Legislator Case Law & Legislation
P-1316/2018-34 AI generated

Court orders municipality to pay landowners compensation for expropriated property portion plus legal costs.

Case Number P-1316/2018-34
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Allowed / Granted

Legislator summary

AI generated

The municipal court in Zadar ruled in favor of two landowners, ordering the City of Zadar to pay €18,700 for the expropriated portion of their property. The plaintiffs successfully argued that the statute of limitations had not expired because they only learned of the partial expropriation upon receiving the official cancellation notice. Consequently, the court found the claim valid under the Road Law and Expropriation Law, awarding damages and legal fees while rejecting the excessive cost request.

Legislator headnote

AI generated

čl. 105. st. 5. Zakona o cestama; čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade: The court must order compensation for expropriated property portions, and the statute of limitations does not run until the owner receives official notice of the expropriation.

Keywords

AI generated
expropriation compensation Road Law liability statute of limitations partial expropriation legal costs award property valuation municipal liability

Cited Legislation

AI generated
čl. 371. Zakona o obveznim odnosima
uložak, to je dovodeći u svezu opći zastarni rok od pet godina propisan odredbom čl. 371. Zakona o obveznim odnosima (Nar.
čl. 8. Zakona o parničnom postupku
Slijedom navedenog, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar.
čl. 105. st. 5. Zakona o cestama
[katastarska općina], temljem citiranih odredbi čl. 105. st. 5. Zakona o cestama i čl.
čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade
Tako, odredbom čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Nar.
čl. 29. st. 1. i 2. ZOO
čl. 154. st. 1. ZPP
Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar.
čl. 155. st. 1. ZPP
AI generated

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-1316/2018-38

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužitelja 1. UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćnicima iz OD Gluić Ninčević d.o.o., odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, zastupanog po gradonačelniku ŠM, a ovaj po punomoćnicima iz OD Marinović i partneri j.t.d., odvjetnicima u Zadru, radi isplate, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 4. lipnja 2025., u nazočnosti tužiteljice ad. 2., punomoćnika tužitelja ad. 1. i ad. 2., te punomoćnice tuženika, dana 10. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, da tužiteljima 1. UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 18.700,00 EUR/ 140.900,00 HRK zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, isplatiti tužiteljima 1. UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka iznos od 7.477,68 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. srpnja 2025., kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji ad. 1. i 2. u tužbi navode da su suvlasnici na jednake dijelove nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo koje nekretnine da su stekli kupoprodajom 1997., te da je u vrijeme kupoprodaje površina navedene nekretnine iznosila 385 m2. Nadalje, Rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 1536/2016 od navedene nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je formirana nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], ukupne površine 132 m2, dok je Rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-7163/2016 izvršena promjena površine predmetne nekretnine i to na način da je dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 103 m2, prešao u nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je također istim Rješenjem izvršena promjena površine nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i to na način da je dio navedene nekretnine u površini od 19 m2 prešao u nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, iz navedenog da je razvidno da je ukupno 122 m2 nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja prešlo u nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedenim postupanjem, koje nema podlogu niti jednoj pozitivnoj normi pravnog sustava, dio imovine tužitelja oduzet im je bez ikakve naknade.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti glede visine istog i pravne osnove, te predlaže isti odbiti kao neosnovan. Ističe kako je nesporna činjenica da utužene nekretnine u naravi predstavljaju cestovnu građevinu prometnicu, koja kao takva predstavlja javno dobro u općoj uporabi, budući se navedena ulica, pa tako i utuženi dijelovi, već dugi niz godina koristi neometano i svakodnevno za odvijanje prometa od strane svih građana grada Zadra. Također, da je jasno i razvidno vidljivo da u navedenoj ulici postoji i komunalna infrastruktura, kao i da je svaka kuća u navedenoj ulici odvojena bilo ogradnim zidom, ili ogradom od postojeće prometnice, a koju osim što se koristi neometano i svakodnevno za odvijanje prometa od strane svih građana, koriste i stanari navedene ulice za prilaz svojim kućama. Nadalje, poziva se na odredbe čl. 101. i čl. 131. Zakona o cestama, koje osnažuje i važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama, pa ističe da su samim donošenjem Zakona o cestama utužene nekretnine ex lege prešle u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a što je u općem javnom interesu. Tako, da je grad Zadar temeljem Rješenja ovog suda upisan kao zemljišno knjižni vlasnik ove nerazvrstane ceste u naravi Ul. Ive Hergešića. Stoga da su neosnovani i uvredljivi navodi tužitelja, jer je tuženik temeljem važeće Zakonske regulative pristupio evidentiranju nerazvrstanih prometnica na svom administrativnom području. Opreza radi, iznosi i prigovor zastare potraživanja, budući je nedvojbeno razvidno iz dokumentacije da navedena ulica-prometnica, egzistira dugi niz godina, još prije 2011. Slijedom izloženog, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, te tužitelje obvezati na naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u Obavijest DGU, PUK Zadar, Odjela za katastar nekretnina, Klasa: 932-07/16- 02/1073 od 14.7.2016. (l.s. 5-6), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 7-8), povijest zk upisa za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 111-126), te je proveo očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke, pa potom izvršio uvid u skicu sudskog očevida s prilozima izrađenu po GEO Lesi j.d.o.o., od 22.8.2022. (l.s. 45-46), te nalaz i mišljenje broj 5-4/2023 od 7.4.2023. stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ante Vukovića (l.s. 50- 79), izvršio uvid u pribavljene spise ovog Suda pod poslovnim brojem P-1368/2003, Z- 11828/2016 i Z-71636/2016, te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka ĐM, DM i RM, te tužiteljice ad. 2., kao stranke ovog postupka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja ad. 1. i 2. osnovan je u cijelosti.

5. Naime, predmet ovog spora zahtjev je tužitelja ad. 1. i 2. za isplatom iznosa od 18.700,00 EUR, na ime naknade zbog oduzetog dijela nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje su bile u njihovom vlasništvu i koje nekretnine su prešle u nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez naknade od strane tuženika.

6. Naime, iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno je kako su na kat. čest. [katastarska čestica], put površine 103 m2 i pašnjak površine 21 m2, ukupne površine 124 m2 (ranije kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak površine 385 m2), te na otpisanoj kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak površine 132 m2 (ispisano sa Z-1536/16), kao vlasnici za cijelo upisani tužitelji UM za 1/2 dijela i AM za 1/2 dijela. U A listu evidentirana je zabilježba od dana 11.4.2016. pod brojem Z-7163/2016, kojom je izvršena promjena, prijavni list od 11.4.2016., Odluka od 26.1.2016., Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti od 14.1.2016., Izvješće o utvrđivanju granica zemljišta na kojim je izvedena cesta od 14.1.2016., a) upis diobe čest. broj 3803/10, put površine 210 m2, pašnjak površine 43 m2, tako da je ista sada: čest. br. 3803/10, put površine 103 m2 i pašnjak površine 21 m2 (dio od 129 m2 prešao u čest. broj 4233), b) upis diobe čest. broj 3803/18 dvorište, površine 93 m2 i poslovna zgrada, površine 39 m2, tako da je ista sada: čest. broj 3803/18, pašnjak površine 113 m2 (dio od 19 m2 prešao u čest. broj 4233.

6.1. Uvidom u Obavijest DGU, PUK Zadar, Odjela za katastar nekretnina, Klasa: 932- 07/16-02/1073 od 14. srpnja 2016. utvrđeno je kako je istom navedeni ured po službenoj dužnosti obavijestio, između ostalih pravnu osobu u vlasništvu tužitelja, da je zemljišnoknjižni odjel ovog Suda, Rješenjem pod poslovnim brojem Z-7163/2016 i Z-11828/2016, a sukladno Zakonu o cestama, proveo prijavni list te je nerazvrstanu cestu - Ulica Ive Hergešića i Ulica Ive Mašine, upisao u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, te kako je temeljem gore navedenih Rješenja formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ulica Ive Hergešića, između ostalih i od dijela predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.2. Iz pribavljenog spisa ovog Suda pod poslovnim brojem P-1368/2003, razvidno je kako je u istom riječ o pravnoj stvari tužitelja UM i AM, protiv tuženika Grada Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, te da je ovaj Sud dana 15. prosinca 2004. donio Presudu kojom je utvrdio da su temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog 20. studenog 1997. sa prodavateljima, stvarnim vlasnicima, ČM i IM ud. U, a koji su vlasništvo stekli temeljem dosjelosti osobno i po svojim prednicima, tužitelji stekli valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na čest. 3803/10 u površini od 385 m2 k. o. [katastarska općina] i to svaki za po 1/2 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva istih u zemljišnim knjigama, a koja Presuda ovog Suda pod poslovnim brojem P- 1368/2003 je postala pravomoćna dana 16. ožujka 2005.

