Court dismisses pension fund's claim for accident damage when work injury pension equals hypothetical work injury pension.
Legislator summary
AI generatedThe court dismissed the Croatian Pension Fund's claim for €18,510 in accident damages against Croatia Insurance. The fund argued that the insured's accident pension exceeded her regular old-age pension, creating a loss for the fund. However, expert analysis revealed that the accident pension was calculated at 85% of the base, identical to the hypothetical pension if the injury had been a work-related accident. Since the actual pension paid matched the amount the insured would have received for a work injury, no financial loss occurred to the pension fund. Consequently, the court ruled that no damages were payable under the mandatory traffic accident insurance law.
Legislator headnote
AI generatedčl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu; When the accident pension equals the hypothetical work injury pension, no damage exists for the pension fund.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedRelated Decisions
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U
ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.broj: P-9238/2023-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 3. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja ĐĆ, dipl. pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, zaposlenika tužitelja i punomoćnika tuženika, zaposlenika tuženika MĆ, mag. iur., dana 18. srpnja 2025.g.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623 iz Zagreba, Mihanovićeva 3 na ime naknade štete iznos od 139.465,48 kn /18.510,25 EUR[1] sa zakonskim zateznim kamatama od 16.7.2021. (dana podizanja tužbe) do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku 15 dana"
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da tuženiku CROATIA osiguranje d.d. naknadi parnični trošak u iznosu od 497,00 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik ovog Zavoda SĆ stradala u prometnoj nesreći dana 1.5.1996.kao suvozač krivnjom osiguranika tuženika koji je za nesreću proglašen krivim i kažnjen. Nadalje, navodi da je na osnovi navedene nesreće rješenjem HZMO broj 925314 od 6.6.1997.g. osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu kao posljedica štetnog događaja. Ističe da je za ranija razdoblja tuženik tužitelju naknadio štetu do zaključno 31.7.2013. g. Za razdoblje od 1.9.2018. do 30.6.2021.g. s osnova invalidske mirovine ukupno je isplaćeno 139.465,48 kn/18.510,25 eur. Nadalje, navodi da je dana 8.7.2021.g. tužitelj tuženiku uputio zahtjev za naknadu štete. Tuženik je zahtjev primio, ali nije podmirio dugovanje.
2. Ističe da daljnjom isplatom predmetne mirovine tužitelj trpi štetu koja u razdoblju od 1.9.2018. do 30.6.2021. iznosi 139.465,48 kn, a u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) tužitelj ima pravo potraživati štetu u punom iznosu. Ističe da je tuženik odštetnim zahtjevom od 8.7.2021. pozvan podmiriti u mirnom postupku štetu. Tužena je otklonila zahtjev obrazloživši da je osiguranik tužitelja stekao uvjete za starosnu mirovinu te ne postoji obveza tuženika da i dalje podmiruje štetu nastalu kao posljedicu predmetnog štetnog događaja odnosno da bi tužitelj imao pravo na potraživanje eventualne razlike između invalidske i starosne mirovine odnosno invalidske i invalidske koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
Tužitelj smatra kako je tuženik neosnovano otklonio odštetni zahtjev. Ističe da tuženik odgovara tužitelju za štetu nastalu isplatom mirovine temeljem čl. 161 Zakona o mirovinskom osiguranju pa stoga tužitelj predlaže donošenje presude sadržaja navedenog kao u izreci pod točkom I.
Tužitelj ističe da ne traži naknadu parničnog troška.
3. Tuženik (ročište 17.3.2022. - list 39 spisa) priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak štetnog događaja tj. prometne nesreće od 1.5.1996. te nije sporno da je osiguranik HZMO SĆ stradala kao suvozač u prometnoj nesreći 1.5.1996. koju je skrivio osiguranik tuženika TĆ upravljajući motornim vozilom te je nesporno da je osiguranik tužitelja zadobio ozljede koje su utjecale na umirovljenje. Tuženik spori visinu potraživanja. Tuženik traži naknadu parničnog troška na ime predujma za vještačenje od 265,45 eur (list 124 spisa) i troška sudske pristojbe za žalbu protiv presude 231,55 eur.
