I Kž-865/1995 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-865/1995-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Petranovića, kao predsjednika vijeća, te mr. Branka Zmajevića, Katice Jelić, Vesne Vrbetić i Senke Klarić-Baranović, kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. T. M., zbog kaznenog djela iz čl. 34. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Gradu Zagrebu od 13. ožujka 1995. broj K-186/94, u sjednici održanoj 21. listopada 1997., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske mr. Milojka Vučkovića,

r i j e š i o j e:

Uvažava se žalba opt. T. M., ukida se presuda suda prvog stupnja i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Županijski sud u Gradu Zagrebu proglasio je krivim opt. M. T. zbog krivičnog djela pokušaja ubojstva iz čl. 34. st. 1. KZRH u vezi čl. 17. st. 1. OKZRH i primjenom čl. 38. i 39. OKZRH izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

Protiv te presude žali se optuženik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazni, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno da se presuda preinači i optuženiku izreče najblaža moguća kazna.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske, vraćajući spis, temeljem čl. 360. st. 2. ZKP predložio je da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi pobijana presuda.

Žalba je osnovana.

Optuženik je u pravu kada se žali zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka (čl. 354. st. 1. toč. 11. ZKP).

U obrazloženju žalbe navodi se da u činjeničnom opisu krivičnog djela u izreci presude stoji formulacija „pristajući da ga usmrti“ dok u obrazloženju pobijane presude sud navodi da je djelo počinjeno sa direktnim umišljajem. Tako se, tvrdi žalitelj, ukazuje da postoji proturječje između izreke presude i njenih razloga.

U odnosu na taj navod žalbe treba reći da je žalitelj u pravu budući u izreci presude stoji da je optuženik tijekom verbalnog i fizičkog sukoba postupao na opisani način spram oštećenika „pristajući da ga usmrti“, dok u obrazloženju presude (str. 6. i 7.) se navodi da je optuženik upotrijebio nož, sredstvo svakako podesno da se nekoga liši života i da ga je izabrao u toj namjeri, te je zadao oštećeniku dvije rane i to u vitalne dijelove tijela iz čega proizlazi da su u optuženika volja i svijest bili direktno usmjereni na to da liši života ošt. D. M.

Prema tome, iz izreke presude proizlazi pristajanje na nastupjelu posljedicu (predviđenu kao moguću) smrt oštećenika, što znači da se optuženik mirio s tom posljedicom, da ju je uzimao u račun i da je svjesno ravnodušan bio prema njoj.

Iz obrazloženja presude pak proizlazi nedvojbeno htijenje djela, kao i da je namjera optuženika bila usredotočena na lišenje života oštećenika.

Pojavljuje se, dakle, proturječje između izreke i obrazloženja presude i to u odlučnim činjenicama. Takova opreka između izreke koja sadrži jednu odluku (eventualni umišljaj optuženika) i obrazloženja presude gdje su navedeni razlozi za drugu odluku (direktni umišljaj optuženika), predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZKP pa je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Kada se presuda ukida zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 354. ZKP (bez obzira da li po službenoj dužnosti ili usvajanjem žalbe), onda se presuda ne ispituje u meritumu, jer je pretpostavka da zbog manjkavosti u postupku presuda nije pravilna i da nije podobna za ispitivanje u suštini, bez obzira na osnove žalbe.

U ponovljenom postupku sud prvog stupnja izvesti će sve potrebne dokaze i donijeti novu odluku koju je dužan valjano obrazložiti.

Zbog svega navedenog, trebalo je, temeljem čl. 375. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 21. listopada 1997. godine.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Ileana Vinja, v.r.

Milan Petranović, v.r.