Rev-773/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 773/2018-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari ovrhovoditelja S. R., OIB: … , zastupanog po punomoćniku D. R., odvjetniku u Z., protiv ovršenika Grada Zagreba, OIB: … , Z., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Gžovr-4603/11-3 od 17. prosinca 2013. ispravljenog rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-4603/11-5 od 12. veljače 2015. kojim je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrpl-4329/10 od 5. siječnja 2011. i odbačen prijedlog za ovrhu, u sjednici održanoj 19. rujna 2018.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija ovrhovoditelja i ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-4603/11-3 od 17. prosinca 2013. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima nastalim povodom revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud je rješenjem o ovrsi broj Ovrpl-4329/10 od 5. siječnja 2011. odredio ovrhu pljenidbom i prijenosom zaplijenjenih novčanih sredstava radi naplate iznosa 41.282,19 kn sa zateznim kamatama od 10.veljače 2004. do isplate, iznosa od 11.692,75 kn s osnova troškova parničnog postupka sa zateznom kamatom od 24. srpnja 2009. do isplate, kao i radi naplate troškova ovršnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

Rješenjem suda drugog stupnja odlučeno je:

"I Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-4329/10 od 5. siječnja 2011. i odbacuje prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 8. studenog 2010.

II. Nalaže se ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku trošak žalbenog postupka u iznosu od 615,00 kn, u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao neosnovan.“

Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11– dalje: ZPP) koja se u ovom predmetu primjenjuje na temelju odredbe čl. 102. Zakona o izmjenama i dopunama parničnog postupka („Narodne novine“ broj 25/13 i 28/13-dalje ZIDZPP). Predložio je preinačiti drugostupanjsko rješenje na način da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana, kao i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka te potvrdi rješenje o ovrsi broj Ovrpl-4329/10 od 5. siječnja 2011. Ovrhovoditelj je zatražio trošak revizije.

Ovršenik nije podnio odgovor na reviziju.

Revizija je osnovana.

Prema odredbi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 - dalje: OZ) u ovršnom postupku dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a, a prema odredbi čl. 19. st. 1. OZ u ovršnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Ovrhovoditelj postavlja sljedeća pitanja:

"1. Da li je li Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 46. st. 5. OZ u vezi sa čl. 35. Ovršnog zakona kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu radi isplate kn 41.282,19 sa zateznim kamatama sa različitim tijekom na pojedinačne iznose kako je to specificirano u ovršnoj ispravi te radi naplate troška parničnog postupka u iznosu od kn 11.692,75, s obrazloženjem da predmetno potraživanje ovrhovoditelja nije u skladu sa sadržajem ovršnog naslova i njegovoj materijalnoj ovršnosti, iako je ovršnom ispravom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Pr-2159/06 od 24.07.2009., ovrhovoditelju dosuđen iznos od kn 41.282,19 sa zateznim kamatama s različitim tijekom na pojedinačne iznose te trošak parničnog postupka u iznosu od kn 12.489,75, dakle veći iznos od onoga koji potražuje u ovršnom postupku?

2. Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 35. st. 1. i čl. 35. st. 3. Ovršnog zakona kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu radi isplate potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od kn 41.282,19 sa zateznim kamatama sa različitim tijekom na pojedinačne iznose kako je to specificirano u ovršnoj ispravi te radi naplate troška parničnog postupka u iznosu od kn 11.692,75 kn, s obrazloženjem da prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja ne sadrži točnu i pravilnu oznaku predmetne tražbine određenu sukladno izreci ovršne isprave, iako je ovršnom ispravom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Pr-2159/06 od 24.07.2009., ovrhovoditelju dosuđen iznos od kn 41.282,19 sa zateznim kamatama s različitim tijekom na pojedinačne iznose te trošak parničnog postupka u iznosu od kn 12.489,75, dakle veći iznos od onoga koji potražuje u ovršnom postupku?”,

3. Da li je Županijski sud donoseći pobijanu odluku pogrešno primijenio odredbu čl. 200. t. 1. Zakona o obveznim odnosima, odredbu čl. 4. st. 2. i 3. u vezi sa čl. 149. OZ-a te čl. 89. Zakona o radu kada je utvrdio da se Izjava o prijeboju kojom ovrhovoditelj (radnik) izjavljuje da vrši prijeboj dospjele novčane tražbine prema ovršeniku (poslodavac) odnosi na obveze kod kojih je zakonom isključena mogućnost prestanka obveze prijebojem, slijedom čega je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja"

Obrazlažući razloge važnosti revident se poziva na odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gžovr-3990/11-2 od 22. svibnja 2012. i Gžovr-4470/11-2 od 12. lipnja 2012., rješenje Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-1963/12 od 27. svibnja 2013. i rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-2172/12 od 13. ožujka 2014.

