I Kž-433/1991-7 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 433/1991-7

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava, kao predsjednika vijeća, te Šeparović Veseljka, Petranović Milana, Drakulić Milene i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Ć. Ć., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi optuženog izjavljene protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 17. XII. 1990. K 14/90-39, u sjednici održanoj 4. rujna 1991., u prisutnosti zamjenika javnog tužioca Hrvatske Pulšelić Petra i branitelja optuženog Ć. Ć. odvjetnika V. R. iz Z.,

r i j e š i o je :

I. Povodom žalbe opt. Ć. Ć., po službenoj dužnosti ukida se presuda prvostepenog suda i predmet vraća tome sudu na ponovno sudjenje.

II. Uslijed odluke pod I. žalba opt. Ć. Ć. bespredmetna je.

O b r a z l o ž e n j e

Okružni sud u Zagrebu, kao prvostepeni sud, uvodno naznačenom presudom oglasio je opt. Ć. Ć. krivim da je počinio krivično djelo protiv života i tijela, ubojstvom iz čl. 35. st. 1. KZRH i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od osam godina, uračunavši mu u tu kaznu i vrijeme provedeno u pritvoru od 25. V. 1987. do 15. IV. 1988., te od 17. XII. 1990. pa nadalje; po čl. 50. st. 1. KZ SFRJ, oslobodio ga od naknade troškova krivičnog postupka, a oštećene uputio s imovinskopravnim zahtjevom na parnicu.

Protiv te prvostepene presude žalbu je izjavio optuženi i to po branitelju, te osobno. Predlaže da se presuda preinači tako da ga se oslobodi od krivične odgovornosti, ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje, ili preinači u pravnoj oznaci djela i u odluci o kazni na blaže. U žalbi izjavljenoj po branitelju istaknuti su žalbeni osnovi bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o kazni, a žalbi osobno, presuda se pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i odluke o kazni.

I Kž 433/1991-7

Branitelj optuženog u žalbi zahtjeva da ga se obavijesti o sjednici vijeća drugostepenog suda.

Odgovora na žalbu nije bilo.

Javno tužilaštvo Hrvatske po čl. 370. st. 2. ZKP- prijedlog da se žalba odbije; presuda potvrdi, dalo je u podnesku od 27. VI. 1991. br. Ktž 617/91.

Drugostepeni sud održao je sjednicu u prisustvu zamjenika javnog tužioca Hrvatske Pulišelić Petra i branitelja optuženog V. R., odvjetnika iz Z., dok po čl. 371. st. 2. ZKP prisutnost optuženika, koji se nalazi u pritvoru, nije bila osigurana, jer nije nadjena za to svrsishodnost.

Na sjednici vijeća drugostepenog suda prisutne stranke izjavile su da ustraju kod svojih osnova, razloga i prijedloga.

Drugostepeni sud ispitao je povodom žalbe optuženika prvostepenu presudu prema čl. 376. ZKP i našao da je u njoj ostvarena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11.ZKP, koja se ispituje po službenoj dužnosti i koja po odredbi čl. 385. st. 1. ZKP povlači za sobom ukidanje takove presude i vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno sudjenje. Zato je valjalo, po čl. 385. st. 1. ZKP odlučiti kao u toč. I. ove drugostepene odluke, a uslijed toga žalba optuženog i njeni razlozi postali su bespredmetni, kako je to i navedeno u toč. II. ove odluke.

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP ostvarena je time što o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost izmedju onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samog zapisnika.

Naime, na strani deset, odlomak sedmi obrazloženja pobijane presude stoji navod da iz psihijatrijskog vještačenja optuženika nije bilo uopće postavljeno pitanje bilo kakove, a kamoli jake razdraženosti, pa da otuda otpada mogućnost pravne kvalifikacije djela po čl. 41. st. 5., odnosno po čl. 36. KZRH.

Suprotno tome, u zapisniku s glavne rasprave od 13.

I. 1989. (list 207), a iskazu vještaka psihijatrijske struke K. dr. P.-Z. stoji zapis (naravno, izmedju ostalog) da se sada ne može retrogradno prosuditi da li je to stanje sadržavalo i elemente potrebne za pravnu formulaciju "jake razdraženosti" ali se može pretpostaviti da je u njega, kao osobe sa psihopatskim značajkama, u kojeg je prema nalazu psihologa čuvstveni život labilan, impulsivan, a osnovno čuvstveno raspoloženje labilno, odnosno nestalno, moglo biti i elemenata povišene afektivne tenzije inpulsivnog karaktera, što se zajedno sa stanjem pijanosti u pravnom smislu može relativno poistovjetiti sa stanjem jake razdraženosti.

Nema dvojbe da je činjenično stanje o stanju počinioca u vrijeme počinjena krivičnog djela pravno relevantno pitanje i da je činjenica stanja jake razdraženosti odlučna činjenica o kojoj ovisi primjena

I Kž 433/1991-7

krivičnog zakona, što je uostalom bilo jasno i prvostepenom sudu, jer o tome navodi svoje razloge, obrazlažući stav o pravnom kvalificiranju djela, prema obvezi iz č1. 390. st. 3.

ZKP, o čemu je bio dužan raspravljati zbog dužnosti iz ranije ukidne odluke drugostepenog suda.

Proturječnost koju je u vezi te odlučne činjenice ostvario prvostepeni sud znatna je u tolikoj mjeri da predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer se u razlozima presude zapravo kaže da iz vještačenja ne proizlazi ni pitanje bilo kakove razdraženosti, a kamoli jake razdraženosti, dakle da je vještak negirao postojanje te činjenice u bilo kojem intenzitetu i vrsti, a iz zapisnika je vidljivo da je vještak o pitanju činjenice razdraženosti iskazao da ne može prema nadjenom stanju retrogradno presuditi da li je kod optuženog postojalo stanje jake razdraženosti u smislu pravne kategorije, ali je pri tome rečeno i da se nadjeno stanje može relativno poistovjetiti sa stanjem jake razdraženosti u pravnom smislu, dakle da je vještak potvrdio postojanje činjenice razdraženosti i dao objašnjenje njenog porijekla, vrste i intenziteta. Naravno drugostepeni sud ovim razmatranjem nije se upuštao u provjeru ocjene dokaza i druga pistanja koja su od značenja za utvrdjivanje činjeničnog stanja.

U ponovljenom sudjenju prvostepeni će sud prije svega otkloniti bitnu povredu odredaba krivičnog postupka na koji mu je ovdje ukazano, pa će tek nakon razmatranja navoda žalbe, raspravljajući i sporna pitanja vezana za pravnu oznaku djela, ovisno o rezultatima dokaznog postupka, u kom pravcu mu je bilo ukazano već u ranijim ukidnim rješenjima ovoga suda, donijeti novu, pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

U Zagrebu, 4. rujna 1991.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata, v.r.

Pavišić dr. Berislav, v.r.