Croatian Supreme Court dismisses appeals against detention extension, upholds detention for recidivism risk.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court dismissed appeals by three defendants while granting relief to a fourth defendant regarding the extension of pre-trial detention. The lower court extended detention based on the risk of reoffending under Article 123(3) of the Criminal Procedure Act, rejecting arguments regarding proportionality or alternative measures like bail. The court ruled that the severity of the alleged crime and the specific danger of reoffending justified continued detention, noting that bail is legally unavailable for this specific ground.
Legislator headnote
AI generatedArticles 122, 123(1)(3), 123(1)(1), 127(4), 131(1), 494(3)(2) of the Criminal Procedure Act; detention may be extended based on the risk of reoffending when the gravity of the crime and the specific danger of repetition outweigh the interests of liberty, and bail is legally restricted to cases involving flight risk.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: II Kž 343/2019-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivone Horvatić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog J. M. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog J. M., okrivljenog G. T., okrivljenog S. M. i okrivljenog M. K. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 6. rujna 2019. broj Kov-Us-Iz-50/19 (Kov-Us-54/19) o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 27. rujna 2019.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se žalba okrivljenog M. K. te se pobijano rješenje ukida u odnosu na tog okrivljenika i u tom dijelu predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Žalbe okrivljenog J. M., okrivljenog G. T. i okrivljenog S. M. odbijaju se kao neosnovane.
Obrazloženje
Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu nakon podignute optužnice protiv okrivljenog J. M. i drugih, zbog kaznenog djela zločinačkog udruženja iz članka 328. stavka 1. i drugih KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.), produljen istražni zatvor protiv okrivljenog J. M., okrivljenog G. T. i okrivljenog S. M. po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., a protiv okrivljenog P. S. i okrivljenog M. K. po osnovama iz članka 123. stavka 1. točke 1. i 3. ZKP/08. Dalje je određeno da se okrivljenicima u istražni zatvor uračunava vrijeme lišenja slobode, i to okrivljenom J. M. i okrivljenom S. M. od 19. ožujka 2019. pa nadalje, okrivljenom G. T. i
II Kž 343/2019-4
okrivljenom P. S. od 6. ožujka 2019. pa nadalje, te okrivljenom M. K. od 1. travnja 2019. pa nadalje.
Protiv tog rješenja žali se okrivljeni J. M. po branitelju, odvjetniku R. K., s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i odredi puštanje okrivljenika na slobodu.
Prvostupanjsko rješenje pobija i okrivljeni G. T. po branitelju, odvjetniku J. Č. s prijedlogom da se ukine istražni zatvor i eventualno zamijeni mjerom opreza, odnosno da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Žalbu je podnio i okrivljeni S. M. po branitelju, odvjetniku K. Š. s prijedlogom da se ukine istražni zatvor i zamijeni drugom, blažom mjerom.
Također se žali okrivljeni M. K. po branitelju, odvjetniku B. K. s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje, podredno da se u odnosu na osnovu iz članka 123. stavka 1. točke 1. odredi jamstvo u iznosu 15.000,00 kn, a da se u odnosu na osnovu iz članka 123. stavka 1. točke 3. ukine istražni zatvor. Žalba u korist ovog okrivljenika je podnesena i po odvjetniku T. B. u kojoj je predloženo da se istražni zatvor zamijeni jamstvom, podredno da se pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Žalba okrivljenog M. K. je osnovana, dok žalbe okrivljenog J. M., okrivljenog G. T. i okrivljenog S. M. nisu osnovane.
U odnosu na točku I. izreke:
Okrivljeni M. K. se u žalbi podnesenoj po branitelju, odvjetniku B. K., žali na postupanje vijeća koje je produljilo istražni zatvor, a na ročište na kojem se o tome odlučivalo nije pozvalo izabranog branitelja, odvjetnika B. K., već branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika T. B. S pravom žalitelj prigovora takvom postupku suda, iako se tu ne radi o povredi iz članka 468. stavka 1. točke 3. ZKP/08. (budući da se pod određenim pretpostavkama ročište za odlučivanje o istražnom zatvoru može održati i u odsutnosti branitelja sukladno članku 129. stavku 2. ZKP/08.) na koju se žalba poziva, već o teškoj povredi prava na pravično suđenje zajamčenog Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz članka 468. stavka 2. ZKP/08.
