Gž Ovr-205/2019-6 · Županijski sud u Splitu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-205/2019-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Svjetlani Vidović, u ovršnom postupku ovrhovoditelja S. b. d.d., S., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik B. A., odvjetnik u Z., protiv ovršenika S. d.o.o., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik u Z., radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 31 Ovr-4805/18-21 od 25. listopada 2018., 27. veljače 2019.,

r i j e š i o j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 31 Ovr-4805/18-21 od 25. listopada 2018., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem od 25. listopada 2018. obustavljen je ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke), te je naloženo računovodstvu tog suda po pravomoćnosti ovog rješenja isplatiti novčana sredstva uplaćena na račun suda temeljem rješenja o ovrsi gornji poslovni broj u iznosu 2.262.215,76 kn ovršenikovu dužniku P. d.o.o., S., OIB: ... (točka II. izreke).

Protiv tog rješenja od 25. listopada 2018. žali se ovrhovoditelj pozivom na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14; dalje: ZPP-a; dalje: ZPP-a) u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, dalje: OZ-a) predlažući preinaku pobijanog rješenja uz naknadu troškova drugostupanjskog postupka.

Ovršenik je u odgovoru na žalbu osporavao osnovanost navoda ovrhovoditelja. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:

- kako je prvostupanjskim rješenjem o ovrsi od 28. lipnja 2018. određena je ovrha na temelju ovršnih isprava – Bjanko zadužnica potvrđenih od strane javnog bilježnika Z. B. iz Z. pod brojem OV-4687/17, i OV-4689/17 od 12. prosinca 2017., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 2.000.000,00 kn, te radi naplate troškova ovršnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do namirenja ovrhovoditelja i to pljenidbom novčane tražbine koje ovršenik prema njegovom ovršenikovom dužniku P. d.d. S., radi naplate. Istim rješenjem, ovrhovoditelju je određen trošak u iznosu od 30.000,00 kn.

- kako je prijedlog za ovrhu u predmetnom postupku podnesen 14. lipnja 2018.,

- kako je ovršenikov dužnik P. d.d. S., zaprimio rješenje o ovrsi 6. srpnja 2018.;

- kako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi od 28. lipnja 2018;

- kako je nad ovršenikom kao dužnikom, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj St-1925/18-6 od 28. kolovoza 2018. otvoren predstečajni postupak;

- kako je ovrhovoditelj u spis priložio presliku prijave tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku iz koje proizlazi da se isti nije odrekao prava na odvojeno namirenje, te dio plana financijskog i operativnog restrukturiranja s mišljenjem ovlaštenog revizor iz kolovoza 2018., u kojem je ovrhovoditelj naveden u tablici razlučnih vjerovnika;

U odnosu na točku I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja:

Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje smatrajući da u smislu odredbe članka 168. stavka 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj: 71/15, 104/17, dalje: SZ) ovrhovoditelj nije stekao razlučno pravo.

Odredbom članka 149. SZ-a propisano je da vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi imaju pravo odvojenoga namirenja na toj stvari ili pravo unovčenja prema odredbama članka 248. toga zakona.

U smislu odredbe članka 176. stavka 1. OZ-a pljenidba se provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. Stavkom 2.istog članka propisano je da je pljenidba je provedena danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku, dok je stavkom 3.propisano kako ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini.

Nadalje, odredbom članka 168. stavka 5. SZ-a propisano je da ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.

Iz rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1925/18-6 od 28. kolovoza 2018. (listovi 78-80 spisa) proizlazi da je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad dužnikom (ovdje ovršenikom) podnesen 27. srpnja 2018. (list 79 spisa).

Obzirom da je ovršenikov dužnik rješenje o ovrsi zaprimio 6. srpnja 2018., to proizlazi da je stečajni vjerovnik (ovdje ovrhovoditelj) stekao razlučno pravo tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka. No, u konkretnom slučaju se ne može utvrditi da bi eventualno razlučno pravo prestalo, jer nad dužnikom nije otvoren stečajni postupak.

Naime, odredbom članka 2. SZ-a definirani su ciljevi predstečajnog i stečajnog postupka. Stavkom 1. navedenog članka propisano je da se predstečajni postupak provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti, dok je stavkom 2. propisno da se stečajni postupak provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenim dužnicima pojedincima omogućuje se oslobođenje od preostalih obveza prema odredbama glave IX. toga zakona.

Obzirom na svrhu, cilj i učinke navedenih postupka, jasno proizlazi da se otvaranje predstečajnog postupka ne može izjednačiti s otvaranjem stečajnog postupka.

Odredbom članka 35. stavka 1. SZ-a propisano je da su vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku. Stavkom 3. istog članka propisanoje da se na razlučne vjerovnike kao vjerovnike dužnika u predstečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 153. toga zakona. Potonje navedenim člankom propisano je da su vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.

Nastavno na navedeno, treba naglasiti kako predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika, sve u smislu odredbe članka 66. stavka 1. SZ-a.

Nadalje, odredbom članka 68. stavka 1. propisano je da od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika, dok se postupci iz stavka 2. toga članka koji su u tijeku prekidaju se danom otvaranja predstečajnoga postupka.

No, navedene odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na postupke na koje predstečajni postupak ne utječe, kao ni na postupke radi ostvarenja tražbina koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka.

Dakle, u konkretnom slučaju je potrebno sa sigurnošću utvrditi ima li ovrhovoditelj status razlučnog vjerovnika. Naime, spisu prileži preslika prijave tražbine, te dio plana financijskog i operativnog restrukturiranja s mišljenjem ovlaštenog revizor iz kolovoza 2018. u kojoj je ovrhovoditelj naveden u tablici razlučnih vjerovnika.

Ipak, spisu ne prileži tablica razlučnih prava, te nije razvidno zadire li plan restrukturiranja u prava razlučnih vjerovnika, sve u smislu odredbe članka 49. SZ-a.

Sukladno navedenom, valjalo je, po osnovi odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci.

U nastavku postupka, prvostupanjski sud će, uvažavajući naprijed navedeno, prvenstveno utvrditi ima li ovrhovoditelj status razlučnog vjerovnika na kojeg predstečajni postupak ne utječe. Ukoliko ovrhovoditelj nema položaj razlučnog vjerovnika na kojeg predstečajni postupak ne utječe, potrebno je postupiti u skladu s odredbom članka 68. stavka 2. SZ-a, odnosno prekinuti predmetni postupak.

U protivnom je potrebno, u smislu odredbe članka 51. stavka 4. OZ-a, ukoliko prvostupanjski sud ocijeni kako žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi nije osnovana, dostaviti ovome sudu spis radi donošenja odluke o navedenoj žalbi.

Odluka pod točkom II. izreke temelji se na odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a. u svezi s odredbom članka 21.stavka 1. OZ-a,

U Splitu 27. veljače 2019.

Sutkinja:

Svjetlana Vidović, v. r.