Revd-328/2023-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske



REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-328/2023-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II- tužiteljice AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje u [adresa], koje zastupa punomoćnik Zoran Petković, odvjetnik u Šibeniku, S. Radića 71, protiv tuženika [obrt], [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], Austrija, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Emica Milošević, odvjetnica u Zadru, Jurja Matejeva Dalmatinca 1, radi utvrđenja prava stvarne služnosti dosjelošću, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1082/21-2 od 21. prosinca 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-118/2021 od 26. travnja 2021., u sjednici održanoj 4. ožujka 2025.,

r i j e š i o j e

Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1082/21-2 od 21. prosinca 2021., u odnosu na pravna pitanja:

„1. Može li se u vrijeme potrebno za stjecanje služnosti prolaza i provoza dosjelošću uračunati i vrijeme kroz koje je prednik tužitelja bio suvlasnik nekretnine od koje je tek naknadno formirana sporna nekretnina?

2. Može li sud naložiti izdavanje tabularne izjave osobi s kojom tužitelj nije stupio u obvezno-pravni odnos?"

Obrazloženje

1. Tuženik je protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1082/21-2 od 21. prosinca 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-118/2021 od 26. travnja 2021., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) postavivši sedam pravnih pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

Prvo postavljeno pravno pitanje u bitnom glasi:

1. Može li se u vrijeme potrebno za stjecanje služnosti prolaza i provoza dosjelošću uračunati i vrijeme kroz koje je prednik tužitelja bio suvlasnik nekretnine od koje je tek naknadno formirana sporna nekretnina?

Drugo do sedmo postavljena pravna pitanja glase:

2. Može li se smatrati da je suvlasnik nekretnine, uzevši u obzir odredbu članka 41. st. 1. ZV-a, samostalno i bez sudjelovanja ostalih suvlasnika mogao zasnovati u korist kupca, a na teret poslužne nekretnine, pravo stvarne služnosti prolaza i provoza?

3. Da li je u smislu čl. 122. st. 1. - 3. ZV-a, tuženik kad je od upisanih ZK suvlasnika kupio suvlasnički udio od ½ dijela sporne nekretnine i to svoje pravo uknjižio u zemljišne knjige pored suvlasničkog udjela od ½ dijela za kojeg je već bio upisan u ZK te je bio u samostalnom, poštenom, zakonitom i istinitom posjedu iste, bio dužan istraživati izvanknjižno stanje 2015. kad predmetni suvlasnički nekretnine nije bio opterećen bilo kakvim upisanom teretom ili prigovorom, a pogotovo kad se u obzir uzme da upis suvlasništva prednika tuženika egzistira iz postupku preoblikovanja ZK za k. o. [katastarska općina], u kojem postupku su, za nekretnine u svom vlasništvu, sudjelovali i tužitelji i u kojem postupku nisu isticali nikakve prigovore niti pokretali bilo kakve druge postupke kako bi osporili pravo suvlasništva predniku tuženika na spornoj nekretnini?

4. Smatra li se uvođenjem u posjed prava stvarne služnosti kad treća osoba, koja nije ni vlasnik ni posjednik istog, pokaže kupcu nekretninu i tvrdi da ista ima pristup preko sporne nekretnine bez sudjelovanja i prisutnosti vlasnika nekretnine koja se otuđuje, odnosno opterećuje pravom stvarne služnosti?

5. Može li sud naložiti izdavanje tabularne izjave osobi s kojom tužitelj nije stupio u obvezno-pravni odnos?

6. Smatra li se izdavanje tabularne izjave obvezno-pravnim ili stvarno pravnim zahtjevom?

7. Mora li obrazloženje sudske odluke biti jasno, razumljivo i porpino i smije li biti proturječno samom sebi i ispravama koje i dokazima koji su sastavni dio spisa i moraju li svi navodi biti pažljivo ispitani te, ukoliko sud te navode i/ili dokaze ne prihvatiti, mora li obrazložiti razloge tog neprihvaćanja?"

2. Odgovor na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan u odnosu na prvo i peto postavljeno pravno pitanje.

4. Predmet spora je stjecanje dosjelošću prava stvarne služnosti puta provozom i prohodom te izdavanje tabularne isprave.

5. Na temelju odredbe čl. 385.a i odredbe čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje važno za odluku u sporu i za razvoj prava, dok je peto postavljeno pravno pitanje važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je pobijana odluka u dijelu u kojem se nalaže izdavanje tabularne isprave u suprotnosti sa izraženim stajalištem revizijskog suda prema kojem se izdavanje tabularne isprave ne može tražiti od osobe s kojom tužitelj nije bio u obveznopravnom odnosu (tako i Revd-272/13, Rev-1944/01 itd.).

6. Budući da su u odnosu na prvo i peto postavljeno pravno pitanje ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a ZPP, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

7. U odnosu na šesto postavljeno pravno pitanje valja navesti da je isto sadržano u peto postavljenom pravnom pitanju, a zbog čega isto nije bilo potrebno dopustiti adi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

8. U odnosu na ostala postavljena pravna pitanja (drugo, treće, četvrto i sedmo pravno pitanje) tuženik nije jasno izložio razloge zbog kojih smatra da su ista važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer nije naznačio zbog čega su ista važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a zbog čega nije bilo uvjeta za dopuštenje revizije u odnosu na ova postavljena pravna pitanja.

Zagreb, 4. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug