Court dismisses appeal in labor dispute where employer terminated employee for five consecutive unexcused absences.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia dismissed the defendant's appeal against a lower court ruling that reinstated an employee and ordered the employer to pay damages. The lower courts found the termination illegal because the employee was on sick leave for part of the period, meaning only three days of unexcused absence occurred instead of the required five. The court upheld this finding, rejecting the employer's argument that any absence exceeding five days automatically justified termination regardless of the reason.
Legislator headnote
AI generatedČl. 75. st. 2. toč. 3. Zakona o radnim odnosima; Čl. 393. ZPP: Termination of employment based on five consecutive unexcused absences is invalid if the absence includes justified periods such as sick leave, as the legal prerequisite of unexcused absence is not met.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-103/1994-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata, kao predsjednika vijeća, te Veseljka Šeparovića, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I.V. iz S.B., zastupanog po punomoćniku N.K., odvjetniku iz S.B., protiv tužene PDV "N. " S.B., po punomoćniku A.V., radi poništenja odluka o prestanku radnog odnosa, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Požegi od 28. svibnja 1993. godine, br. Gž-204/93., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 11. siječnja 1993. godine, br. P-1799/91., u sjednici održanoj dana 20. siječnja 1999. godine,
p r e s u d i o j e:
Revizija se kao neosnovana odbija.
Obrazloženje
Presudom suda prvog stupnja utvrđene su nezakonitima i stavljene izvan snage odluke o prestanku radnog odnosa br. 4159/1-91-4143 od 9. rujna 1991. godine i br. 4398/91 kod sl. ur. br. 5016/91. od 22. listopada 1991. godine, te naloženo tuženiku da vrati tužitelja na radno mjesto pomoćnik KV majstora teracerskih poslova, te mu naknadi parnični trošak u iznosu od 63.500 HRD (sada 63,50 kn).
Okružni sud u Požegi (sada Županijski) odbio je žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu.
Protiv pravomoćne drugostupanjske presude izjavio je tuženik reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog za ukidanje nižestupanjskih presuda.
Tužitelj nije dao odgovor na reviziju, niti nadležni državni odvjetnik izjašnjenje.
Revizija nije osnovana.
Utvrdivši u postupku da je tužitelj bio na bolovanju u periodu od 28. kolovoza 1991. godine do 6. rujna 1991. godine (što je sada u revizijskom postupku nesporno), te da je donesena odluka o prestanku rada s danom 9. rujna 1991. godine, zbog izostanka s posla pet radnih dana uzastopce, sudovi su ocijenili da je odluka o prestanku rada nezakonita, jer je neopravdani izostanak mogao biti u datom slučaju samo tri dana, a ne pet dana, kada se prema odredbi čl. 75. st. 2. toč. 3. Zakona o radnim odnosima može donijeti odluka o prestanku rada.
Prvilno je stajalište sudova o nezakonitosti pobijane odluke o prestanku rada, pa to stajalište neosnovano revident pobija u svojoj reviziji.
Smatra revident, naime, da kad tužitelj nije dolazio na rad preko pet radnih dana uzastopce i kad nije o razlozima izostanka obavijestio radnu organizaciju, da su već time ostvarene pretpostavke za donošenje odluke o prestanku rada, bez obzira da li je izostanak radnika bio opravdan ili neopravdan. Pogrešno je izloženo pravno shvaćanje tuženika. Da bi se mogla donijeti odluka o prestanku rada potrebno je da radnik izostane neopravdano s posla pet radnih dana uzastopce. Ako je u pitanju opravdani izostanak kao što je bolovanje, onda se ne ostvaruje spomenuta zakonska pretpostavka za prestanak rada.
Slijedom izloženog pravilno je u datom slučaju primijenjeno materijalno pravo kad je tužbeni zahtjev prihvaćen, a kako nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 354. st. 2. toč. 10. u vezi čl. 386. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP - "Narodne novine", br. 53/91.), te kako na druge procesne povrede revident ne ukazuje, trebalo je reviziju temeljem čl. 393. ZPP kao neosnovanu odbiti.
U Zagrebu, 20. siječnja 1999.
Predsjednik vijeća:
Ilija Čuljat, v.r.