Legislator Case Law & Legislation
II Kž-549/2008-3 AI generated

II Kž-549/2008-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number II Kž-549/2008-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Zlate Lipnjak-Bosanac kao predsjednice vijeća te Melite Božičević-Grbić i mr. sc. Branka Brkića kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Slunjski kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. R. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 218. stavak 2. i drugih Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi optuženog I. R. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 25. kolovoza 2008. broj Kv-582/08 (Kus-7/06) o produljenju pritvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 17. rujna 2008.,

Legislator headnote

AI generated

II Kž-549/2008-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, tijekom postupka nakon podignute optužnice protiv optuženih I. R., M. M., S. B. i M. B., zbog kaznenih djela protiv imovine, razbojništva iz članka 218. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 105/04 i 84/05 – dalje u tekstu: KZ) te kaznenih djela protiv javnog reda, lažnog predstavljanja iz članka 328. stavak 1. KZ-a, produljen je pritvor protiv optuženog I. R. iz osnova propisanih člankom 102. stavak 1. točkama 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06 – dalje u tekstu: ZKP).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: II Kž 549/08-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Zlate Lipnjak-Bosanac kao predsjednice vijeća te Melite Božičević-Grbić i mr. sc. Branka Brkića kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Slunjski kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. R. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 218. stavak 2. i drugih Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi optuženog I. R. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 25. kolovoza 2008. broj Kv-582/08 (Kus-7/06) o produljenju pritvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 17. rujna 2008.,

r i j e š i o j e:

Žalba optuženog I. R. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, tijekom postupka nakon podignute optužnice protiv optuženih I. R., M. M., S. B. i M. B., zbog kaznenih djela protiv imovine, razbojništva iz članka 218. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 105/04 i 84/05 – dalje u tekstu: KZ) te kaznenih djela protiv javnog reda, lažnog predstavljanja iz članka 328. stavak 1. KZ-a, produljen je pritvor protiv optuženog I. R. iz osnova propisanih člankom 102. stavak 1. točkama 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06 – dalje u tekstu: ZKP).

Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio optuženi I. R. putem branitelja D. P., odvjetnika iz S. te predlaže protiv optuženika ukinuti pritvor i pustiti ga na slobodu.

Žalba nije osnovana.

Suprotno žalbenim navodima, ocjena je Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao suda drugog stupnja, da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere pritvora protiv optuženika na temelju osnova iz članka 102. stavak 1. točke 3. i 4. ZKP-a.

II Kž 549/08-3

One okolnosti koje upućuju na postojanje iteracijske opasnosti kod optuženika, i po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao suda drugog stupnja, proizlaze iz činjenice da je prema priloženom izvatku iz kaznene evidencije (list 113 spisa) isti do sada već osuđivan na području Republike Hrvatske i to zbog kaznenih djela iz članka 224. stavak 4. KZ-a i iz članka 311. stavak 2. KZ-a. Izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju dvije godine i šest mjeseci. No, ova ga okolnost nije poučila o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, jer se optuženik pojavljuje u predmetnom postupku kao osnovano sumnjiv da je počinio ukupno tri kaznena djela i to dva iz članka 218. stavak 2. KZ-a te jedno iz članka 328. stavak 1. KZ-a. Osim toga, prema stanju spisa protiv optuženika se i pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi kazneni postupak pod brojem K-us-26/05 i to zbog kaznenog djela iz članka 333. stavak 1. i 3. i drugih KZ-a. Da je ovaj optuženik sklon činjenju kaznenih djela nadalje upućuje i činjenica da je njegova nazočnost u postupcima koji su protiv njega u tijeku u Republici Hrvatskoj osigurana tek nakon što je isti izručen od strane Savezne Republike Njemačke, gdje je proveo jednu godinu u zatvoru zbog počinjenog kaznenog djela.

Budući da sve navedene okolnosti, zajedno s visokim stupnjem organiziranosti i planiranosti počinjenja kaznenih djela iz predmetne optužnice, upućuju na zaključak o ustrajnosti optuženika u inkriminiranom ponašanju, to i po ocjeni ovog suda drugog stupnja, sve navedene okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju one osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi optuženik boravkom na slobodi nastavio s činjenjem novih, istovrsnih ili sličnih kaznenih djela. Zbog toga je protiv optuženika i nadalje nužna primjena mjere pritvora iz članka 102. stavak 1. točka 3. ZKP-a.

Nadalje, u odnosu na pritvorsku osnovu iz članka 102. stavak 1. točka 4. ZKP-a, a koja se niti ne pobija žalbom, već se samo osporava načelna primjena ove pritvorske mjere, ovaj sud drugog stupnja u cijelosti prihvaća okolnosti navedene u pobijanom rješenju te se iste ovdje neće ponavljati.

Žalbenim navodima kojima se osporava opasnost od ponavljanja djela isticanjem činjenice da dosadašnja optuženikova osuđivanost te opisani način počinjenja djela nije okolnost iz koje se može izvoditi zaključak o njegovom budućem ponašanju, nije dovedena s uspjehom u pitanje osnovanost pobijanog rješenja, imajući na umu opisanu opasnost od ponavljanja djela.

Što se tiče daljnjih navoda u kojima se ističe načelo razmjernosti te s tim u vezi upire na okolnost da bi se daljnjim zadržavanjem ovog optuženika u pritvora, isti praktički pretvorio u sankciju, valja istaknuti da optuženom I. R. pritvor u predmetnom spisu teče od 25. siječnja 2008. Stoga načelo razmjernosti njegovim dosadašnjim boravkom u pritvoru 7 (sedam) mjeseci i 23 (dvadesettri) dana nije ugroženo. Naime, pri ocjeni ovog načela, osim vremena provedenog u pritvoru, valja imati na umu i razmjer između konkretne težine kaznenih djela za koje se optuženik tereti, kao i kazne koja se može očekivati, ako bude proglašen krivim. Osim toga, pritvor nije kazna, niti se smije pretvoriti u kaznu. Pritvor kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu u vremenu prije donošenja pravomoćne sudske odluke o krivnji, dopušteno je odrediti samo u situaciji u kojoj postoji visok stupanj vjerojatnosti utvrđenja krivnje i izricanja kazne, tj. u kojoj postoji osnovana sumnja da je osoba počinila kazneno djelo, a što za sada proizlazi iz pravomoćne optužnice i podataka prikupljenih tijekom istražnog postupka. Osim navedene pretpostavke postojanja osnovane sumnje, za određivanje pritvora uvijek mora postojati i barem jedan od

II Kž 549/08-3

uvjeta navedenih u članku 102. stavak 1. ZKP-a, a što je u konkretnoj situaciji opisana opasnost od ponavljanja djela iz članka 102. stavak 1. točka 3. ZKP-a, kao i posebno teške okolnosti djela iz članka 102. stavak 1. točka 4. ZKP-a, a koje se okolnosti niti ne pobijaju žalbom.

Slijedom navedenog, a budući da žalbom optuženog I. R. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno odredbi članka 398. stavak 4. ZKP-a, pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 398. stavak 3. ZKP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 17. rujna 2008.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Martina Slunjski, v.r.

Zlata Lipnjak-Bosanac, v.r.