I Kž-721/1998-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. Branka Zmajevića, kao predsjednika vijeća, te Milana Gudelja, Ante Potrebice, Katice Jelić i Josipa Budinskog, kao članova vijeća i tajnice u vijeću – više sudske savjetnice Ileane Vinja, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. K. K. zbog kaznenog djela iz čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH, odlučujući o žalbama optuženika i državnog odvjetnika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zadru od 16. studenog 1998. br. K-48/95, u sjednici održanoj 14. kolovoza 2001. godine, saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Pantike,
Legislator headnote
AI generatedI Kž-721/1998-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanom presudom stavljena je izvan snage presuda Županijskog suda u Zadru od 17. listopada 1994. br. K-31/91, te je opt. K.K. proglašen krivim da je na način i uz okolnosti opisane u tom dijelu pobijane presude počinio kazneno djelo pokušaja ubojstva iz čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH, te je po čl. 34. st 1. KZRH, uz primjenu propisa o ublažavanju kazne, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, u koju mu je po čl. 45. st. 1. OKZRH uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 04. do 07. ožujka 1991. godine i na izdržavanju kazne od 29. kolovoza do 27. studenog 1995. godine.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I-Kž-721/1998-3
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. Branka Zmajevića, kao predsjednika vijeća, te Milana Gudelja, Ante Potrebice, Katice Jelić i Josipa Budinskog, kao članova vijeća i tajnice u vijeću – više sudske savjetnice Ileane Vinja, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. K. K. zbog kaznenog djela iz čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH, odlučujući o žalbama optuženika i državnog odvjetnika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zadru od 16. studenog 1998. br. K-48/95, u sjednici održanoj 14. kolovoza 2001. godine, saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Pantike,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I žalba opt. K.K. postala je bespredmetna.
Obrazloženje
Pobijanom presudom stavljena je izvan snage presuda Županijskog suda u Zadru od 17. listopada 1994. br. K-31/91, te je opt. K.K. proglašen krivim da je na način i uz okolnosti opisane u tom dijelu pobijane presude počinio kazneno djelo pokušaja ubojstva iz čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH, te je po čl. 34. st 1. KZRH, uz primjenu propisa o ublažavanju kazne, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, u koju mu je po čl. 45. st. 1. OKZRH uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 04. do 07. ožujka 1991. godine i na izdržavanju kazne od 29. kolovoza do 27. studenog 1995. godine.
Protiv te presude žalbe su podnijeli državni odvjetnik i optuženik. Državni odvjetnik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i odluke o kazni, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se prijašnja presuda ostavi na snazi ili podredno da se pobijana presuda preinači u odluci o kazni i optuženiku izrekne kazna u visini kazne izrečene ranijom presudom.
Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Optuženik je podnio i odgovor na žalbu državnog odvjetnika, s prijedlogom da se ta žalba odbije kao neosnovana.
Nakon razmatranja spisa u smislu čl. 373. st. 1. ZKP, državni odvjetnik Republike Hrvatske je predložio, da se žalba državnog odvjetnika prihvati a žalba optuženika odbije kao neosnovana.
Osnovana je žalba državnog odvjetnika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pa je uslijed toga postala bespredmetna žalba optuženika.
U pravu je, naime, državni odvjetnik kad u žalbi ističe da se u ponovljenom postupku relevantno činjenično stanje u suštini uopće nije izmijenilo, kako u odnosu na počinjenje kaznenog djela tako i u odnosu na oblik krivnje optuženika. Uostalom, u obrazloženju pobijane presude nisu navedeni nikakvi razlozi koji bi opravdavali ishitrenu i posve neargumentiranu i nekonkretiziranu tvrdnju “da je na ovaj način u nekoliko izmijenjeno činjenično stanje utvrđeno ranijom pravomoćnom presudom”, pa da je “sud bio ovlašten izmijeniti i visinu kazne u korist optuženika.” Upravo protivno postupanju prvostupanjskog suda, u datoj situaciji, kad na temelju obnovljenog postupka nije dovedeno u sumnju činjenično stanje utvrđeno pravomoćnom presudom, trebalo je prijašnju presudu ostaviti na snazi, jer u protivnom, kao u ovom slučaju, kad je prvostupanjski sud i u novoj presudi optuženika proglasio krivim zbog istog kaznenog djela, proizlazi da je optuženik za to djelo bio dva puta osuđen, time što nova presuda u stvari predstavlja puko preocjenjivanje već jednom ocjenjenog procesnog materijala, što je očito protivno institutu obnove kaznenog postupka.
Naime, da li će se prijašnja presuda staviti izvan snage u cijelosti ili djelomično ili će ostati na snazi, ovisi o tome je li u obnovljenom postupku izmijenjeno činjenično stanje i u kojem opsegu je izmijenjeno, ili se ono nije izmijenilo. Samo kada se u novom postupku činjenično stanje toliko izmijenilo da je potrebno izreći novu presudu kojom se optuženik oslobađa optužbe ili se osuđuje po blažem zakonu, novom presudom stavit će se prijašnja presuda u cijelosti ili djelomično izvan snage, zašto u konkretnom slučaju, nisu bili ostvareni zakonski uvjeti iz čl. 397. st. 3. ZKP/93, niti je prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude u tom pogledu dao bilo kakve razloge.
S obzirom na izloženo nema nikakve sumnje da je pobijanom presudom ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 1. ZKP/93, na što s pravom u svojoj žalbi ukazuje državni odvjetnik.
Zbog navedenih razloga trebalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika zbog istaknute postupovne povrede, te na temelju čl. 388. st. 1. ZKP/97 ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
Na ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti navedenu postupovnu povredu i nakon provedenog dokaznog postupka donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu koju će obrazložiti u skladu s odredbom čl. 359. st. 7. ZKP/97.
U Zagrebu, 14. kolovoza 2001.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Ileana Vinja, v.r.
mr. Branko Zmajević, v.r.