Rev-678/2004-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 678/04-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Miroslave Vekić, kao predsjednice vijeća, te Jakoba Miletića, dr. sc. Ivana Kaladića, Gordane Matasić-Špoljarić i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. B.-J. iz B. L., koju zastupa A. F., odvjetnik u P., protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo – Građansko-upravni odjel u P., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužiteljice izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Požegi od 26. travnja 2004. godine broj Gž- 221/04-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi od 28. siječnja 2004. godine broj P-252/03-10, u sjednici održanoj dana 24. kolovoza 2005. godine,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom obvezan je tuženik platiti tužiteljici s osnove naknade nematerijalne štete 40.000,00 kn sa zateznim kamatama od donošenja te presude do isplate, a preostali dio tužbenog zahtjeva je odbijen, te je tužiteljica dužna tuženiku naknaditi parnične troškove u iznosu od 5.615,00 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijena je tužiteljičina žalba i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev djelomično odbijen pravovremenu, dopuštenu i potpunu reviziju izjavila je tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se preinači i tužiteljici dosudi pravična naknada nematerijalne štete, ili da se nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

Tuženik na reviziju nije odgovorio.

Revizija nije osnovana.

Predmet spora je tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete u vezi duševnih boli zbog povrede slobode i prava ličnosti.

U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da je presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 13. lipnja 2001. godine broj K-11/01-53 tužiteljica oslobođena od optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva opisanoj kažnjivo po čl. 120. st. 1. OKZRH,

- da je istom presudom stavljena izvan snage presuda Županijskog suda u Požegi od 21. svibnja 1996. godine broj K-85/94 temeljem koje je tužiteljica kao osuđenica nakon uhićenja 30. siječnja 2001. godine lišena slobode i upućena na izdržavanje kazne zatvora u Okružni zatvor Požega, gdje je boravila do 13. lipnja 2001. godine – ukupno četiri mjeseca i trinaest dana,

- da je tužiteljica trpjela duševne boli zbog povrede ugleda, časti i slobode neosnovanim boravkom u zatvoru u Okružnom zatvoru u Požegi,

- da je tužiteljica boraveći u zatvoru najteže podnosila odvojenost od mldb. djeteta, zbog čega je i plakala,

- da je nakon izlaska iz zatvora tužiteljica krizu prebrodila druženjem sa prijateljima ne tražeći liječničku pomoć,

- da su u vezi lišenja slobode tužiteljice objavljivani članci u novinama, no osim jednog bratića nitko od rodbine i prijatelja tužiteljice nije tužiteljicu izbjegavao,

- da duševne boli koje je tužiteljica trpjela lišenjem slobode nisu dovele do trajnije i obilnije psihičke poremećenosti tužiteljice,

- da tužiteljica nije doživjela neugodnosti i osudu okoline.

Pravilnom primjenom materijalnog prava su nižestupanjski sudovi prihvatili tužbeni zahtjev do iznosa od 40.000,00 kn sa zateznim kamatama, a tužbeni zahtjev preko toga iznosa pravilno su odbili.

Prema odredbi čl. 476. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj: 110/97, 27/99, 58/99, 112/99, 58/02 – dalje u tekstu: ZKP) pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija, ili koja je proglašena krivom, a oslobođena kazne, a kasnije je u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe, ili je optužba odbijena, osim ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj odnosno privatni tužitelj odustao od progona, ili što je oštećenik odustao od prijedloga, a do odustanka je došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom.

Odredbom čl. 480. st. 1. toč. 1. ZKP propisano je da pravo na naknadu štete pripada i osobi koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka, ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenje, ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe, ili je optužba odbijena.

U konkretnom slučaju tužiteljica je u ponovljenom kaznenom postupku oslobođena od optužbe za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva zbog kojeg je u prethodno vođenom kaznenom postupku u njezinoj odsutnosti kažnjena kaznom zatvora u trajanju od osam godina, a u vezi toga djela bila je na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od četiri mjeseca i trinaest dana.

U smislu odredbe čl. 200. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99) za duševne boli zbog povrede časti, ugleda ili slobode, sud će ako nađe da okolnosti slučaja, a osobito jačina boli i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade materijalne štete, kao i u njezinoj odsutnosti.

Nije osnovan revizijski navod tužiteljice da joj je novčana naknada za pretrpljenu nematerijalnu štetu dosuđena u preniskom iznosu. Nižestupanjski sudovi su prilikom odmjeravanja novčane naknade za nematerijalnu štetu vodili računa o okolnostima važnim za odmjeravanje novčane naknade (odnos sredine u kojoj je tužiteljica živjela prema njoj nakon lišenja slobode težina i priroda kaznenog djela za koje je u kaznenom postupku tužiteljica oglašena krivom, vrijeme trajanja lišenja slobode za koje vrijeme je bila odvojena od svog maloljetnog djeteta).

Suprotno tvrdnji tužiteljice drugostupanjski je sud ocijenio navode u žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjske presude, koji su odlučnog značaja i nije učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

Kako nisu ostvareni istaknuti revizijski razlozi, valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. Zakona o parničnom postupku – "Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03).

U Zagrebu, 24. kolovoza 2005. godine

Predsjednica vijeća:

Miroslava Vekić, v.r.