6.3. Nadalje, iz pribavljenog spisa ovog Suda pod poslovnim brojem Z-71636/2016, razvidno je kako je ovaj Sud, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, dana 29. travnja 2016. donio Rješenje kojim je, na temelju Prijavnog lista sastavljenog dana 15. siječnja 2016. kod DGU, PUK Zadar, Klasa: 932-06/16-02/101, Odluke gradonačelnika Grada Zadra od 26. siječnja 2016., Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Izvješća o utvrđivanju granica zemljišta na kojim je izvedena cesta, dopušten u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], između ostalih, u toč. II. u zk. ul. [broj ZK uloška], upis diobe čest. 3803/10, put površine 210 m2 i pašnjak površine 43 m2, tako da je ista sada: - čest. 3803/10, put površine 103 m2 i pašnjak površine 21 m2 (dio od 129 m2 prešao u čest. 4233), te upis diobe čest. 3803/18, dvorište površine 93 m2 i poslovna zgrada površine 39 m2, tako da je ista sada: - čest. 3803/18, dvorište površine 74 m2 i poslovna zgrada površine 39 m2 (dio od 19 m2 prešao u čest. 4233), pa je potom izvršen upis novoformirane čest. 4233, nerazvrstana cesta, površine 805 m2, kao javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Grad Zadar za cijelo, u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Po provedenom očevidu na licu mjesta, stalni sudski vještak geodetske struke Dražen Torbarina, GEO Lesi j.d.o.o., izradio je skicu sudskog očevida s prilozima dana 22. kolovoza 2022., iz koje proizlazi kako je položaj matične čest. 3803/10 iz 2016. u odnosu na danas postojeće stanje označen likom i točkama A-B-C-D-R-S-T-G-J-K-L- M-A, površine 253 m2. Nadalje, utvrđeno je, po kazivanju tužitelja na terenu, da je prva sporna nekretnina u skici označena žutom i plavom bojom, te likom i točkama A-B-C- D-E-F-G-J-K-L-M-A, ukupne površine 129 m2, dijela čest. 4233, s tim što je ta površina od 129 m2 do 2016. i provedenog geodetskog elaborata pod brojem RN 529/2016, bila dio matične čest. 3803/10. Nadalje, po kazivanju tužitelja na terenu druga sporna nekretnina koja se nastavlja u istok, označena je na skici žutom i plavom bojom te likom i točkama D-S-T-U-E-D, ukupne površine 100 m2, dijela čest. 3803/10.

7.1. Iz nalaza i mišljenja broj 5-4/2023 od 7. travnja 2023. stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ante Vukovića, ing.građ., proizlazi kako je isti utvrdio, a uzimajući u obzir uporabno svojstvo nekretnine, sukladno čl. 4. t. 43. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno stanje nekretnine prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja u smislu privatnog gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti, da tržišna vrijednost predmetnih nekretnina iznosi: kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] = 9.200,00 EUR (74,00 EUR/m2), te dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] = 9.500,00 EUR (74,00 EUR/m2).

8. Osim uvida u navedenu materijalnu dokumentaciju, proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka ĐM, DM i RM, pa tako iz iskaza svjedoka ĐM, proizlazi kako je isti djelatnik tuženika, zaposlen u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, Odsjek za ceste i promet, te kada mu se pokazuje skica sudskog očevida, iskazuje da je dio predmeta spora evidentiran kao nerazvrstana cesta u postupku ishođenja građevinske dozvole za aglomeraciju Zadar-Petrčane, i to sve od kada je stupio Zakon o cestama u srpnju 2011., te je Grad Zadar počeo provoditi taj postupak negdje 2013.