Naime, iz spisa je vidljivo da je u ovom postupku okrivljeniku bio postavljan branitelj po službenoj dužnosti u osobi T. B. (list 737), no, kasnije je u spis dostavljena punomoć od 1. travnja 2019. (list 873 spisa) kojom okrivljenik ovlašćuje odvjetnika B. K., kao svog branitelja. U daljnjem dijelu postupka se u predmetu pojavljuje kao branitelj jedino odvjetnik B. K. time da je propušteno razriješiti odvjetnika T. B. njegove dužnosti.
Propust prvostupanjskog suda da na ročište 6. rujna 2019. pozove opunomoćenog branitelja, a pozivanjem branitelja po službenoj dužnosti (čemu je i sam okrivljenik prigovorio na istoj sjednici), okrivljeniku je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje budući da izabranom branitelju nije pružena prilika da zastupa interese svoje stranke na toj sjednici.
II Kž 343/2019-4
Kod takvog stanja stvari, pobijano rješenje je valjalo ukinuti u odnosu na okrivljenog M. K. i u tom dijelu spis uputiti na ponovno odlučivanje sukladno članku 494. stavku 3. točki 3. ZKP/08.
U ponovljenom postupku odlučivanja o daljnjoj potrebi da se okrivljeniku produlji istražni zatvor po osnovama iz članka 123. stavka 1. točkama 1. i 3. ZKP/08., prvostupanjski će sud uzeti u obzir primjedbe iznesene u ovom rješenju, postupiti sukladno članku 73. stavka 1. ZKP/08. i otkloniti nedostatke na koje je upozoren te donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje.
Napominje se da je prilikom razmatranja opasnosti od bijega potrebno obratiti pozornost da je u ovom postupku raspisana tjeralica 22. ožujka 2019. (podatak na listu 809- 810), dok je okrivljenik uhićen 1. travnja 2019., na adresi svog prebivališta u S., ..., dakle, na svojoj kućnoj adresi već deset dana nakon raspisivanja tjeralice. Iz navedenog također proizlazi da izdavanje Europskog uhidbenog naloga i raspisivanje međunarodne tjeralice, na što se poziva pobijano rješenje kao argumente za zaključak o bijegu okrivljenika, nije bilo ni od kakvog utjecaja na njegovo uhićenje.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
U odnosu na točku II. izreke:
Okrivljeni J. M. ističe da je nedostatno pojašnjenje suda kako se iteracijska opasnost ne može prevenirati blažim mjerama koje su predložene i obrazložene od strane obrane, a posebno mjerom zabrane obavljanja poslovne djelatnosti. Time se poziva na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. u vidu izostanka razloga o odlučnim činjenicama. Istu povredu apostrofira i okrivljeni G. T. kada navodi da se rješenje ne može ispitati jer da nedostaje obrazloženje svih odlučnih činjenica, a da je sud propustio obrazložiti u čemu se sastoji "veći stupanj okolnosti" zbog kojih postoji opasnost od počinjenja novog kaznenog djela. Slično tvrdi i okrivljeni S. M. kada navodi da rješenje o određivanju istražnog zatvora mora biti obrazloženo razlozima vezanim uz konkretan slučaj i osobu.
Protivno istaknutim žalbenim navodima, prvostupanjski je sud, nakon što je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice, dao jasne, dostatne i valjane razloge za svoju odluku sukladno članku 124. stavku 3. ZKP/08. To se odnosi na ispunjenje posebnih pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz osnova u članku 123. stavku 1. točke 3. ZKP/08., a i na razloge zbog kojih sud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti blažom mjerom. Što se tiče tvrdnje okrivljenog J. M. da se mjerom zabrane obavljanja poslovne djelatnosti može prevenirati iteracijska opasnost, o tome će biti riječi u daljnjem dijelu ove odluke prilikom razmatranja činjeničnih navoda žalbe.
