Legislator Case Law & Legislation
Revr-193/2002-2 AI generated

Revr-193/2002-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Revr-193/2002-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Marijana Ramušćaka, Petra Milasa i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. R. iz P., zastupana po punomoćniku A. R., odvjetniku iz R., protiv tuženika S. d.o.o. P., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Puli od 8. siječnja 2000. godine, br. Gž 3122/00, kojom je potvrđena međupresuda Općinskog suda u Puli od 13. srpnja 2000. godine, br. P 693/00, u sjednici održanoj 19. lipnja 2002. godine,

Legislator headnote

AI generated

Revr-193/2002-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tuženik je pravovremeno izjavio dopuštenu reviziju pozivom na revizijske razloge označene u čl. 385. st. 1. toč. 1-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP). Predložio je da obje nižestupanjske presude budu ukinute i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 193/02-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Marijana Ramušćaka, Petra Milasa i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. R. iz P., zastupana po punomoćniku A. R., odvjetniku iz R., protiv tuženika S. d.o.o. P., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Puli od 8. siječnja 2000. godine, br. Gž 3122/00, kojom je potvrđena međupresuda Općinskog suda u Puli od 13. srpnja 2000. godine, br. P 693/00, u sjednici održanoj 19. lipnja 2002. godine,

p r e s u d i o j e:

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena međupresuda suda prvog stupnja, kojom je suđeno:

"I. Utvrđuje se da je tuženik odgovoran za naknadu štete nastale tužiteljici dana 18. ožujka 1997. godine.

II. Do pravomoćnosti ove presude zastati će se za raspravljanje o visini tužbenog zahtjeva.

III. Odluka o troškovima ostavlja se za kasniju presudu."

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tuženik je pravovremeno izjavio dopuštenu reviziju pozivom na revizijske razloge označene u čl. 385. st. 1. toč. 1-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP). Predložio je da obje nižestupanjske presude budu ukinute i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Tužiteljica je u odgovoru na reviziju predložila da revizija bude odbijena.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice, zaposlenika tuženika, da joj tuženik kao poslodavac naknadi štetu nastalu zbog ozljede zadobivene prilikom obavljanja posla za tuženika.

S obzirom da je tuženik osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva, nižestupanjski sudovi su, temeljem odredbe čl. 330. st. 1. ZPP, međupresudom utvrdili da je tužitelj odgovoran tužiteljici naknaditi štetu.

Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nije našao da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 386. ZPP.

U postupku je utvrđeno:

- da je tužiteljica, kao zaposlenik s tuženikom kao poslodavcem zaključila ugovor o radu i da je temeljem tog ugovora započela s radom kod tuženika 17. ožujka 1997. godine,

- da je tužiteljica dana 18. ožujka 1997. godine, obavljajući, po nalogu tuženika kao poslodavca, poslove na stroju - automatskoj hidrauličnoj preši, za rezanje lima - zadobila ozljede na lijevoj ruci,

- da je prijavu o ozljedi sastavila odgovorna osoba tuženika i da je, nakon što je tužiteljica ozlijeđena, poslovođa tuženika ostalim zaposlenicima tuženika demonstrirao kako se radi na stroju na kojem je tužiteljica ozlijeđena.

Kraj izloženih činjeničnih utvrđenja pravilnim se pokazuje zaključak nižestupanjskih sudova, da je tuženik, kao poslodavac pasivno legitimiran u ovom sporu i da je odgovoran tužiteljici naknaditi štetu nastalu zbog zadobivene ozljede.

Nema, kraj izloženih činjeničnih utvrđenja, odlučnog značaja činjenica da tuženik ne bi bio imalac stroja na kojem je kritične zgode, prilikom obavljanja posla, ozlijeđena tužiteljica. Ovo zato, jer je odredbom čl. 102. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95 i 17/01 – nastavno: ZR) propisano da ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Nije, prema ocijeni ovog revizijskog suda, u postupku kod prvostupanjskog suda počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP, jer suprotno onome što se tvrdi u reviziji, u prvostupanjskoj presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama u kojima nema proturječnosti između sadržaja zapisnika i iskaza danih u postupku.

Nije počinjena ni bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, na koju se upire u reviziji, jer je drugostupanjski sud pravilno zaključio da su u postupku kod prvostupanjskog suda utvrđene sve činjenice relevantne za ocjenu odgovornosti tuženika, a u drugostupanjskoj presudi dati su odgovori na sve relevantne navode istaknute u žalbi tuženika.

Iz izloženih razloga revizija se ne pokazuje osnovanom, pa je zato istu valjalo odbiti i presuditi kao u izreci (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 19. lipnja 2002. godine

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v.r.