4. Između stranaka (ročište 17.3.2022. - list 39 spisa) utvrđuje se nespornim da je utuženo razdoblje u ovom predmetu od 1.9.2018. do 30.6.2021. s osnova invalidske mirovine i nesporno je da je 13.7.2021. tuženik zaprimio odštetni zahtjev u tzv. mirnom postupku u svezi utuženog potraživanja i da nije ništa isplatio tužitelju po osnovi utuženog potraživanja.
5. Između stranaka (list 65 spisa) utvrđuje se nespornim da se u ovom slučaju ne radi o slučaju povrede na radu, već o prometnoj nesreći.
6. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u rješenje Prekršajnog suda u Dugoj Resi od 22.5.1997., zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti MUP-a br. 349702, policu osiguranja automobilskog kaska (list 5), potvrdu HZMO o isplaćenim sredstvima za razdoblje od 1.9.2018. - 30.6.2021., dopis HZMO od 8.7.2021., obavijest o neosnovanom zahtjevu tuženika tužitelju, rješenje RF MIORH od 6.6.1997. sa klauzulom pravomoćnosti, sudske odluke kao primjere iz sudske prakse, podatak o saldu duga (list 57 spisa), izvod iz zapisnika Visokog trgovačkog suda RH od 9.6.2022., provedeno je financijsko vještačenje po VJEŠTAK TKALEC d.o.o. (list 131-134 spisa)- vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.
7. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.
Svako daljnje izvođenje dokaza bilo bi nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP.
8. Na osnovi provedenih dokaza činjenično stanje u potpunosti je utvrđeno.
9. Iz obračuna isplata vidljivo je (list 6) da je za korisnicu SĆ za razdoblje od 1.9.2018. do 30.6.2021. izvršena isplata invalidske mirovine kako slijedi:
Razdoblje
Vrsta isplate
Iznos
1.9.2018.-31.12.2018.
invalidska mirovina
15.812,20 kn
1.1.2019.-30.06.2019.
invalidska mirovina
23.989,44 kn
1.7.2019.-31.12.2019.
invalidska mirovina
24.575,22 kn
1.1.2020.-30.6.2020.
invalidska mirovina
24.748,74 kn
17.7.2020.-31.12.2020.
invalidska mirovina
25.099,44 kn
1.1.2021.-30.6.2021.
invalidska mirovina
25.240,44 kn
Ukupno isplaćeno za razdoblje od 1.9.2018. - 30.6.2021.
139.465,48kn
(notorno 18.510,25 eur prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450).
10. Iz dopisa tužitelja tuženiku (list 7 spisa) vidljivo je da je tuženik 12.7.2021. otpremio odštetni zahtjev od 8.7.2021., a iz dopisa tužene od 15.7.2021. (list 8) da je otklonio odštetni zahtjev kao neosnovan smatrajući da ne postoji obveza za naknadu štete jer bi osiguranica da nije bilo štetnog događaja stekla uvjete za punu starosnu mirovinu.
11. Iz rješenja Prekršajnog suda u Dugoj Resi (list 3 spisa) vidljivo je da je TĆ proglašen krivim što je 1.5.1996. izazvao prometnu nezgodu tako što izlaskom iz lijevog nepreglednog zavoja nije brzinu kretanja vozila prilagodio osobinama ceste zbog čega je izgubio kontrolu nad upravljačem te je došlo do prevrtanja vozila.
12. Iz pravomoćnog rješenja RF MIORH - Područna služba Zagreb (list 9 spisa) vidljivo je da je osiguranici SĆ rođenoj ..1948. kod koje je nastupio gubitak sposobnosti za rad zbog povrede izvan rada priznato počevši od 25.2.1997. pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 1.361,10 kn. Iz obrazloženja cit. rješenja vidljivo je da ne može raditi najmanje s polovicom punoga radnoga vremena na poslovima radnog mjesta na koje je bila raspoređena i obavljala prije nastanka invalidnosti te na poslovima koji odgovaraju njezinoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti niti može raditi puno radno vrijeme na drugim poslovima sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije.
