O-1955/2015-15 · Općinski sud u Splitu

Poslovni broj: SS38-O-1955/15

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna služba u Makarskoj

Makarska, Kralja P. Krešimira IV 2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E O N A S L J E Đ I V A N J U

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, po sucu ovog suda Jelenki Alemani, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Žužula, u ostavinskom postupku iza smrti M. S. rođ. M. pok. J., rođene... godine, a umrle... godine, s posljednjim prebivalištem u P., umirovljenice, državljanke Republike Hrvatske, nakon dovršene ostavinske rasprave, dana 02. lipnja 2016. godine,

r i j e š i o j e:

Iza smrti M. S. rođ. M. pok. J., rođene ... godine, a umrle... godine, s posljednjim prebivalištem u P., umirovljenice, državljanke Republike Hrvatske,

I Utvrđuje se da njenu ostavinsku imovinu sačinjavaju:

A ) NEKRETNINE: k.o. P. (knjižno vlasništvo)

ZU 1515

čest. zem. 7381/2

pravo vlasništva za ………………………………………………….…………..1/288

ZU 1048

čest. zgr. 112, 752

čest. zem. 766, 2994/2, 995/2, 3135/4, 3004/3, 3136, 3532/1, 3500/4, 3600/6

pravo vlasništva za ………………………………………………………………1/288

ZU 1049

čest. zgr. 114, 680/2

čest. zem. 2987, 9759/14, 9759/15, 9759/28

pravo vlasništva za ……………………………………………………………….1/288 ZU 1050

- -

čest. zem. 9557/2, 10422/1, 5039, 5044

pravo vlasništva za …………………………………………………………….…. 1/288

ZU 1053

čest. zgr. 119/1

pravo vlasništva za ………………………………………………………………..1/288

ZU 1054

čest. zgr. 753/1, 1587/3

pravo vlasništva za …………………………………………………………………. 1/72

ZU 1892

čest. zem. 10196, 10197, 3601/1, 3601/2, 3254/3, 3519/3, 3524/2, 3517, 2819/3, 2819/4, 2930/2, 2957/1, 3516/4, 3516/9, 3524/1, 3541, 3542/2, 3602, 3604/1, 3611/4

čest.zgr. 120

pravo vlasništva za …………………………………………………………………. 1/72

ZU 2160

čest. zem. 9589, 9590, 9591

pravo vlasništva za ………………………………………………………………..1/576

ZU 3197

čest. zem. 5423

pravo vlasništva za ……………………………………………………………….3/1728

ZU 2507

čest. zgr. 950

pravo vlasništva za ……………………………………………………………..1/2

B) NEKRETNINE: k.o. P. (izvanknjižno vlasništvo)

(prema posjedovnom listu broj 259 Ureda za katastar, ispostava M.)

k.č. 775, 1189, 1780, 2071/2, 2074/1, 2074/5, 2197, 2200, 2314/1, 2315/1, 2315/7, 2603/1, 2990/4, 3335, 3579/1, 3579/4, 4558, 4575/2, 6739/1, 7058, 7435, 7439/4, 7439/5, 7439/6, 7540/1, 7540/2, 7541/2, 7542/5, 7542/7, 7625/1, 7645, 7652/1, 7774, 8234/1, 8236, 8248/2, 8258/4, 8269, 8272, 8292/2, 8294, 8303/2, 8678/3, 9208, 9801/1, 11104/13, 77/4, 507, 770, 895, 897, 2199/1, 3569, 2241/1, 8266/2, 2629/1, 2405, 7362/1, 7362/2, 7539/9, 8678/5, 8267

C) NEKRETNINE: k.o. P. (izvanknjižno vlasništvo)

(prema oporuci od 14. lipnja 1998. godine, proglašenoj pred Općinskim sudom u Makarskoj dana 31. listopada 2000. godine pod brojem O-203/00 Pi: 52/98, a koje nekretnine su prema pučkim nazivima numerički identificirane u vještvu geodeta N. B.)