Dakle, nisu u pravu okrivljeni J. M., okrivljeni G. T. i okrivljeni S. M. kada tvrde da je rješenje nedovoljno obrazloženo, a niti su razmatranjem pobijanog rješenja u odnosu na te okrivljenike nađene druge povrede na koje drugostupanjski sud, u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti.
II Kž 343/2019-4
Ocjena je i ovog suda da i dalje postoji opasnost od ponavljanja sličnog ili istovrsnog kaznenog djela kod ovih okrivljenika. Okrivljeni J. M. i okrivljeni G. T. su osnovano sumnjivi da su počinili kazneno djelo zločinačkog udruženja iz članka 328. stavka 1. KZ/11. i kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa opojnim drogama u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 4. u vezi članka 190. stavka 2. KZ/11. Okrivljeni J. M. je osnovano sumnjiv da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 4. u vezi članka 190. stavka 2. KZ/11. Osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će okrivljenici puštanjem na slobodu nastaviti sa činjenjem sličnih ili istovrsnih kaznenih djela proizlaze iz okolnosti inkriminiranih djela.
Naime, okrivljenici se terete da su počinili inkriminirana kaznena djela tijekom višemjesečnog razdoblja, na području više država, a predmet kaznenog djela je bila droga marihuana u ukupnoj količini više od pola tone koja u prodaji vrijedi 5.000.000 kn. Podijeljene uloge, prethodna razrađenost i potreba planiranja više radnji koje su predmet kaznenog djela, višemjesečno inkriminirano razdoblje, golema količina i tržišna vrijednost droge te međunarodni element u međusobnoj logičnoj povezanosti upućuju na zaključak o upornosti i ustrajnosti volje svih okrivljenika u inkriminiranom postupanju. Osim toga, okrivljeni S. M. se također tereti da je kod njega pronađeno 622 grama droge amfetamin i 96 ml otopine iste droge kojom se može ostvariti korist od 120.000 kn. Navedene okolnosti predstavljaju one osobite okolnost koje upućuju na opasnost da će ponoviti ili počiniti teže kazneno djelo iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., a bez obzira na to što su okrivljeni J. M. (list 786 spisa) i okrivljeni S. M. (list 787 spisa) neosuđivane osobe. Naime, ovdje se radi o izrazito velikoj kriminalnoj količini koja odstupa od uobičajenog činjenja istovrsnih kaznenih djela kojima je već po naravi stvari svojstvena znatna kriminalna količina.
Na takav zaključak nije od utjecaja žalbena tvrdnja okrivljenog J. M. da se na načinu počinjenja djela ne može zasnivati iteracijska opasnost i tvrdnja okrivljenog S. M. da se ne radi o činjenicama koje su odlučne za procjenu postoji li opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Naime, način počinjenja djela za koje se terete je svakako okolnost važna za procjenu opasnosti od ponavljanja djela pa pozivanje na inkriminirano postupanje u pobijanom rješenju ne predstavlja povredu članka 5. stavka 1. C i stavka 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.), niti je suprotno praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, kako tvrdi okrivljeni J. M., niti je povrijeđena presumpcija nevinosti kako to ističe okrivljeni S. M.