13. Kako je u konkretnom slučaju riječ o obveznom osiguranju u prometu, a koja materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je uređena ZOOP to se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, a u ovome slučaju ZOOP.
14. U ovom predmetu provedeno je financijsko vještačenje (list 131-134 spisa) po VJEŠTAK TKALEC d.o.o. za financijsku struku koji je svoj nalaz i mišljenje izradio stručno, objektivno, jasno i obrazloženo pa ga stoga sud prihvaća. Tužitelj (list 139- ročište 3.7.2025. ističe da nije sporno da nema razlike između ostvarene mirovine i mirovine koja bi bila utvrđena da je mirovina bila posljedica ozljede na radu. Tužitelj pojašnjava da je ovdje samo sporno zapravo pitanje primjene prava tj. da li se primjenjuje ZOMO ili ZOOP. Tuženik ističe (list 139. spisa ročište 3.7.2025.) da u cijelosti prihvaća nalaz i miljenje vještaka.
Tužitelj potražuje od tuženika iznos od 139.465,48 kn/ 18.510,25 eur na ime isplaćene invalidske mirovine SĆ za razdoblje od 01.09.2018. do 30.06.2021. godine. Prema prijedlogu tuženika za vještačenje potrebno je utvrditi da li postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koju isplaćuje tužitelj i iznosa koji bi bili isplaćivani kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne predmetni događaj, (sve sukladno odluci VSRH Rev1354/16 od 18.05.2021. ili Rev-12/2022 od 12.01.2022.). Nadalje, zadatkom vještaku je vještačiti u smislu navoda iz odluke Županijskog suda u Osijeku Gž-394/2023-3 od 29.06.2023. godine.
Vještak ističe kako iz navedene odluke (list 115-117 spisa) proizlazi da ukoliko bi starosna mirovina koju bi tužitelj isplaćivao bila manja od invalidske mirovine koju faktično isplaćuje, tada bi tužitelj trpio štetu, ali samo u omjeru u kojem je invalidska mirovina veća od starosne. Dakle, stvarnu štetu koju tužitelj trpi isplatama invalidske mirovine nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu njegovog osiguranika predstavlja razlika između isplaćene invalidske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja, a koji razmjer ovisi o duljini staža mirovinskog osiguranja do invalidskog umirovljenja osiguranika tužitelja.
Međutim, kako je u konkretnom slučaju riječ o obveznom osiguranju u prometu, u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ( dalje:ZOOP). Prema odredbama čl.
27. ZOOP( st. 3), stvarnom štetom se, između ostalog, smatra razmjerni iznos mirovine, a koji se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Vještak ističe da u ovom slučaju bi se invalidska mirovina prouzročena ozljedom na radu određivala od mirovinske osnovice u istoj visini u kojoj se određuje starosna mirovina za žene za mirovinski staž od 35 godina. Postotak koji se primjenjuje na mirovinsku osnovicu za starosnu mirovinu žene sa mirovinskim stažem od 35 godina iznosi 85%. Iz navedenog proizlazi, da je invalidska mirovina bila posljedica ozljede na radu, bila bi utvrđena u visini od 85% mirovinske osnovice. Dakle, u slučaju da je mirovina osiguranice SĆ bila posljedica ozljede na radu, visina iste bi bila utvrđena u istom postotku (85%) od mirovinske osnovice, kao što je utvrđena ostvarena mirovina.
Dakle, nema razlike između ostvarene mirovine i mirovine koja bi bila utvrđena da je mirovina bila posljedica ozljede na radu.
15. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci (čl. 27/3 ZOOP- Narodne novine 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 i 155/2023).
16. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154. st.1. ZPP.
Tuženiku je priznat trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eur- list 130, te trošak sudske pristojbe za žalbu protiv presude u iznosu od 231,55 eur- list 110 spisa- Tar.br.3 TSP ili ukupni parnični trošak u iznosu od 497,00 eur. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155. ZPP.
U Zagrebu, 18. srpnja 2025. godine
Sutkinja:
Snježana Lukša
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).
DNA:
- tužitelju
- tuženiku