Naime, predmet njemu vidljiv na skici sudskog očevida, da je evidentiran kao Ul. Ive Hrgešića i to dio čest. 4233, koji ovdje nije obojan, već je bijeli, zatim žuto obojan dio označen točkama J-G-F-E-V-D-F-O-N-A-M-L-K-J, kao i plavo obojani dio označen točkama B-N-O-P-D- C-B-N, iako za plavo obojani dio teško može sa sigurnošću utvrditi, trebalo bi provjeriti jer je male površine. Tako, kada ga se pita iuskazuje da je sukladno navedenom Zakonu o cestama vršen upis nerazvrstanih cesta, odnosno svih površina koje su bile većem broju ljudi pristupačne i koristile su se za promet vozila u bilo koju svrhu.

Naime, prvo bi utvrdili navedeno putem GEO portala, DOF iz 2011., te bi nakon sa tvrtkom ACES, mislim da je bio ACES, izlazili na teren, utvrdili lomne točke nerazvrstane ceste, a potom bi se izradio geodetski elaborat, koji bi potom išao na gradsko vijeće ili na odluku gradonačelnika, koji bi se potom predavao na katastar, a zatim na zemljišnoknjižni odjel. Ne može točno odrediti u kojem trenutku je predmet spora upisan kao nerazvrstana cesta, sve podatke da ima tvrtka ACES. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da je u trenutku slikanja DOF fotografije, postojao put, tako je utvrđeno uvidom u DOF, te je bio asfaltiran, te također da postoji i snimka preko Google mapsa koja je snimljena 2011., iz koje je također razvidno da je bilo asfaltirano i da je postojao put.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da ne zna tko je asfaltirao taj put; da nema saznanja o tome da li je Grad Zadar isplatio nešto obitelji AM za ovaj kako navodi put; da oni utvrđuju da je nešto dostupno većem broju ljudi na način da izvrše uvid u DOF iz 2011., da put postoji, te ukoliko je prošao Google maps i uvidom u kartu iz 2011., te terenskim uviđajem skupa sa geodetima, koji idu sa uređajima i određuju lomne točke te ceste, gdje se ustanovi da nema prepreka za korištenje, poput npr. zida, rampe ili slično; da je on osobno bio na predmetnom terenskom uviđaju; da mu nije poznato da li je između ovih istih stranaka vođen postupak radi utvrđenja prava vlasništva, da na ovom potezu upravo ove ulice ima puno privatnih čestica od drugih vlasnika koje su se parcelirale u nerazvrstanu cestu, međutim, u trenutku parcelacije da ne rade uvide u sudske postupke; da sukladno Zakonu o cestama za postupke evidentiranja i upisa nerazvrstane ceste u zemljišne knjige, nije potrebno ishoditi lokacijske dozvole ili ostale akte za građenje.

8.1. Svjedok DM, iskazao je da je radio za tužitelje od 1997. do 2015. u salonu Opel Mitrović, te je bio zaposlen na izgradnji salona, a radio je i autolimariju, a kasnije je bio majstor na održavanju, pa da može reći da poznaje tužitelje. Kada mu se pokazuje skica sudskog očevida, iskazuje da je sav ovaj obojani označeni dio asfaltirao 2001. UM, kada je otvorio jedan od Opel salona, ovaj salon bliže Supernovoj. Tada da je radio i ovaj ogradni zid kao potporanj. Kada ga se pita, iskazuje da je prije nego što je on ovo asfaltirao, tu bio bijeli put koji nije koristio samo on, nego i susjedi koji su skretali sa magistrale prema svojim kućama. Ne zna koliko ih ima, ali ima puno tu kuća, te su tuda svakodnevno prolazili, ali samo ovaj prvi dio označen žuto do ove crte gdje piše "kat. međa nastala 2016." i do tu da je bio taj bijeli put o kojem govori, dok je ovaj dio spusta prema Opel salonu bio ledina i nije tu bilo nikakvog puta, koliko se sjeća. Koliko on zna, UM financirao je sve ovo što je asfaltirao.