čest. zem. 7439/1, čest. zem. 7439/6, čest. zem. 7362/1, čest. zem. 7362/2, čest. zem. 2071/2, čest. zgr. 895, čest. zgr. 897, čest. zem. 7435, čest. zem. 7439/5, čest. zem. 7439/4, čest. zem. 2074/5, čest. zgr. 77/4, čest. zgr. 77/1, čest. zem. 2199/1, čest. zgr. 507, čest. zem. 8303/2, čest. zem. 6685/1, čest. zem. 2197, čest. zem. 2200, čest. zem. 5686/3, čest. zem. 5686/2, čest. zem. 2241/1, čest. zem. 2315/1, čest. zem. 2315/7, čest. zem. 2314/1 , čest. zem. 2603/1, čest. zem. 2405, čest. zem. 2074/1 D) NEKRETNINA: (izvanknjižno vlasništvo)

- -

- garsonijera u Z. površine 20,49 m², objekt broj 10-16/12 N, kat XV stan broj 154, N. Z. (U.) prema kupoprodajnom ugovoru između H. B. i ostaviteljice od 05. svibnja 1981. godine.

E) NEKRETNINA: (izvanknjižno vlasništvo)

- obiteljska kuća u Č..

II Njenim nasljednicima, temeljem zakona i oporuke proglašavaju se:

Z. S., sin ostaviteljice,

Z.,

OIB: …

- nekretnine opisane pod toč. I A) izreke:

za ……………………………………………………….…………… 1/3 dijela

- nekretnine opisane pod toč. I B) izreke:

za ………………………………………………….………………… 1/3 dijela (osim nekretnina koje su obuhvaćene i raspoređene toč. I C) izreke)

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"1/3 garaže u Č., sagrađena na dijelu čest. zem. 7439/1 u pov. od 24 m²" "pojatu sa vrtlom ispred i 3m zemlje istočno od pojate, odnosno dio čest. zem. 7439/6 sa zemljom ispod i okolo pojate u pov. od 38 m² i dio čest. zem. 7439/5 dio zemlje oko pojate u pov. od 100 m²."

"1/2 zemlje sa rodnom kućom i M., odnosno č.z. 2071/2, pš u površini od 544 m², ½ č.zgr. 895 i ½ č.zgr. 897"

"zemlja zvana B. u P., odnosno dio čest. zem. 7439/4, maslinik u pov. od 168 m²" "zemljište sa ostacima stare kuće u M. ispod ceste sa jednim velikim i dva manja laza, odnosno čest. zem. 2074/5, pš u pov. od 93 m², č. zgr. 77/4 dvor od 12 m² i čest. zgr. 77/1, ruševina od 20 m²"

- od nekretnina opisanih pod toč. I E) izreke:

"1/3 suvlasničkog dijela prizemlja osim sjeveroistočne prostorije zvane (igraćnica)"

"na prvom katu crvena kupaonica, dvije sobe prema moru na jugozapadnu stranu kuće sa 1/3 terase"

"na drugom katu jedna soba na jugozapadu kuće"

"jedna soba sa sjevera, srednja (druga od sjeveroistoka)"

"1/3 suvlasničkog dijela zahoda i male sobe do zahoda na drugom katu kuće"

B. S., sin ostaviteljice,

P.,

- -

OIB:…

- nekretnine opisane pod toč. I A) izreke:

za ……………………………………………………….…………… 1/3 dijela

- nekretnine opisane pod toč. I B) izreke:

za ………………………………………………….………………… 1/3 dijela (osim nekretnina koje su obuhvaćene i raspoređene toč. I C) izreke)

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"2/3 garaže u Č., sagrađena na dijelu čest. zem. 7439/1 u pov. od 43 m²" "zemlja sa smokvama na Č. osim gornjeg laza, odnosno dio čest. zem. 7439/6 u pov. od 291 m²"

"zemlja na B., odnosno čest. zem. 7362/1, ms u pov. od 338 m² i čest. zem. 7362/2, ms u pov. od 677 m²

"1/2 zemlje sa rodnom kućom i M., odnosno čest. zem. 2071/2, pš u pov. od 544 m², ½ čest. zgr. 895 i ½ čest. zgr. 897"

"zemlja u P. više magistrale, odnosno dio čest. zem. 7435, ms u pov. od 432 m²

- od nekretnina opisanih pod toč. I E) izreke:

"1/3 suvlasničkog dijela prizemlja osim sjeveroistočne prostorije zvane (igraćnica)"