Pored toga, okrivljeni G. T. je osuđivan (list 179 spisa) zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11., pronevjere iz članka 233. stavka 1. KZ/11. i krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 2. KZ/11., a kaznena djela za koje se tereti u ovom postupku su obuhvaćena rokom provjeravanja iz te ranije presude. Nadalje, isti je jedanaest puta prekršajno kažnjavan (list 132-133 spisa), i to zbog kršenja Zakona o zaštiti nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 137/09., 14/10., 60/10. i 70/17.), Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine" broj 167/03., 79/07., 80/11., 125/11., 141/13., 127/14. i 62/17.), Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda ("Narodne novine" broj 125/08., 55/09., 119/09. i 94/13.), Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11. - pročišćeni tekst, 80/13., 158/13. -
II Kž 343/2019-4
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14. i 64/15.) i Zakona o prebivalištu ("Narodne novine" broj 144/12. i 158/13.). Ovakva kaznena i prekršajna kažnjavanost ukazuju da je kršenje zakona uobičajeno ponašanje ovog okrivljenika pa za sada nisu od utjecaja žalbeni navodi da je u dva navrata iznio detaljnu i okolnosnu obranu, da je priznao počinjenje djela i izrazio žaljenje, kao i da je dosadašnje vrijeme u istražnom zatvoru od šest mjeseci bilo dovoljno da utječe na njegovo buduće razmišljanje i ponašanje, da ne postoje objektivne pretpostavke za ponavljanje djela i da se namjerava zaposliti. To stoga što okolnosti i interesi koje ističe nisu takvi da bi nadmašili opći interes koji se ostvaruje lišenjem slobode okrivljenika, a to je zaštita socijalne sredine od novih kaznenih djela za koja za sada postoji predvidiva opasnost da će ih isti počiniti.
Nije u pravu okrivljeni S. M. kada tvrdi da je povrijeđeno načelo razmjernosti. Naime, prilikom ocjene o eventualnoj povredi tog načela, u skladu s člankom 122. stavkom 2. ZKP/08., treba uzeti u obzir razmjer između težine kaznenog djela (za koje je propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina), kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora (okrivljenik je u istražnom zatvoru od 19. ožujka 2019. - podatak na listu 659 spisa). Uzevši u obzir sve navedeno, načelo razmjernosti za sada nije ugroženo niti se zadržavanje okrivljenika u istražnom zatvoru pretvorilo u penalizaciju, kako on navodi u žalbi.
Vezano za žalbene prijedloge okrivljenog G. T. i okrivljenog S. M. da im se odrede mjere opreza kao zamjena za istražni zatvor, napominje se kako svrha istražnog zatvora, imajući na umu značaj i karakter izloženih okolnosti, ne bi mogla biti uspješno ostvarena blažim mjerama. Za sada nije prihvatljiva niti tvrdnja okrivljenog J. M. da se mjerom opreza zabrane obavljanja poslovne aktivnosti može prevenirati iteracijska opasnost, budući da se njemu ne stavlja na teret da bi kazneno djelo počinio u okviru svoje poslovne djelatnosti niti postoji takva povezanost između njegove poslovne djelatnosti i inkriminiranog postupanja da bi se samo predloženom mjerom opreza ostvarila preventivna svrha.
U odnosu na žalbeni navod okrivljenog S. M. da mu se odredi jamstvo kao zamjena za istražni zatvor, napominje se da takva zakonska mogućnost ne postoji od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 70/17.), objavljenog u "Narodnim novinama" 19. srpnja 2017., kojim je odredba članka 102. stavka 1. ZKP/08., koja se odnosi na mjeru jamstva, izmijenjena. Sukladno toj izmjeni, mjera jamstva, kao blaža mjera kojom se može ostvariti svrha istražnog zatvora, može se primijeniti samo u slučajevima u kojima je istražni zatvor protiv okrivljenika određen iz razloga navedenih u članka 123. stavka 1. točki 1. ZKP/08., dakle, zbog opasnosti od bijega, što ovdje nije slučaj budući da se istražni zatvor protiv ovog okrivljenika temelji na odredbi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., odnosno na opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.
Budući da žalbenim navodima okrivljenog J. M., okrivljenog G. T. i okrivljenog S. M. nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 27. rujna 2019.
Zapisničarka
Predsjednik vijeća
Ivona Horvatić, v.r.
Žarko Dundović, v.r.
II Kž 343/2019-4