Rev-465/1999-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 465/1999-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna kao predsjednika vijeća, te Stanka Jesenkovića, Vladimira Drakulića, Stanka Hautza i Vlatke Potočnjak-Radej kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice O. R. G., koju zastupa Javno pravobraniteljstvo Rijeka, protiv tuženika 1. Općina Delnice, koju zastupa Javno pravobraniteljstvo Delnice i 2. L. G.-M. iz D., koju zastupa M. S., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništavosti ugovora i iseljenja, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Rijeci od 7. lipnja 1995. br. Gž-1687/94, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Delnicama od 28. rujna 1994. br. P-14/94, u sjednici održanoj dana 11. svibnja 1999.,

r i j e š i o j e :

Odbacuje se revizija tuženika kao nedopuštena.

Obrazloženje

U predmetnoj parnici u kojoj je pravomoćno utvrđeno da je ništav ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo sklopljen između tuženika i drugotuženici L.G.-M. naloženo iseljenje iz stana, drugotuženica je izjavila reviziju koja nije dopuštena.

Riječ je, naime, o sporu iz čl. 382. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91 i 91/92 - u daljnjem tekstu: ZPP) a gdje vrijednost predmeta spora ne prelazi granični iznos od 3,000.000 HRD (3.000,00 kn) preko kojeg je revizija dopuštena.

Tužitelj je u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora u iznosu od 36.000 HRD, a ovlašten je bio u smislu čl. 40. st. 2. ZPP naznačiti vrijednost predmeta spora u tužbi samo glede zahtjeva za utvrđenje ništavosti spomenutog ugovora, a ne i glede zahtjeva za iseljenje iz stana drugotuženice.

Taj zahtjev za iseljenje predstavlja spor iz odnosa korištenja stana koji glede dopuštenosti revizije nije obuhvaćen odredbom čl. 106. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85, 42/86, 22/92 i 70/94) pa dopuštenost revizije treba cijeniti prema vrijednosnom kriteriju u smislu čl. 382. st. 2. ZPP u svezi s čl. 38. ZPP tj. prema jednogodišnjoj stanarini odnosno najamnini za korištenje prijepornog stana, kakva je bila u mjesecu u kojem je podnesena tužba u ovom sporu.

Prema utvrđenju prvostupanjskog suda mjesečna stanarina odnosno najamnina za prijeporni stan u vrijeme podnošenja tužbe u ovom sporu tj. u ožujku 1993. iznosila je 5.488 HRD, što znači da je jednogodišnja stanarina tada iznosila 65.856 HRD.

S obzirom na zahtjev za utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji stana i u svezi upravo te (apsolutne) ništavosti zahtjev za iseljenja tuženice iz stana, radi se o dva zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, pa se u smislu čl. 37. st. 1. ZPP vrijednost predmeta spora određuje po zbroju vrijednosti ta dva zahtjeva tj. iznosa od 36.000 HRD i iznosa od 65.856 HRD, što čini ukupno iznos od 101.856 HRD.

Što se tiče vrijednosti predmeta spora glede zahtjeva za utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji stana treba posebno istaći da je mjerodavna vrijednost predmeta spora naznačena u tužbi u iznosu od 36.000 HRD, a ne ona utvrđena na ročištu glavne rasprave od 17. lipnja 1994. (list 46).

Prema odredbi čl. 40. st. 3. ZPP ako sud smatra da je vrijednost predmeta spora u tužbi očito suviše visoko ili suviše nisko naznačena tako da se postavlja pitanje sastava suda i prava na izjavljivanje revizije, sud će, najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano onda na glavnoj raspravi prije početka raspravljanja o glavnoj stvari, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti.

Zato nakon okončanja pripremnog ročišta odnosno nakon početka rasprave o glavnoj stvari sud je prekludiran u svom pravu odnosno ovlaštenju da provjerava točnost označene vrijednosti, pa ostaje ta vrijednost označena u tužbi jedino mjerodavna za ocjenu prava na izjavljivanje revizije.

Iz izloženih razloga trebalo je, na temelju odredbe čl. 392. ZPP, odbaciti izjavljenu reviziju kao nedopuštenu.

U Zagrebu, 11. svibnja 1999.

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann v.r.