali se tuženik ne navodeći zakonskih razloga žalbe.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba je djelomično osnovana.
Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst) i 25/13 - dalje: ZPP), ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Prvostupanjski sud je utvrdio da je vozilo tuženika bilo parkirano na javnom parkiralištu Grada Koprivnice na kojem se parkiralište naplaćuje ali za vozilo nije bila kupljena parkirališna karta. Stoga je tužitelj kao ovrhovoditelj protiv tuženika kao ovršenika podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave te je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je tuženiku bilo naloženo da tužitelju na ime dnevne parkirne karte plati iznos od 80,00 kn.
Taj iznos je tijekom ovog postupka plaćen i to nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pa je stoga tužitelj povukao tužbu za iznos glavne tražbine od 80,00 kn ali je ostao kod zahtjeva za naknadu troška ovršnog postupka.
Prvostupanjski sud je našao da je trošak ovršnog postupka bio opravdan budući da u to vrijeme tuženik još nije podmirio glavnu tražbinu u iznosu od 80,00 kn pa je stoga prvostupanjski sud pobijanom presudom održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 412,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama.
Ujedno je tuženiku naloženo da tužitelju plati parnični trošak u iznosu od 725,00 kn.
Gž-851/13-3
Tuženik se žali navodeći da nije on osobno parkirao njegovo vozilo već je te prilike vozilo vozio njegov otac koji je i izvršio sporno parkiranje pa stoga smatra da on osobno nije dužan ništa platiti.
Međutim, prema čl. 14. st. 1. Odluke o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada [adresa] ("Glasnik Grada Koprivnice" br. 2/10), korisnik javnog parkirališta je vlasnik vozila koji je evidentiran u odgovarajućim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova, prema registracijskoj oznaci vozila.
Nije sporno da je upravo tuženik vlasnik vozila i kao takav evidentiran u evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova.
Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je upravo tuženik bio dužan tužitelju platiti naknadu za parkiranje, bez obzira tko je stvarno upravljao vozilom toga dana i izvršio parkiranje.
Zbog tih razloga je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi trošak ovršnog postupka jer je taj trošak tuženik tužitelju neosnovano prouzročio. Zbog tih razloga je dio tuženikove žalbe koji se odnosi na taj dio prvostupanjske presude odbijen kao neosnovan temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a i taj dio prvostupanjske presude je potvrđen.
Međutim, prvostupanjski sud je tužitelju neosnovano dosudio trošak parničnog postupka u iznosu od 725,00 kn.
Prema odredbi čl. 158. st. 1. ZPP-a, tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Ali, ako je tužba povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja, troškove postupka dužan je tužitelju nadoknaditi tuženik.
Tužitelj je povukao tužbu u odnosu na glavnicu zbog toga jer mu je glavnica bila plaćena. Stoga bi i imao pravo na naknadu parničnog troška, ali samo ako je, sukladno gore citiranoj zakonskoj odredbi, tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja. Dakle, uvjet za primjenu gore citirane zakonske odredbe je da je glavnicu podmirio tuženik. Tužitelj je tijekom postupka naveo da je glavnicu platio tuženik no za to nije pružio nikakve dokaze. Tuženik je pak naveo da ne zna tko je platio dnevnu kartu a pretpostavlja da je to bio njegov otac. Stoga se ne može pouzdano zaključiti da je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja te stoga niti nema uvjeta za primjenu gore citirane zakonske odredbe da bi se tužitelju dosudila naknada parničnog troška.
Kako, dakle, tužitelju ne pripada naknada parničnog troška, a tuženik tu naknadu nije tražio, dio prvostupanjske presude kojim je odlučeno o trošku postupka je preinačen temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP-a na način da je odlučeno da svaka stranka snosi vlastiti trošak.
U Koprivnici, 18. studenoga 2013. godine
S U D A C
Veljko Kučeković
OPĆINSKOM SUDU
U KOPRIVNICI
Spis se vraća sa četiri primjerka
odluke suda drugog stupnja.