8.2. Iz iskaza svjedoka RM, proizlazi kako radi za tužitelje od 1997., kao voditelj postprodaje u salonu Opel Mitrović, pa da može reći da mu je poznat predio za kojeg mu se navodi da je predmet spora, jer je tamo od 1997. Tako, kada mu se pokazuje skica sudskog očevida, iskazuje da je čitav ovaj označeni dio asfaltirao gospodin UM. Naime, na mjestu gdje je sada Toyota, ranije da je bio Opelov salon pa u produžetku i servis, koji je već u tom trenutku, prilikom otvaranja g. UM asfaltirao, te to na skici pokazuje kao dio žuto obojan, na području ispred slova A-M- L-K-J, na čest. 4233, te je nakon, kada je otvarao novi Opel salon, negdje oko 2000., g. UM asfaltirao i preostali dio koji je na skici označen žuto, a uključuje i spust prema Jadranskoj magistrali, odnosno izlaz na istu. Kada ga se pita, iskazuje da ovaj prvi dio o kojem je iskazao, oko Toyota salona, su prije koristili i ovi ljudi koji žive u donjem dijelu ispod salona, a imaju kuće, npr. na skici prema čest. 3811/69, te ne zna da li im je to jedini pristupni put s magistrale, ali zasigurno im je bio najkraći. Kada ga se pita, iskazuje da je ovaj dio koji je UM asfaltirao oko 2000., ranije bio ledina te nije korišten kao put. Također, zna da je ispod salona koji je sada Toyota, obiteljska kuća UM, gdje i sada žive te kako je 1997., kada sam on počeo raditi kod njih dio ispred njihove kuće bio asfaltiran, te za to ne zna tko je asfaltirao. On se ne sjeća na nijednom od ovih dijelova da je bio bijeli put. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da su se ovim dijelom koji ide na špic, te se sada u padini spušta prema Jadranskoj magistrali, a za koju je iskazao da je ranije bila ledina, koristili i susjedi okolnih kuća, i to od kada je g. UM asfaltirao taj dio, te i danas koriste kao najbliži put za spoj na magistralu.

9. Iz iskaza tužiteljice ad.

2. AM, saslušane kao stranke ovog postupka, proizlazi da su ona i suprug 1997. od ČM i ŽM kupili jedno veliko zemljište, koje se sastojalo od 4-5 parcela, među kojima su bile i ove predmetne, a sve zajedno da je to bio teren od nekih 5-6.000 m2, možda i više. To je bila šikara, neobradivo zemljište, bez ikakvog puta na sebi. Odmah uz tu parcelu koju su kupili, oni da su već imali obiteljsku kuću, te su ovo kupili kako bi izgradili poslovni dio. Tako, zaključili su kupoprodajni Ugovor, te su u cijelosti navedenim prodavateljima isplatili kupoprodajnu cijenu.

Tamo su prvo izgradili auto kuću Opel, a nakon toga auto kuću Toyota, te su u ovaj prvi poslovni prostor gdje je bila auto kuća Opel uselili 2001. Dakle, u tom periodu od kupnje 1997. pa do useljenja 2001., a kako nisu imali nikakvu komunikaciju, odnosno nikakav put, sa glavne ceste, "Bulevara", oni da su asfaltirali put od ulaza s glavne ceste, pa sve do njihobih novoizgrađenih poslovnih hala. U tom periodu, pošto je na tom području bila samo njihova kuća, te iza nje još dvije kuće od susjeda, ti susjedi da su počeli svojim kućama pristupati sa Bulevara preko tog njihovog novoasfaltiranog puta, te je njima bilo suludo da im to brane.

Također, može reći da su drugi dio pripremili za asfaltiranje, odnosno nasuli ga i tamponirali, te je on bio dio koji bi se spuštao nakon poslovnih prostora na glavnu cestu. Jednom prilikom, misli da je to bilo 2016. ili 2018., zatekli su radnike kako taj pripremljeni dio puta za koji je iskazala da je bio pripremljen, asfaltiraju, te su otišli u Grad Zadar i pitali kako to, što se to radi, a oni su im tada rekli da to sad asfaltiraju Hrvatske ceste i da je to sad cesta. Kada je se pita, iskazuje da oni nisu ni znali da su njima predmetne parcele uzete, da to više nije njihovo, te kad su to uočili, da su podnijeli ovu tužbu.

