Croatian Supreme Court allows entry of maritime boundary determination procedure note in land registry.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia accepted the Republic's appeal to record a note regarding the determination of maritime boundaries in the land registry. The lower courts had previously rejected the request, but the Supreme Court found the procedure valid under the Land Registry Act. Consequently, the court ordered the entry of the note and the removal of the rejection record.
Legislator headnote
AI generatedZakon o zemljišnom knjizi; Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra: A note regarding the determination of maritime boundaries may be entered in the land registry if the interested party demonstrates that the administrative procedure is underway and the public good status of the maritime area justifies the entry.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
Broj: Rev 1103/09-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ivana Kaladića kao predsjednika vijeća, Nenada Perina, Željka Glušića, Aleksandra Peruzovića i Renate Šantek kao članova vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Crikvenici, protiv protustranke B. Š. iz R., radi zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1590/09-2 od 11. svibnja 2009., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1572/06-2 od 03. prosinca 2008., u sjednici održanoj 17. prosinca 2009.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija predlagateljice Republike Hrvatske, preinačava se rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1590/09-2 od 11. svibnja 2009. i rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1572/06-2 od 03. prosinca 2008. i rješava:
I. U zk.ul.br. 1429 k.o. B. dopušta se:
zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretninama B. Š. iz R., …, na k.č.br. 38/3 oranica sa 396 m[2] .
II. Nalaže se Općinskom sudu u Rabu – Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk.ul. 1429 k.o. B..
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„I. Odbija se prijedlog od 08. kolovoza 2006. predlagateljice Republike Hrvatske zastupane po zz ODO u Crikvenici radi zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, na nekretnini Š. B. iz R., …, upisanoj u zk.ul. 1429 k.o. B., a na k.č.br. 38/3 oranica sa 396 m[2] .
II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga u zk.ul. 1429 k.o. B..“
Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba predlagateljice i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja, a zemljišnoknjižnom sudu naloženo je brisanje odbijenog prijedloga.
Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 96/08 – dalje: ZPP) izjavila je predlagateljica zbog procesnopravnog pitanja „ima li mjesta upisu zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra u zemljišnim knjigama?“.
Na reviziju nije odgovoreno.
Revizija je osnovana.
Ovaj sud ispituje pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.
Pitanje koje je predmet odlučivanja u ovom stadiju postupka važno je radi jedinstvene primjene zakona.
Iz podataka u spisu slijedi da je predlagateljica zatražila od nadležnog zemljišnoknjižnog suda upis zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretnini protustranke kao u izreci rješenja suda prvog stupnja.
U ovom stadiju postupka nije sporno da je takav postupak pokrenut pred Povjerenstvom za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije.
Iz odredbe čl. 30. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 – dalje: ZZK) slijedi da je zabilježba vrsta upisa kojom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama i mogu se ostvarivati određeni pravni učinci kada je to zakonom predviđeno.
Iz odredbe čl. 70. istog Zakona slijedi da se zabilježbe mogu odrediti kada je to predviđeno tim ili nekim drugim zakonom (st. 1.). Kada je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe tada se taj upis provodi na temelju prijedloga ovlaštene osobe, prijedloga suda ili drugog tijela, a rješenje o određivanju donosi zemljišnoknjižni sud ako nije što drugo određeno (st. 2.).
Prema odredbi čl. 81. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava (st. 1.).
Takva zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora došao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (st. 2.). Konačno, kada je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora (st. 3.).
Stoga ima mjesta ovakvoj zabilježbi ne samo kada je u tijeku neki parnični postupak, nego kada je u tijeku i neki drugi postupak pred nadležnim tijelom pa i kada se radi o upravnom postupku.
Da bi se odgovorilo na pitanje o kojem se odlučuje u ovom postupku valja u konkretnom slučaju odgovoriti na dva pitanja:
a) o kakvom se postupku radi kad se odlučuje o granicama pomorskog dobra?
b) je li utvrđivanje granice pomorskog dobra knjižno pravo?
Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03 – dalje: ZPDML) određeno je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom (čl. 3. st. 1.), a njime upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbama tog Zakona (čl. 10. st. 1.).
Granice pomorskog dobra prema odredbi čl. 14. ZPDML utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva nadležno za poslove pomorstva (čl. 2. st. 1. t. 10.), a na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, što znači da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva.
O granicama pomorskog dobra Povjerenstvo za granice odlučuje rješenjem, protiv kojeg se ulaže žalba Ministarstvu sukladno odredbi čl. 14. st. 6. ZPDML.
Oblik akta kojim se utvrđuju granice pomorskog dobra proizlazi i iz Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 8/04 – dalje: Uredba) jer je čl. 9. Uredbe određeno da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva, s time da u smislu čl. 3. Uredbe Povjerenstvo može predložiti granicu pomorskog dobra i širu od zakonskog minimuma uz uvažavanje propisanih kriterija.
Iz navedenog proizlazi da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva (čl. 14. ZPDML) te da se o tome donosi rješenje u upravnom postupku koje može imati i konstitutivni karakter.
Zbog svega rečenog može se navedeni postupak zabilježiti u zemljišnim knjigama na temelju čl. 81. ZZK.
Kako je već prije rečeno pomorsko dobro je opće dobro (čl. 3. ZPDML), što znači da se radi o takvom dijelu prirode koji nije sposoban biti predmetom prava vlasništva i nalazi se u upotrebi svih sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV). Odredbom čl. 35. st. 4. ZV određeno je da uređenja za javna dobra u općoj upotrebi koja su namijenjena uporabi svih vrijede uređenja kao i za opća dobra.
Konačno, čl. 17. st. 4. ZZK određeno je da će se u zemljišnu knjigu upisati i opće dobro ako to zatraži osoba koja za to ima pravni interes.
U slučaju pomorskog dobra to je Republika Hrvatska putem Državnog odvjetništva jer se odredbom čl. 15. st. 2. ZPDML određuje da prijedlog za upis pomorskog dobra – dakle općeg dobra u zemljišnu knjigu, podnosi Državno odvjetništvo nakon što mu rješenje o određivanju granice pomorskog dobra (koje se donosi u upravnom postupku) dostavi Ministarstvo.
To iz toga što Republika Hrvatska na temelju citirane odredbe čl. 10. st. 1. ZPDML upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara za pomorsko dobro kao opće dobro bilo neposredno bilo putem jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Time je udovoljeno i uvjetima iz čl. 82. st. 2. ZZK temeljem kojeg zabilježbu postupka pred drugim nadležnim tijelom, a ne sudom, može tražiti svaki sudionik postupka ako dokaže da se postupak vodi.
Stoga, kako se opće dobro na zahtjev zainteresirane stranke upisuje u zemljišnu knjigu radi se o knjižnom pravu koje može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.
Prema tome, riječ je o postupku zbog kojeg se može izvršiti zabilježba spora i kako se radi o postupku upisa knjižnog prava koje može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, to ima mjesta upisu zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra kako je to zatražila predlagateljica.
Zbog svega rečenog valjalo je riješiti kao u izreci u smislu čl. 128. st. 2. ZZK i čl. 399. u svezi s čl. 395. st. 1. ZPP.
U Zagrebu, 17. prosinca 2009.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ivan Kaladić, v.r.