Legislator Case Law & Legislation
Rev-29/1994-2 AI generated

Rev-29/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-29/1994-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Jakoba Miletića, Vjere Delić, mr. Jasne Brežanski i Ivana Mikšića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. S. iz S. B., koju zastupa B. P., odvjetnik iz J., protiv tuženice R. R. iz P., koju zastupa B. P., odvjetnik iz J., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Okružnog suda (sada Županijskog suda) u Zagrebu br. Gž-9938/92 od 26. siječnja 1993., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Jastrebarskom br. P-54/92 od 19. svibnja 1992., u sjednici održanoj dana 17. siječnja 1996.,

Legislator headnote

AI generated

Rev-29/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Revidentica neosnovano ističe revizijski razlog relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz razloga što sud drugog stupnja nije otklonio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju je istakla tužiteljica u žalbi, a čime je i sam počinio tu povredu, jer tužiteljica presudu suda prvog stupnja nije pobijala žalbom iz žalbenog razloga relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka već samo apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka i to povrede iz čl. 354. st. 1. toč. 13. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZPP).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 29/1994-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Jakoba Miletića, Vjere Delić, mr. Jasne Brežanski i Ivana Mikšića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. S. iz S. B., koju zastupa B. P., odvjetnik iz J., protiv tuženice R. R. iz P., koju zastupa B. P., odvjetnik iz J., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Okružnog suda (sada Županijskog suda) u Zagrebu br. Gž-9938/92 od 26. siječnja 1993., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Jastrebarskom br. P-54/92 od 19. svibnja 1992., u sjednici održanoj dana 17. siječnja 1996.,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužiteljice da se utvrdi suvlasnicom i u 1/6 dijela ostavinske imovine pok. J. V. koji je bio otac stranaka i tuženici naloži da joj preda u posjed taj dio ostavinske imovine i izda ispravu za uknjižbu nekretnina u zemljišne knjige, te naknadi tuženici troškove postupka u iznosu od 9,35 kn. Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja pravovremenu, dopuštenu i potpunu reviziju izjavila je tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže da se pobijana presuda preinači i prihvati zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka ili da se ukine.

Tuženica nije odgovorila na reviziju, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Revidentica neosnovano ističe revizijski razlog relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz razloga što sud drugog stupnja nije otklonio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka koju je istakla tužiteljica u žalbi, a čime je i sam počinio tu povredu, jer tužiteljica presudu suda prvog stupnja nije pobijala žalbom iz žalbenog razloga relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka već samo apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka i to povrede iz čl. 354. st. 1. toč. 13. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZPP).

Niži sudovi su utvrdili da se tuženica sporazumom od 17. siječnja 1973. odrekla od nasljedstva koje bi joj pripadalo iza smrti oca i majke. Nakon smrti oca stranaka J. V., majka stranaka K. V. prihvatila je nasljedstvo kao zakonska nasljednica i svoj nasljedni dio ustupila zakonskim sunasljednicima (strankama) na jednake dijelove i sunasljednici su ustupljene dijelove prihvatili.

U revizijskom stadiju postupka sporno je da li je tuženica mogla prihvatiti ustupljeni dio nasljednog dijela majke kad se odrekla nasljedstva koje joj pripada iza smrti oca.

Odricanje od nasljedstva po čl. 140. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 52/71 i 47/78, u daljnjem tekstu: ZN) je odricanje od prava na nasljedstvo tj. odricanje od subjektivnog nasljednopravnog ovlaštenja koje pripada nasljedniku, a ne odricanje od imovine stečene nasljedstvom. Sporazum o odricanju obvezuje samo potomka da ne može tražiti zakonski ni nužni dio, ali ne da ne može prihvatiti imovinu koju mu ustupi jedan od sunasljednika.

Pogrešan je pravni stav revidentice da učinak odricanja od nasljedstva može nastupiti tek nakon smrti i majke stranaka, jer bez obzira što se tuženica odrekla nasljedstva iza smrti oca i majke istim sporazumom, učinak odricanja nastupa posebno za svakoga od njih, odnosno od časa smrti majke u odnosu na odricanje od prava na nasljedstvo iza smrti majke, te od časa smrti oca u odnosu na odricanje od prava nasljedstva iza smrti oca.

Iz iznesenih razloga slijedi da nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava slijedom čega je reviziju tužiteljice trebalo odbiti kao neosnovanu a uz primjenu odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 17. siječnja 1996.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović v.r.