Njima da Grad nikad nije isplatio nikakvu naknadu za oduzimanje ovoga, a oni da su ovo pošteno kupili. Kada je se pita, iskazuje da tu sada prolazi čitavo naselje, sa Crvenih Kuća se spušta tom cestom na Bulevar. Na poseban upit punomoćnice tuženika, tužiteljica ad.

2. iskazuje: da je 2004. bio asfaltiran dio koji su oni asfaltirali, a drugi dio da je asfaltiran 2016. ili 2018.; da joj se na skici sudskog očevida teško snaći, kao i fotografijama, da je bila na terenu kad je bio sudski očevid te je tamo pokazala sve, te da ovdje ne može točno pokazati niti iskazati koji dio i točno od kuda su oni asfaltirali, samo zna da je to bio dio od Bulevara prema gore, pa do table Jeordie i dio prema Crvenim Kućama, jer su morali ostaviti za ulaz i za auto kuću Opel i auto kuću Toyota; da 2001. tu nije bilo nikakvog puta, pa ni makadama; da su 2001. oni do svoje kuće dolazili s donjim putem, a ti susjedi koji su imali te dvi kuće da su dolazili s putem od strane Crvenih kuća, a znali su pješke hodati kako bi skratili put preko tog šikarija na njihovom terenu do svojih kuća, jer to nije bio put za auto, već su ti ljudi prolazili samo pješke; nakon što su oni to asfaltirali tada da su susjedi počeli s te strane automobilima dolaziti do svojih kuća, jer se taj dio tek aktivirao i kultivirao, a što je bilo 2001.

10. Slijedom iznesenog, prvenstveno se ističe da Zakon o cestama (Nar. Nov. br. 84/11 – dalje ZC), koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011., propisuje da fizičke osobe ne mogu imati pravo vlasništva na javnom putu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te da bi put došao pod udar ZC potrebno je da se istim koristi veći broj ljudi neometano i to u smislu pristupa do svojih kuća, u kojem slučaju bi se radilo o nerazvrstanoj cesti u smislu odredbe čl. 98. st. 1. t. 5. istoga Zakona, koja bi posljedično predstavljala javni put u općoj uporabi. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu istog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga zakona, postaju nerazvrstane ceste.

10.1. Nadalje, odredbom čl. 105. st. 5. ZC propisano je da vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta, ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

10.2. Tako, odredbom čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Nar. Nov. br. 98/19), propisano je da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

11. Naime, po provedenom postupku ovaj Sud nedvojbeno drži utvrđenim kako su tužitelji pravo vlasništva predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 385 m2 i to svaki za po 1/2 dijela utvrdili pravomoćnom Presudom ovog Suda pod poslovnim brojem P-1368/2003 od 15. prosinca 2004. protiv ovdje tuženika, pa otklanja irelevantnima navode tuženika o ranijim zemljišnoknjižnim upisima društvenog vlasništva na predmetnim nekretninama. Nadalje, da je Rješenjem ovog Suda, Zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-1536/2016 od 28. siječnja 2016. od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 132 m2, kao i da je Rješenjem ovog Suda, Zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-7163/2016 od 28. siječnja 2016. izvršena dioba predmetnih čestica, pa da su dio od 129 m2 kat. čestice [katastarska čestica] i dio od 19 m2 kat. čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojem trenutku su vlasnici istih u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bili upisani ovdje tužitelji, svaki za 1/2 dijela, prešao u čest. 4233 k. o. [katastarska općina], nerazvrstana cesta, površine 805 m2, upisana u korist: javno dobro u općoj uporabi, u neotuđivom vlasništvu Grada Zadra za cijelo. Zaključno, nedvojbeno i nesporno je utvrđeno da za navedeno izvlaštenje, tužiteljima nesporno nije isplaćena nikakva novčana naknada.

