Legislator Case Law & Legislation
I Kž-35/2018-4 AI generated

I Kž-35/2018-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number I Kž-35/2018-4
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. D. T. zbog kaznenog djela iz čl. 90. u vezi s čl. 33. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98 – ispravak, 50/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: KZ/97), odlučujući o žalbi os. D. T. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 14. studenog 2017. broj Kv I-37/17-7 (K-7/12), u sjednici održanoj 7. veljače 2018.

Legislator headnote

AI generated

I Kž-35/2018-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Na temelju čl. 474. st. 1. u vezi čl. 495. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje: ZKP/08) spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 35/2018-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. D. T. zbog kaznenog djela iz čl. 90. u vezi s čl. 33. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98 – ispravak, 50/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: KZ/97), odlučujući o žalbi os. D. T. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 14. studenog 2017. broj Kv I-37/17-7 (K-7/12), u sjednici održanoj 7. veljače 2018.

r i j e š i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba os. D. T.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem je Županijski sud u Vukovaru odbio zahtjev os. D. T. za obnovu kaznenog postupka kao neosnovan.

Protiv tog je rješenja žalbu podnio osuđenik putem branitelja E. M., odvjetnika iz V., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da se prihvaćanjem njegove žalbe pobijano rješenje preinači i „u cijelosti usvoji prijedlog za obnovu kaznenog postupka tako da se istoga blaže kazni ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu“.

Na temelju čl. 474. st. 1. u vezi čl. 495. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje: ZKP/08) spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

I Kž 35/2018-4

Žalba nije osnovana.

Suprotno tvrdnjama osuđenika izreka pobijanog rješenja nije nerazumljiva, nije u suprotnosti sa obrazloženjem, niti je proturječna razlozima, tako da se pobijano rješenje može ispitati i stoga sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, kako to pogrešno smatra žalitelj.

Naime, sud prvog stupnja je u izreci jasno naveo da odbija zahtjev osuđenika za obnovu kaznenog postupka kao neosnovan, a u obrazloženju je sukladno toj odluci naveo da, unatoč činjenici da su okolnosti na koje se osuđenik u zahtjevu za obnovu poziva, a radi se o pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja, nove jer su se pojavile nakon izricanja presude, one nisu takve kvalitete da bi dovele do blaže osude.

Sud prvog stupnja je do ovog pravilnog zaključka došao nakon što je potpuno ispravno ocijenio sadržaj medicinske dokumentacije koju je uz zahtjev dostavio osuđenik, a koja je u obrazloženju djelomično reproducirana i odnosi se na osuđenikove bolesti psihičkog karaktera (klaustrofobični sindrom, depresivni poremećaj) te na preboljeni srčani infarkt, ugradnju stenta i ugradnju rekoronarografije. Sud prvog stupnja je imajući i u vidu izvješća o rezultatima liječenja i urednom tijeku oporavka nakon izvršenih medicinskih zahvata, zaključio da se ne radi o tako teškim zdravstvenim poremećajima kako se to navodi u zahtjevu za obnovu kaznenog postupka.

Navedenu argumentaciju suda prvog stupnja prihvaća kao ispravnu i ovaj drugostupanjski sud, jer sve navedene zdravstvene poteškoće, iako objektivno doista nisu beznačajne, ipak nisu tako teške da bi se zbog njih osuđeniku, sve da su i postojale u vrijeme izricanja presude, očito izrekla još blaža kazna od izrečene.

Naime, osuđeniku je primjenom odredbi o ublažavanju kazne za predmetno teško kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz čl. 90. u vezi čl. 33. st. 1. KZ/97 izrečena kazna zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci, dakle, ispod zakonskog minimuma koji za ovakvo teško kazneno djelo iznosi pet godina, tako da je evidentno da zdravstveni problemi na koje se osuđenik poziva, sve da su i postojali u vrijeme izricanja presude ne bi, u smislu odredbe čl. 498. st. 1. toč. 4. ZKP/08, očito doveli do blaže kazne.

Kraj takvog stanja stvari, nije u pravu osuđenik kada tvrdi da je sud prvog stupnja trebao od medicinskih stručnjaka zatražiti mišljenje o težini bolesti od kojih boluje i tek tada donijeti zaključak o zahtjevu za obnovu. Naime, prilikom odlučivanja o izboru vrste i mjere kazne, kada ocjenjuje kao olakotnu okolnost zdravstveno stanje osobe kojoj se ima izreći odgovarajuća kazna, sud u pravilu ne provodi medicinska vještačenja, već prema raspoloživom podacima, na temelju znanja kojima raspolaže ocjenjuje radi li se o okolnostima koje bi mogle utjecati na odluku o kazni.

Prema tome, suprotno tvrdnjama osuđenika, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje ukazuje žalba niti one na koje drugostupanjski sud u smislu odredbe čl. 494. st. 4. ZKP/08 , činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno i nije na osuđenikovu štetu povrijeđen kazneni zakon.

I Kž 35/2018-4

Iz navedenih razloga, kako žalba nije osnovana, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2.

ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 7. veljače 2018.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Marijana Kutnjak Ćaleta, v.r.

Vesna Vrbetić, v.r.