"na prvom katu jedna soba sa jugoistoka s dijelom tarace, jedna mala soba sa sjeveroistoka i zahod do stubišta"

"na drugom katu dvije sobe s mora koje izlaze na taracu"

"1/3 suvlasničkog dijela zahoda i male sobe do zahoda na drugom katu kuće" "pravo građenja trećeg kata kuće (koji je već počeo graditi)"

"1/3 suvlasničkog dijela tarace na prvom katu"

V. S., sin ostaviteljice,

M.,

OIB: …

- nekretnine opisane pod toč. I A) izreke:

za ……………………………………………………….…………… 1/3 dijela

- nekretnine opisane pod toč. I B) izreke:

za ………………………………………………….………………… 1/3 dijela (osim nekretnina koje su obuhvaćene i raspoređene toč. I C) izreke)

- od nekretnina opisanih pod toč. I E) izreke:

"1/3 suvlasničkog dijela prizemlja osim sjeveroistočne prostorije zvane (igraćnica)"

"na drugom katu jedna jugoistočna i jedna sjeveroistočna soba"

"1/3 suvlasničkog dijela zahoda i male sobe do zahoda na drugom katu kuće"

S. S., kći ostaviteljice,

Z.,

OIB: …

- -

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"zemlja sa narančama u Č., od čega uz M. kuću 2m od donjeg laza, dužine cijelog laza put koji ima pripasti za potrebe svim nasljednicima, odnosno dio čest. zem. 7439/1, naranče u pov. od 142 m²"

"zemlja na K. zapadno od L. kuće, odnosno čest. zem. 2199/1, ms 176 m²" "zemlja ispod kuće N. L. V. jedan laz više putića koji vodi u M. i 3 laza ispod putića, odnosno zemlja više putića ili čest. zgr. 507 maslinik od 140 m² i 3 laza ispod puta ili cijela čest. zem. 8303/2 u pov. od 182 m²"

- nekretnina opisana pod toč. I D) izreke:

za ……………………………………………………….…………… cijelo

- od nekretnina opisanih pod toč. I E) izreke:

"u prizemlju kuće prostorija koja se zove igraćnica, s pravom ulaza kroz kuću i sa istoka kuće"

"na prvom katu zelena kupaonica i jedna soba do nje (druga od sjeveroistoka)" "jedna velika soba prema moru (druga soba od jugoistoka) s 1/3 tarace"

E. P., kći ostaviteljice,

P.,

OIB: …

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"zemlja kod Đ. kuće, odnosno čest. zem. 6685/1, ms u pov. od 778 m²" "zemlja na K. istočno od L. k., odnosno čest. zem. 2197, ms u pov. od 392 m² i čest. zem. 2200 ms u pov. od 526 m²"

"jedan gornji laz na Č. gdje su zasađene mandaline, odnosno dio čest. zem. 7439/6 u pov. od 84 m²"

"iza škole tri laza sa maslinama na zapad od škole, odnosno dio čest. zem. 5686/3 i dio čest. zem. 5686/2"

Z. N., kći ostaviteljice,

M.,

OIB: …

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"1/2 zemlje u G. c. odnosno čest. zem. 2241/1, ms u pov. od 934 m² i pš od 91 m², čest. zem. 2315/1 ms u pov. od 531 m², čest. zem. 2315/7 ms u pov. od 337 m², čest. zem. 2405, pš 83 m² i čest. zem. 2314/1 pš od 91 m²"

"dva velika i dva mala laza, odmah ispod ceste, ispod rodne kuće u M., odnosno čest. zem. 2074/1 pš 298 m²"

B. M.-Đ., kći ostaviteljice,

Z.,

OIB: …

- -

- od nekretnina opisanih pod toč. I C) izreke:

"1/2 zemlje u G. c. odnosno čest. zem. 2241/1, ms u pov. od 934 m² i pš od 91 m², čest. zem. 2315/1 ms u pov. od 531 m², čest. zem. 2315/7 ms u pov. od 337 m², čest. zem. 2405, pš 83 m² i čest. zem. 2314/1 pš od 91 m²"

"zemlja zvana M. zapadno od K. ispod ceste", odnosno čest. zem. 2603/1 š. u pov. od 498 m²"

III Provedba ovog rješenja, po pravomoćnosti istog, povjeriti će se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda, Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar S., Ispostavi u M. te Poreznoj upravi, Područnom uredu u S., Ispostavi u M..

