Gzp-783/2009-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Gzp 783/09-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Aleksandru Peruzoviću, u pravnoj stvari predlagateljica R. B., iz S., Lj. K., iz S., D. B., iz S., R. K., iz S., G. P., iz Ž., i G. M., iz S., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevima predlagateljica, 22. ožujka 2010.,

r i j e š i o j e:

I. Predlagateljicama R. B., Lj. K., D. B., R. K., G. P. i G. M. određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od po 5.500,00 kn (pettisućapetstokuna) svakoj.

II. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz stavka I. izreke ovog rješenja u roku od 3 (tri) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagateljica Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

Predlagateljice su podnijele, temeljem odredbe članka 27. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09 – dalje: ZS), zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zbog nedonošenja sudske odluke i dugog trajanja postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem IVP-734/06.

Zahtjevi su osnovani.

Prema odredbi članka 27. stavka 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je na temelju navoda predlagateljica iz zahtjeva, pribavljene preslike spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj IVP-734/06, očitovanja navedenog suda od 5. studenog 2008., uvidom u odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-7014/08 od 4. veljače 2009. te u odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-580/09-2 od 7. listopada 2009., kao i službenom provjerom u pisarnici Općinskog suda u Splitu, utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi prava predlagateljica na suđenje u razumnom roku, zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 41/01 - pročišćeni tekst - 55/01):

Postupak je pokrenut 1. rujna 2003. pred Općinskim sudom u Splitu tužbom tužiteljica R. B., Lj. K., D. B., R. K., G. P. i G. M. (ovdje predlagateljica), koju su podnijele zajedno sa još 61 tužiteljicom, protiv I-tuženika G. S. i II-tuženika D. v. „R.“, radi isplate razlike plaće.

Podneskom od 20. srpnja 2004. punomoćnik tužiteljica je ispravio pogreške u pisanju prezimena tužiteljica u tužbi i adresa pojedinih tužiteljica.

Podneskom od 28. listopada 2005. I tuženik je osporio navode tužbe.

Ročište 4. studenog 2005. je odgođeno na prijedlog punomoćnika tužiteljica.

Na ročištu 25. siječnja 2006. stranke su raspravljalo o meritumu spora te im je dodijeljen rok od 30 dana radi pokušaja mirnog rješenja spora

Na ročištu 14. ožujka 2006. II tuženik je dostavio podnesak, radi čega je tužiteljicama određen rok od 15 dana radi očitovanja na isto.

Tužiteljice su se očitovale u podnesku od 6. travnja 2006.

Ročište 27. travnja 2006. je odgođeno zbog službene spriječenosti raspravnog suca.

Na ročištu od 01. lipnja 2006. I tuženik je priložio obrazloženi podnesak, te je tužiteljicama dodijeljen rok od 15 dana radi očitovanja. Sud je na istom ročištu odlučio pribaviti od II tuženika podatke o isplaćenim plaćama tužiteljica, te nakon toga odrediti financijsko knjigovodstveno vještačenje radi utvrđenja visine razlike plaće.

Podneskom od 26. lipnja 2006. tužiteljice su se očitovale na zadnji podnesak I tuženika.

Sud je dopisom od ll. srpnja 2006. zatražio od II tuženika dostavu podataka o plaći tužiteljica.

Rješenjem od ll. srpnja 2006. sud je razdvojio postupak, pa je tako po tužbi predlagateljica formirao spis poslovnog broja IVP 734/06.

Dopisom od 24. kolovoza 2006. sud je od II tuženika zatražio dostavu podataka o plaći tužiteljica iz ovog predmeta, kojem je II tuženik udovoljio 5. rujna 2006.

Dana 08. rujna 2006. vještak je pozvan preuzeti spis radi provođenja financijskog vještačenja, te je nalaz i mišljenje dostavio 19. siječnja 2007.

