Criminal investigation request dismissed due to lack of evidence proving fraud elements and subjective intent.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia dismissed the victim's appeal against the lower court's rejection of a criminal investigation request. The victim submitted invoices and shipping documents but failed to provide sales contracts or other documentation necessary to prove the elements of fraud, specifically the illicitly acquired property benefit and fraudulent intent. The court ruled that without sufficient evidence to establish these elements, there was no reasonable suspicion of a crime, and the victim's failure to submit supporting documents indicated a lack of genuine interest in criminal prosecution.
Legislator headnote
AI generatedČl. 293. st. 1. i 2. Kaznenog zakona; Čl. 398. st. 3. Zakona o kaznenom postupku: A criminal investigation request must be rejected if the available evidence fails to substantiate the elements of the alleged offense, including the illicit benefit and subjective intent, thereby negating reasonable suspicion.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedCited Case Law
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: IV Kž 1/06-2
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Damira Kosa, kao predsjednika vijeća, te Lidije Grubić Radaković i Vesne Vrbetić, kao članova vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivone Horvatić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Z. P., zbog kaznenog djela iz čl. 293. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja „R.“ d.o.o. iz V., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 23. studenog 2005. godine, broj Kv-386/05 (Kio-141/04) u sjednici održanoj dana 21. ožujka 2006. godine,
r i j e š i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba oštećenika kao tužitelja „R.“ d.o.o. iz V..
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem vijeće Županijskog suda u Zagrebu, odbilo je istražni zahtjev trgovačkog društva „R.“ d.o.o., oštećenika kao tužitelja, protiv osumnjičenog Z. P. zbog kaznenog djela iz čl. 293. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.
Protiv tog rješenja podnio je žalbu oštećenik kao tužitelj „R.“ d.o.o., putem svog opunomoćenika J. B., odvjetnika iz B., zbog, kako je naveo, svih zakonom predviđenih razloga, u kojoj je predložio određivanje istrage ili, podredno, ukidanje rješenja i upućivanje predmeta sudu prvog stupanja na ponovno odlučivanje.
Žalba oštećenika kao tužitelja nije osnovana.
Pravilno je stajalište suda prvog stupnja da iz postojećih podataka u spisu i do sada prikupljenih dokaza ne proizlazi osnovana sumnja da bi osumnjičeni Z. P. počinio kazneno djelo za koje se traži provođenje istrage budući da u inkriminiranom ponašanju osumnjičenika nisu sadržani elementi tog kaznenog djela.
Naime, oštećenik je uz kaznenu prijavu, kao dokaz svojih tvrdnji o počinjenom kaznenom djelu priložio pojedine račune i otpremnice koji upućuju na postojanje poslovnog odnosa između trgovačkih društava „P.“ d.o.o. i „R.“ d.o.o., na temelju kojeg je trgovačko društvo „P.“ d.o.o. tijekom inkriminiranog razdoblja kupovalo razni građevinski materijal od trgovačkog društva oštećenika „R.“ d.o.o. Međutim, nisu priloženi ugovori o kupoprodaji koje oštećenik navodi u svom istražnom zahtjevu, a niti druga poslovna dokumentacija na temelju
IV Kž 1/06-2
koje se može ispitati cjelokupno poslovanje između ovih trgovačkih društava, a što je potrebno radi utvrđivanja elemenata inkriminiranog kaznenog djela. Naime, jedan od elemenata ovog djela je pribavljena imovinska korist čije postojanje se može utvrditi određivanjem visine dugovanja, koju je nužno potkrijepiti poslovnom dokumentacijom ovih trgovačkih društava. Osim što nije učinio u dovoljnoj mjeri vjerojatnom postojanje protupravno pribavljene imovinske koristi, oštećenik nije učinio vjerojatnom niti postojanje subjektivnog elementa ovog kaznenog djela, a to je prijevarna namjera na strani osumnjičenog, budući da njegova tvrdnja o postojanju takve namjere, a bez odgovarajućih dokaza i podataka u tom pravcu nije dovoljna za zaključak o postojanju osnovane sumnje o prijevarnoj namjeri. Ovakav zaključak proizlazi i iz knjigovodstveno-računovodstvenog vještačenja koje je provedeno kao prethodna istražna radnja u predmetu Kir-3634/03 na zahtjev Općinskog državnog odvjetnika u Vrbovcu, a na temelju kojeg je državni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu.
S obzirom da oštećenik nije uz istražni zahtjev, a niti uz žalbu na pobijano rješenje, dostavio dokumentaciju kojom bi se potkrijepile tvrdnje iz istražnog zahtjeva, što upućuje i na zaključak da isti nije stvarno zainteresiran za kazneni progon osumnjičenog Z. P., žalbu oštećenika je valjalo odbiti kao neosnovanu. U žalbi oštećenik ponovno inzistira na provođenju novog knjigovodstvenog vještačenja, ali ne dostavlja potrebnu dokumentaciju i ne navodi ništa novo što bi dovelo u pitanje osnovanost pobijanog rješenja.
Još valja napomenuti da je ispravna pravna kvalifikacija za inkriminirano razdoblje prije 1. siječnja 1998. godine - kazneno djelo prijevare iz čl. 224. st. 1. i 4. Kaznenog zakona. Naime, kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 293. Kaznenog zakona je novo kazneno djelo, uvršteno u katalog inkriminacija Kaznenim zakonom (''Narodne novine'' broj 110. od 21. listopada 1997. godine), koji je stupio na snagu dana 01. siječnja 1998. godine. Imajući na umu da inkriminirano ponašanje djelomično pripada u razdoblje prije stupanja na snagu novog kaznenog zakona (01. siječnja 1998. godine), te imajući na umu načelo zakonitosti iz odredbe čl. 2. st. 2. Kaznenog zakona i načelo obvezne primjene blažeg zakona iz čl. 3. st. 2. Kaznenog zakona, radi se o kaznenom djelu prijevare iz čl. 224. st. 1. i 4. Kaznenog zakona. Međutim ovako ispravljena pravna osnova nema utjecaja na odluku o žalbi budući da oštećenik nije učinio vjerojatnim postojanje osnovane sumnje da je počinjeno bilo koje kazneno djelo.
Slijedom iznesenog na temelju čl. 398. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 21. ožujka 2006. godine
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Ivona Horvatić, v.r.
Damir Kos, v.r.