Prema odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

Iako je ovrhovoditelji u ovom predmetu postavio nekoliko konkretnih pravnih pitanja ona se u bitnome svode na pitanje - je li ovrhovoditelj (radnik) u ovršnom postupku pokrenutom na temelju ovršne isprave (protiv poslodavca), s obzirom na njegovu tvrdnju o izvršenom prijeboju ovršenikove tražbine prema njemu koja potječe iz iste ovršne isprave, ovlašten potraživati tražbinu koja je zapravo manja od one na koju bi imao pravo po ovršnoj ispravi (glede visine duga i zateznih kamata), te da li takav prijedlog za ovrhu sadrži sve propisane podatke za odlučivanje o njemu?

Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.

Prema odredbi čl. 35. st. 1. OZ prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će, uz ostale podatke biti naznačena tražbina čije se ostvarenje traži, dok je stavkom 3. istoga članka propisano da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve propisane podatke, bez pozivanja ovrhovoditelja na dopunu ili ispravak.

Prema ovršnoj ispravi u ovom predmetu ovrhovoditelju (radniku) je na ime razlike plaće dosuđeno 41.282,19 kn s pripadajućim kamatama te razmjerni dio troškova parničnog postupka u iznosu 12.489,75 kn.

U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je naveo da je obveza ovršenika djelomično prestala prijebojem međusobnih potraživanja ovrhovoditelja i ovršenika u iznosu od 797,00, čime je prestala obveza ovršenika na isplatu dijela troškova parničnog postupka u tom iznosu, dok je ostala nepodmirena cjelokupna glavnica sa zateznim kamatama kao i dio troškova parničnog postupka dosuđen ovrhovoditelju.

Drugostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu čl. 35. st. 1. i 3. OZ, ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu jer da tražbina naznačena u prijedlogu za ovrhu nije istovjetna tražbini iz ovršne isprave. Ocjena je ovog suda da izraženo shvaćanje drugostupanjskog suda nije pravilno.

U ovršnom postupku ovrhovoditelj je ovlašten od ovršenika zahtijevati namirenje ili cijele svoje novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom ili (kao u konkretnom slučaju) dijela te tražbine, umanjujući svoj zahtjev za dio tražbine namiren (prema njegovom shvaćanju) prije pokretanja ovršnog postupka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju posl. br. Rev-901/14-2 od 16. lipnja 2015.) - pa drugostupanjski sud pogrešno zaključuje da prijedlog za ovrhu mora sadržavati točnu i pravilnu oznaku predmetne tražbine određenu sukladno izreci ovršne isprave.

Pritom valja imati na umu da vjerovnik koji od dužnika zahtjeva glavnicu, kamate i troškove na temelju ovršne isprave ima pravo uračunavanja u skladu s čl. 172. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), tako da se prvo namiruju troškovi, zatim kamate i potom glavnica.

U slučaju kada je obveza ovršenika djelomično prestala prije pokretanja ovršnog postupka, ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu, naznačiti, uz ostale podatke propisane čl. 35. OZ-a, i tražbinu čije ostvarenje traži, na način da naznači iznose koji mu (po njegovom shvaćanju) nisu podmireni prije pokretanja ovršnog postupka.

Upravo sve navedeno je ovrhovoditelj naznačio u podnesenom prijedlogu za ovrhe pa zato nije ni bilo razloga da se ukine rješenje o ovrsi i prijedlog za ovrhu odbaci iz razloga sadržanih u odredbi čl. 35. OZ.

Stoga je drugostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 35. st. 1. i 3. OZ kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu (tako i u Rev-2232/13, Rev-2132/13 i Rev-901/14).

Slijedom navedenog u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda postupka iz čl. 385. st. 1. toč. 2. ZPP u svezi čl. 354. st. 1. ZPP na koju se odnosi prvo postavljeno pravno pitanje pa je pobijanu odluku valjalo ukinuti i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Stoga su preostala dva postavljena pravna pitanja od strane ovrhovoditelja postala bespredmetna.

U ponovljenom postupku drugostupanjski sud će postupiti sukladno uputi iz ovog rješenja, nakon čega će ispitujući sve žalbene razloge, ponovno odlučiti o žalbi ovršenika, kao i o cjelokupnim troškovima nastalim u povodu pravnih lijekova (čl. 166. st. 3. ZPP).

Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 394. st. 4. ZPP u svezi s čl. 400. st. 3. ZPP i čl. 19. st. 1. OZ riješeno je kao u izreci.

Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 19. rujna 2018.

Predsjednica vijeća:

Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.