Obrazloženje

Ostaviteljica je umrla ostavivši oporuku koja je dana 31. listopada 2000. godine proglašena pred Općinskim sudom u Makarskoj broj O-203/00 Pi: 52/98, a iza nje su ostali nasljednici prvog nasljednog reda, sinovi Z., B. i V. S. te kćeri S. S., Z. (Z.) N., E. P. i B. M.- Đ.. Na ročištu održanom 31. listopada 2000. godine s prisutnim nasljednicima utvrđena je imovina ostaviteljice kao i ukupna vrijednost ostavinske mase, a uzete su i nasljedničke izjave. Nasljednici Z. N., E. P., B. M.-Đ., B. S., S. S. i Z. S. priznali su navedenu oporuku kao pravovaljanu. Međutim, unatoč činjenici da su oporuku priznale, nasljednice B. M.-Đ., Z. N., a kasnije u tijeku postupka i E. P. smatrale su da je oporučnim raspolaganjem povrijeđen njihov nužni dio. Tijekom daljnjeg raspravljanja, sud je smatrajući da je između nasljednika došlo do međusobnog sporazuma oko raspodjele ostavinske imovine donio rješenje o nasljeđivanju dana 25. kolovoza 2003. godine. Po uloženim žalbama Županijski sud u Splitu dana 20. rujna 2007. godine pod brojem Gž-337/06 ukida pobijan ostavinsko rješenje i predmet vraća na ponovni postupak. Iz obrazloženja rečene odluke višeg suda izvire kako je među nasljednicima sporna identifikacija raspoređenih nekretnina te da je u nastavku postupanja sud dužan utvrditi točan sastav ostavine s pravilnom identifikacijom spornih nekretnina i sukladno tim utvrđenjima odlučiti o zahtjevu nasljednice E. P. za povredom nužnog dijela.

Postupajući po naputku drugostupanjskog suda, na ročištu održanom 09. rujna 2010. godine određeno je izvođenje dokaza po vještaku mjerniku N. B. radi identifikacije nekretnina prema oporuci ostaviteljice koje spadaju u njenu ostavinsku masu te vještaku poljoprivredne struke B. B. radi procjene njihove tržišne vrijednosti. Nakon izvršenih premjeravanja i identifikacije vještak geodet B. dostavlja u spis vještvo u kojem je svaku nekretninu prema oporuci navedenu pučkim nazivima numerički identificirao, naznačio im točnu površinu, kao i broj posjedovnog lista te upisane katastarske posjednike. Obzirom da vještak B. nakon višestrukog pozivanja nije izvršio procjenu vrijednosti tih nekretnina, sud ga je razriješio dužnosti vještačenja i odredio novog vještaka u osobi I. G., vještaka za poljoprivredu. Prije nego li je dostavljen nalaz i mišljenje, od stane potonje imenovanog vještaka, nasljednica E. P. putem svog punomoćnika, sina P. P. prigovora vještvu geodeta N. B. navodeći da su čestice u vještvu točno određene ali sve prema katastarskim podacima, no ostaviteljica je u naravi uživala samo određeni dio tih čestica pa je vještvo potrebno doraditi na način da se omeđi isključivo dio stvarnog posjeda pok. ostaviteljice koji bi nasljednici na terenu vještaku pokazali. Ukazane primjedbe zajedno s raspravnim zapisnikom dostavljene su na očitovanje vještaku B. koji je u podnesku od 13. travnja 2015. godine prihvatio sugestiju te nasljednice navevši da je vješto moguće doraditi no visina nagrade za taj posao iznosi 60.000,00 kn

- -

(1500,00 kn za svaki alikvotni dio pojedine čestice). U dopisu od 22. travnja 2015. godine upućenom punomoćniku P. P. sud je do u detalje naveo i obrazložio visinu ukupnih troškova takvog vještačenja prema ovlaštenom sudskom vještaku, uz naznaku da se nužni dio može izračunati i bez ikakvog vještačenja prema stanju u spisu. Uzgred rečeno, taj dopis kao i očitavanje vještaka, pun. P. P. nikada nije zaprimio jer su se pismena s adrese koju je sam naznačio Z. vraćala sudu kao neuredna s naznakom, obaviješten nije podigao pošiljku.