11.1. Stoga, prema stavu ovog Suda, relevantnim je za utvrditi da li je prigovor zastare predmetnog potraživanja, istaknut po tuženiku, osnovan ili ne. Naime, kako je u predmetnoj pravnoj stvari riječ o parnici radi ostvarenja novčane tražbine s osnova vlasničkih prava, tako je za isto pretpostavka dospijeće tražbine i mogućnost njezinog ostvarenja kroz zakonom određeno vrijeme. S tim u vezi, a kako se samo za dospjelu tražbinu može tražiti isplata, valja utvrditi je li takva tražbina za tužitelje dospjela. Naime, pravo vlasnika za naknadu za oduzetu stvar ne može prestati zbog zastare, sve dok on može zahtijevati vraćanje svoje stvari, međutim kada on više ne može zahtijevati povrat, umjesto toga može tražiti isplatu naknade za svoju stvar.

11.2. Tako, po provedenom postupku, ovaj Sud drži utvrđenim da su tužitelji predmetne nekretnine asfaltirali u periodu između kupnje 1997. pa do 2001., a kako bi iste koristili kao pristupni put sa glavne prometnice, Jadranske magistrale, do svojih poslovnih prostora, dakle u poslovne svrhe sebe i svojih klijenata, te, iako tada nisu branili susjedima da predmetni asfaltirani dio koriste kao pristupni put svojim kućama, a koji dio se kasnije nastavlja na nesporni dio čest. 4233 k. o. [katastarska općina], nerazvrstanu cestu, prema stavu ovog Suda, tražbina tužitelja ad. 1. i 2., u konkretnom slučaju, dospjela je u trenutku donošenja Rješenja ovog Suda, Zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-7163/2016 od 28. siječnja 2016., kojim je izvršena dioba predmetnih čestica, odnosno pripajanje dijelova istih, kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj egzistira upis prava vlasništva u korist javnog dobra u općoj uporabi, u neotuđivom vlasništvu Grada Zadra za cijelo, na kojem, kako je ranije navedeno, fizičke osobe ne mogu imati pravo vlasništva. Prema tome, obzirom da ne egzistira stvarnopravni zahtjev tužitelja za povratom predmetnih nekretnina, a da je tražbina za naknadu za oduzeti dio zemljišta dospjela otpisom dijelova kat. čestice [katastarska čestica] i kat. čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojih su tužitelji bili vlasnici do tog trenutka, odnosno do 2016., te da prema stavu ovog Suda činjenica da se oduzeti dio nekretnina tužitelja koristi od asfaltiranja kao put ne utječe na dospjelost tražbine, obzirom da tužitelji za oduzimanje odnosno deposediranje i onemogućavanje raspolaganja nekretninama u svom vlasništvu, saznaju primitkom Rješenja o otpisu predmetnih dijelova čestica u novi zk. uložak, to je dovodeći u svezu opći zastarni rok od pet godina propisan odredbom čl. 371. Zakona o obveznim odnosima (Nar. Nov. broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje ZOO) koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju, s datumom podnošenja tužbe u 2018., otklonjen kao neosnovan istaknuti prigovor zastare.

12. Slijedom navedenog, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), ovaj Sud našao je osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te obvezao tuženika na isplatu iznosa od 18.700,00 EUR, na ime naknade zbog oduzetog dijela nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temljem citiranih odredbi čl. 105. st. 5. Zakona o cestama i čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koju visinu iznosa je odredio sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

13. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tužiteljima ad. 1. i 2., kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku

– odvjetniku i to trošak sastava tužbe – 275 bodova (Tbr. 7.t.1, Tbr. 40.t.1.), trošak sastava podneska od 12.12.2023. – 275 bodova (Tbr. 8.t.1., Tbr. 40.t.1.), trošak sastava podneska od 8.10.2024. – 25 bodova (Tbr. 8.t.4.), te trošak zastupanja na ročištima dana 17.12.2018., 14.2.2022., 8.4.2022., 7.10.2024., 6.11.2024., 27.2.2025. i 4.6.2025 – svaki po 275 bodova (Tbr. 9.t.1, Tbr. 40.t.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 6.250,00 EUR, čemu valja pridodati plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 165,90 EUR, te trošak predujma za provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke u iznosu od 1.061,78 EUR, a što sveukupno iznosi 7.477,68 EUR, dok je preko dosuđenog, zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška, sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, odbijen kao neosnovan, a koji se odnosi na previsoko naznačene iznose pojedinih radnji, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Zadar, 10. srpnja 2025.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljima ad. 1. i 2. po pun.,

2. Tuženiku po pun.