U podnesku od 19. srpnja 2007. tužiteljice su uredile tužbeni zahtjev. Na ročištu 1. listopada 2007. tuženici su istaknuli prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tužiteljicama naloženo u roku od osam dana pisano se očitovati na kojem radnom mjestu su zaposlene kod II tuženika.

Podneskom od 24. listopada 2007. tužiteljice su se očitovale o zatraženom.

Sud je 3. prosinca 2007. pozvao vještaka da preuzme spis i pisano se očituje na prigovore tuženih.

Pisano očitovanje vještak je dostavio 4. travnja 2008.

Na ročištu 2. srpnja 2008. glavna rasprava je zaključena, te je na ročištu 17. srpnja 2008. donesena i objavljena presuda poslovni broj IVP-734/06, kojom je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen a djelomično odbijen.

Povodom žalbi tuženika predmet je 22. prosinca 2008. dostavljen Županijskom sudu u Splitu, koji je presudom Gž-7014/08 od 4. veljače 2009. potvrdio prvostupanjsku presudu. Navedena odluka je punomoćniku predlagateljica dostavljena 12. ožujka 2009.

I tuženik je podnio reviziju protiv navedene drugostupanjske presude, koju je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem Revr-580/09-2 od 7. listopada 2009. odbacio kao nedopuštenu. To rješenje je punomoćnik tužiteljica primio 27. studenog 2009.

Pravno relevantno razdoblje razmatranja odlučno za ocjenu pripada li predlagatelju pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smatra se u pravilu razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja odluke povodom zahtjeva za zaštitom prava na suđenje u razumnom roku.

Međutim, obzirom da je u konkretnom slučaju, tijekom ovog postupka pravomoćno meritorno odlučeno o pravu predlagateljica, pravno relevantno teče od podnošenja tužbe 1. rujna 2003. i traje do dana dostavljanja drugostupanjske presude punomoćniku predlagateljica (12. ožujka 2009.) imajući na umu da je revizija pravomoćno odbačena, tako da se radi o mjerodavnom razdoblju u trajanju od pet godina, šest mjeseci i jedanaest dana.

Prema ocjeni ovog suda, općinski sud u pravno relevantnom razdoblju nije postupao u potpunosti ažurno. Naime, zamijećen je period neaktivnosti suda odmah nakon podnošenja tužbe, budući je prvo ročište u ovom postupku određeno tek za 4. studenog 2005., dakle po proteku dvije godine, u kojem periodu sud nije poduzimao radnje usmjerenu okončanju postupka, a osobito kada se uzme u obzir činjenica da se u konkretnom slučaju radi o postupku u parnici iz radnog odnosa u kojem je sud sukladno odredbi članka 434. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08 i 123/08 – dalje: ZPP) uvijek, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, dužan obraćati pažnju na potrebu hitnog rješavanja takvih sporova.

Predlagateljice, kao tužiteljice, svojim procesnim dispozicijama su također doprinijele duljini trajanja predmetnog postupka. Naime, upravo po njihovom prijedlogu odgođeno je ročište zakazano za dan 4. studeni 2005.

Prema ocjeni ovog suda, radi se o donekle složenom predmetu s obzirom na potrebu provođenja financijsko-računovodstvenog vještačenja, ali i imajući u vidu brojnost tužiteljica.

Slijedom navedenog, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da je duljinom trajanja predmetnog sudskog postupka predlagateljicama povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno odredbom članka 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.

Visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (5.500,00 kn) ovaj sud je odredio uzimajući u obzir duljinu trajanja postupka, ponašanje predlagateljica, složenost, vrstu i prirodu konkretnog spora te činjenicu da je postupak u međuvremenu i pravomoćno okončan, a uvažavajući pri tom socijalne i općepoznato složene i otežane gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog valjalo je, temeljem odredbe članka 28. ZS-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 22. ožujka 2010.

S U D A C

Aleksandar Peruzović, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u tri primjerka.