Vještak za poljoprivredu I. G. dana 16. studenoga 2015. godine dostavio je sudu svoj nalaz i mišljenje kojim je izvršio procjenu tržišne vrijednosti samo poljoprivrednih parcela, dok građevinske čestice, koje također spadaju u ostavinu nije mogao procijeniti niti je za to nije ni ovlašten. Da ne bi došlo do izazivanja dodatnih troškova kod nasljednika sud je dopisom od 28. prosinca 2015. godine pozvao nadležnu poreznu upravu da izvrši procjenu građevinskog zemljišta i objekata na njima izgrađenih, no Porezna uprava, ispostava M. zatraženu procjenu nije dostavila uz obrazloženje da se prosječne vrijednosti nekretnina iz njihovog informacijskog sustava određuju na temelju anagrafske oznake, a u zahtjevu suda nije naznačena takva lokacija, odnosno točna adresa.

Na osnovu ovako iznijetog kronološkog slijeda utvrđeno je da su se stekli uvjeti za donošenje rješenja o nasljeđivanju, a ovo zbog slijedećeg.

Kako je ostaviteljica umrla dana …godine, to će se u ovom ostavinskom predmetu prava stranaka prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, i to Zakonu o nasljeđivanju («Narodne novine», broj: 52/71, 78/78 i 56/00, dalje: DZN-a), a postupovne odredbe Zakona o nasljeđivanju («Narodne novine», broj: 48/03, 163/03 i 35/05, dalje: ZN-a), obzirom da ostavinski postupak iza uvodno imenovane ostaviteljice nije pravomoćno okončan prije stupanja na snagu novog Zakona o nasljeđivanju, odnosno 03. listopada 2003. godine, u smislu odredbe članka 253. stavak 1. i 2. ZN-a.

Odredbom članka 6. DZN-a propisano je da se naslijediti može temeljem zakona i na temeljem oporuke. Nadalje, odredbom članka 219. stavak 2. ZN-a propisano je da sud o pravima (pravo na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela, pravo na zapis) odlučuje, u pravilu, pošto je zainteresiranima omogućio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno, da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba, dok je odredbom stavka 3. istog članka propisano da o pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donošenja odluke. Također, odredbom članka 226. ZN-a propisano je da rješenjem o nasljeđivanju sud utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe.

Prilikom donošenja rješenja o nasljeđivanju trebalo uzeti u obzir odredbe zakona koje se odnose na oporučno nasljeđivanje jer ova osnova nasljeđivanja kao iznimka ima prednost pred zakonskim nasljeđivanjem kao pravilom. Obzirom da su svi nasljednici priznali oporuku ostaviteljice kao valjanu, oporučne odredbe ostaju na snazi uz uvažavanje danih nasljedničkih izjava, a sva druga imovina koja njom nije obuhvaćena valja bi se rasporediti po zakonu. No kako je i ta duga imovina zadnjim pasusom oporuke obuhvaćena sintagmom "sva imovina koja nije obuhvaćena oporukom ostavljam svojim sinovima: V., B. i Z." zakonska osnova nasljeđivanja nije primjenjivana. Doduše ovim rješenjem valjalo bi priznati i nužni dio onim nasljednicima koji smatraju da im je oporukom povrijeđen, no to konkretno nije slučaj, o čemu će biti riječi u nastavku. Kako se dakle prilikom raspodjele ostavinske imovine u ovom

