I Kž-583/2003-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-583/03-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Senke Klarić-Baranović, kao predsjednice vijeća, te Erike Kocijančić i Hajrije Novoselec, kao članova vijeća i više sudske savjetnice Jasmine Dolmagić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. M. M. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. KZ, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 16. svibnja 2003. godine broj K-3/03, u sjednici održanoj dana 10. srpnja 2003. godine,

r i j e š i o j e:

Žalbe opt. M.M. i opt. P.Č. odbijaju se kao neosnovane.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem, u tijeku glavne rasprave, prihvaćen je prijedlog državnog odvjetnika da se svjedoci, djelatnici MUP RH ispitaju kao ugroženi svjedoci uz prikrivanje podataka iz čl. 238. st. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99 i 58/02, u nastavku: ZKP), pod pseudonimima prikriveni istražitelj 1 i prikriveni istražitelj 2 te prikrivanjem izgleda svjedoka, na temelju čl. 239. st. 5. ZKP, ispitivanjem posredstvom tehničkih uređaja za prikazivanje slike i zvuka s tim da će lik i glas svjedoka tijekom ispitivanja izmijeniti.

Protiv tog rješenja žale se opt. M.M. i opt. P.Č., po braniteljima, opt. M.M. s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog državnog odvjetnika, a opt. P.Č. s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i da se odredi da se prikriveni istražitelji ispitaju samo uz prikrivanje osobnih podataka.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske žalbe optuženika smatra neutemeljenima, te predlaže da se iste odbiju.

Žalbe nisu osnovane.

Žalitelji, u bitnom, navode da su svjedoci optuženicima poznati, jer su s njima bili u izravnom kontaktu, te da ništa ne upućuje na zaključak o osobnoj ugroženosti svjedoka policijskih djelatnika, a takovim ispitivanjem svjedoka narušava se načelo neposrednosti. U žalbi opt. Č., navodi se, da bi u konkretnom slučaju, dovoljna zaštita svjedoka bilo njihovo iskazivanje bez podataka o identitetu koje je inače dužan dati.

Suprotno navedenim tvrdnjama, ovaj sud smatra, da je pravilno zaključio sud prvog stupnja, da je u konkretnom slučaju navedene djelatnike MUP RH potrebno ispitati kao svjedoke uz prikrivanje njihovih osobnih podataka lika i glasa.

Naime, iz podataka u spisu predmeta (list spisa 141) proizlazi da su sami djelatnici policije, koje treba ispitati kao svjedoke, "prikriveni istražitelji" izjavili da se boje za svoju sigurnost, te sigurnost svojih obitelji. Osim toga, u spisu postoji i dopis Odjela posebnih kriminalističkih poslova, Uprave kriminalističke policije MUP RH (list spisa 468), upućen sudu, a iz kojeg proizlazi zamolba za ispitivanjem navedenih svjedoka uz prikrivanje njihovih osobnih podataka, te lika i glasa, radi zaštite njihove profesionalne i osobne sigurnosti, te osobne sigurnosti njihove obitelji.

Kod takovog stanja stvari, i po ocjeni Vrhovnog suda, postoji zakonska osnova, da se u ovom postupku, zaštiti identitet navedenih policijskih djelatnika, koji su djelovali kao "prikriveni istražitelji" i to kako kroz njihovo ispitivanje bez podataka o identitetu, tako i zbog postojanja opravdanog interesa, kroz njihovo ispitivanje posredstvom tehničkih uređaja, zaštitom lika i glasa. Pri tome se imalo u vidu i načelo neposrednosti, koje nije narušeno, jer postoji mogućnost ocjene iskaza navedenih svjedoka.

Slijedom izloženog, riješeno je, kao u izreci, na temelju čl. 398. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 10. srpnja 2003. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Jasmina Dolmagić, v.r.

Senka Klarić-Baranović, v.r.