- -

slučaju imaju primijeniti odredbe oporuke (oporučna osnova nasljeđivanja), prvenstveno valja razlučiti što spada u knjižnu imovinu, što u izvaknjžnu navedenu u oporuci a što pak u izvanknjižnu imovinu utvrđenu prema katastarskom stanju, odnosno prema posjedu ostaviteljice. Potrebno je još razlučiti je li se ta imovina preklapa, odnosno je li baš tu imovinu iz posjedovnog lista i u kojem opsegu ostaviteljica navela u svojoj oporuci. Kod ovih utvrđenja prvenstveno je potrebno poći od nespornih činjenica. Nesporna je ostaviteljičina knjižna imovina koja je utvrđena pregledom skupnog zk. izvatka koji glasi na ime ostaviteljice (str.2-3 spisa). Usporednim pregledom tih knjižnih čestica, na kojima je upisana u određenom suvlasničkom udijelu s česticama prema posjedu u katastru te česticama identificiranim prema oporuci, utvrđeno je da se ne podudaraju, slijedom čega je ta knjižna imovina samostalno sortirana pod toč. I A izreke. Nije prijeporna ni imovina upisana u katastarskoj evidenciji koja je utvrđena pregledom posjedovnog lista 259 (list 21-25 spisa), pa je naznačena u toč. I B izreke. Konačno nije dvojben ni sadržaj oporuke koju su kako je kazano svi nasljednici priznali kao valjanu, a nakon što je vještak mjernik dostavio brojčanim oznakama pripadajuću identifikaciju tih nekretnina, ta je imovina označena toč. I C izreke. U zasebne točke, I D i I E uvršteni su garsonijera u Z. i obiteljska kuća na Č. za koje su ne raspolaže podacima o knjižnom ni katastarskom stanju pa također spadaju u izvanknjižnu imovinu pok. ostaviteljice.

Uspoređujući identificirane nekretnine raspoređene oporukom s onima upisanim u katastarskoj evidenciji utvrđeno je da se djelomice preklapaju, pa sve ono što je oporukom izričito ostavljeno pojedinom nasljedniku to mu je ovim rješenjem i dodijeljeno a sve ono što u oporuci nije taksativno naznačeno od imovine, raspoređuje se prema zadnjem dijelu oporuke gdje je ostaviteljica navela kako sva ostala imovina koja oporukom nije obuhvaćena se ima raspodijeliti na njena tri sina V., Z. i B.. Prema tome kod raspodjele ostavinske imovine decidirano se primjene sadržaj oporuke u kojem je sadržana razredba posljednje volje oporučiteljice i njega se treba striktno držati.

Ovakva razdioba ostavinske mase učinjena je bez uračunavanja nužnog dijela nasljednika koji su ga zahtijevali, prvenstveno nasljednica E. P., i to iz razloga jer nužni dio nije povrijeđen. Naime, nužni dio reguliran je odredbama sadržanim u glavi VIII novog ZN-a (članci 69-88). Odredba čl. 33. DZN, koja odgovara čl. 71. ZN.-a propisuje način utvrđenja vrijednosti ostavine na temelju kojeg se izračunava vrijednost nužnog dijela.

Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način:

1.Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative.

2.Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja.

3.Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

4.Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

- -

Dakle, da bi se došlo do nužnog dijela koji ima pripasti pojedinom nasljedniku potrebno je najprije popisati i novčano procijeniti sva dobra pok. ostaviteljice u času njene smrti. Sve njene nekretnine su popisane i navedene u toč. I A do toč. I E izreke. Vrijednost čitave ostavine utvrđuje se prema procjenama ovlaštenih sudskih vještaka, koji trošak procjene snosi oni nasljednik koji je nužni dio zahtijevao, ili prema drugim podacima kojima sud raspolaže. Cjelokupna vrijednost ostavinske mase utvrđena je kao 100.000,00 kuna. Taj iznos je uzet kao mjerodavan prema raspravnom zapisniku od 31. listopada 2000. godine prema kojem je sud s nasljednicima utvrdio da imovina vrijedi oko 100.000,00 kn. Dakle taj iznos je određen kao i vrijednost predmeta spora koja se određuje u parničnom postupku i na osnovu kojeg se odmjeravaju troškovi postupka. Za naglasiti je da je tom ročištu bila prisuta i nasljednica E. P. koja ustraje u nužnom dijelu i na taj iznos nije imala primjedbi. Prema odredbi čl. 70. st. 3. ZN-a između ostalog je propisano da nužni dio potomaka a to je upravo E. P. kao kćer ostaviteljice iznosi jednu polovicu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nasljednika je ukupno sedmero, pa bi, da se imovina dijelila prema Zakonu, pojedinom nasljedniku imalo pripasti 1/7 cjelokupne ostavinske mase. Nužni dio je pola od toga, dakle 1/14 cijele ostavine. Samo jedna od čestica koju je dobila E. P. i to čest. zem. 2197 prema procjeni vještaka vrijedi 29.400,00 kn a osim nje dobila je još i čest. zem. 6685, 2200, 7439/6, 5686/3 i 5686/2. Taj novčani iznos daleko premašuje četrnaestinu od sto tisuća kuna, pa je razvidno da nužni dio te nasljednice nije povrijeđen. Identično je i s nasljednicama Z. N. i B. M.-Đ..

Nužni dio bi se mogao istina određivati i na drugi način, i možda bi bio i drugačiji nego li ga je sud prihvatio prema stanju u spisu, tako da na svaku pojedinu česticu iziđe vještak mjernik koju do sada nije obišao pa onda da drugi vještak odgovarajuće struke izvrši procjenu. Sud drži da bi troškovi takvih vještačenja koji iziskuju više vanjskih uredovanja bili u konačnici viši nego li vrijedi sam nužni dio. Naime, kako Zakon nalaže potrebno je popisati i procijeniti sva dobra, što znači ama baš sve čestice koje ulaze u ostavinsku masu. U dosadašnjem tijeku postupka izvršena je identifikacija samo čestica prema oporuci a vršena procjena samo onih poljoprivrednih. Ostalo bi znači ponovno procijeniti sve građevinske čestice iz oporuke kao i objekte koji su na njima eventualno izgrađeni. Nadalje, potrebno bi bilo izvršiti najprije identifikaciju a kasnije i procjenu svih nekretnina iz toč. I A izreke i toč. I B) izreke koje oporukom nisu obuhvaćene. Konačno, potrebno je identificirati i procijeniti garsonijeru u Z. i kuću u Č., pa nakon što svi vještaci dostave svoj nalaz i mišljenje, na osnovu tih parametara izračunati je li nužni dio povrijeđen ili nije.

Obzirom da je ostaviteljica imala u svom vlasništvu mnogo nekretnina, troškovi vještaka bili bi enormno visoki, pa je sud prema načelu ekonomičnosti i oportuniteta uzeo mjerodavnim paušalno i okvirno, dakle približno na ročištu određenu visinu cjelokupne imovine. Uzgred je za kazati, kad bi se koji od nasljednika i opredijelio za takav izračun po vještacima, ukoliko ovo rješenje ne stekne svojstvo pravomoćnosti, ne bi se u konačnici primjenjivala odredba čl. 154. st. 1. ZPP-a prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stanci i njezinu mješaču nadoknaditi troškove. Prvenstveno stoga što ostavinski postupak nije parnica, niti itko od nasljednika tu bilo što gubi, dapače dobiva dio ostavinske imovine. Ovdje se primjenjuje pravilo o teretu dokaza. Onaj tko nešto tvrdi dužan je to dokazati, što u konkretnom slučaju znači ako netko od nasljednika tvrdi da mu je nužni dio povrijeđen, dužan je snositi troškove tog dokaza, i nitko mu ih u konačnici neće naknaditi, nego će mu sud dodijeliti nužni dio ukoliko dokaže da je povrijeđen. Ostali nasljednici bi u tom slučaju dobili srazmjerno manji dio ostavine do namirenja nužnog dijela. U ostavinskom

- -

postupku stranke se ne spore nego se samo raspodjeljuje imovina. Spor u ostavini naravno može nastati, što nije rijetkost, no tada se isti prekida i stanke se upućuju na parnicu.

Kao rezime, valja zaključiti da je sud na osnovu rezultata raspravljanja i do sada izvedenih dokaza, te podataka kojima raspolaže prema stanju u spisu utvrdio da nužni dio niti jednog od nasljednika nije povrijeđen. Obzirom na iznijeto i na citirane zakonske odredbe, te činjenicu da je ostaviteljica umrla ostavivši oporuku koju su nasljednici priznali kao istinitu, to je valjalo, temeljem odredbe članka 226. ZN-a, riješiti kao u izreci.

U Makarskoj, dana 02. lipnja 2016. godine

S U D A C

JELENKA ALEMANI

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku l5 dana po primitku pismenog otpravka istog, koja se podnosi pismeno u tri primjerka ili usmeno na zapisnik kod ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud u Splitu.