Legislator Case Law & Legislation
Revr-1847/2015-2 AI generated

Revr-1847/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Revr-1847/2015-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Da li je tužiteljici (konkretan slučaj, a odnosi se na sve slične postupke) povrijeđeno dostojanstvo za vrijeme rada ponašanjem određene osobe (u konkretnom slučaju D. M. A.) ili tuženika (konkretno Sveučilišta u Z.)?, Što znači da „je tuženik propustio zaštititi tužiteljicu“? Dokle seže ta odgovornost, posebice jer je u konkretnom slučaju jasno da je tuženik poduzimao niz radnji upravo kako bi tužiteljicu i sve moguće tužitelje zaštitio. Da li sud mora utvrditi, a time i navest i obrazložiti koju to zaštitu i na koji način nije poduzeo?,

Legislator headnote

AI generated

Revr-1847/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv drugostupanjske presude reviziju je u smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) podnio tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 1847/15-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja u pravnoj stvari tužiteljice V. B. iz Z., zastupane po punomoćnici S. M., odvjetnici u Z., protiv tuženika Sveučilište u Z. iz Z. zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku u Z., radi zaštite od uznemiravanja i naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž-1211/14-2 od 27. veljače 2015. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru posl. broj P-536/12 od 17. ožujka 2014., u sjednici održanoj 20. rujna 2016.,

r i j e š i o j e:

Revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž-1211/14-2 od 27. veljače 2015., odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je radnica tuženika Sveučilišta u Z. prof. dr. sc. D. M. A. svojim ponašanjem uznemiravala tužiteljicu doc. dr. sc. V. B. u radu na način da ju je opetovano vrijeđala, klevetala i omalovažavala njezin znanstveni rad i postignuća od kojeg neželjenog ponašanja je tuženik Sveučilište u Z. propustio zaštititi tužiteljicu doc. dr. sc. V. B. zbog čega je tužiteljici povrijeđeno dostojanstvo za vrijeme rada kod tuženika čime je tuženik izvršio povredu obveza iz radnog odnosa tužiteljice.

II. Nalaže se tuženiku Sveučilištu u Z. da poduzme sve potrebne mjere radi prestanka i sprječavanja nastavka svakog takvog ili sličnog uznemiravanja tužiteljice doc. dr. sc. V. B. kako je utvrđeno pod točkom I. izreke.

III. Nalaže se tuženiku Sveučilištu u Z. da isplati tužiteljici doc. dr. sc. V. B. na ime naknade neimovinske štete iznos od 50.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 09. ožujka 2012. godine pa do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve u roku od 8 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je radnik tuženika Sveučilišta u Z. prof. dr. sc. E. H. svojim ponašanjem uznemiravao tužiteljicu doc. dr. sc. V. B. u radu na način da ju je opetovano vrijeđao, klevetao i omalovažavao njezin znanstveni rad i postignuća od kojeg neželjenog ponašanja je tuženik Sveučilište u Z. propustio zaštititi tužiteljicu doc. dr. sc. V. B. zbog čega je tužiteljici povrijeđeno dostojanstvo za vrijeme rada kod tuženika čime je tuženik izvršio povredu obveza iz radnog odnosa tužiteljice.

V. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 18.125,00 kuna u roku od 8 dana.

VI. Odbija se kao neosnovan više zatraženi parnični trošak tužiteljice u iznosu od 3.000,00 kuna, kao i trošak tuženika u iznosu od 11.250,00 kuna.“

Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika te je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod st. I, st. II, st. III i st. V izreke.

Protiv drugostupanjske presude reviziju je u smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) podnio tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.

Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio i reviziju u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP naznačivši sljedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

1. Da li je tužiteljici (konkretan slučaj, a odnosi se na sve slične postupke) povrijeđeno dostojanstvo za vrijeme rada ponašanjem određene osobe (u konkretnom slučaju D. M. A.) ili tuženika (konkretno Sveučilišta u Z.)?,

2. Što znači da „je tuženik propustio zaštititi tužiteljicu“? Dokle seže ta odgovornost, posebice jer je u konkretnom slučaju jasno da je tuženik poduzimao niz radnji upravo kako bi tužiteljicu i sve moguće tužitelje zaštitio. Da li sud mora utvrditi, a time i navest i obrazložiti koju to zaštitu i na koji način nije poduzeo?,

3. Da li je kod naloga „na poduzimanje svih potrebnih mjera radi prestanka“ sud dužan i konkretno navesti koje su to radnje?,

4. Kada je sud već utvrdio „počinjeno uznemiravanje“ od strane zaposlenice tuženika, da li je u tom slučaju potrebno da sud, kod dosuđivanja visine štete, to cijeni?,

5. Da li je u određenim slučajevima potrebno provoditi medicinsko vještačenje na okolnost visine štete?.

Tužiteljica u odgovoru na reviziju osporava dopuštenost revizije tuženika.

Revizija tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 1. ZPP nije dopuštena.

Prema netom navedenoj zakonskoj odredbi stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn, 2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa,

3) ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373. a. i 373. b. toga Zakona.

Kako pobijana drugostupanjska presuda nije donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili utvrđenja postojanja radnog odnosa, te kako ta presuda nije donesena prema odredbama čl. 373. a. i 373. b. ZPP, to je dopuštenost predmetne revizije tužitelja podnesene u smislu odredbe čl. 382. st. 1. ZPP ispitana prema vrijednosnom kriteriju te je utvrđeno da tom kriteriju nije udovoljeno. Naime, u konkretnom slučaju, vrijednost predmeta spora ne prelazi 200.000,00 kn (vrijednost predmeta spora je 50.000,00 kn).

Stoga, predmetna revizija tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 1. ZPP nije dopuštena.

Niti revizija tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju u kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji st. 2. toga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Predmetna revizija tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP nema sadržaj propisan odredbom čl. 382. st. 3. ZPP.

Ovo stoga što tuženik u reviziji nije određeno izložio razloge zbog kojih smatra da su u reviziji naznačena pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, tuženik se u reviziji tek na uopćen način kao razlog važnosti naznačenih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni poziva na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 1. i 2. ZPP. No, pri tome tuženik ničim konkretnim ne ukazuje na određene odluke drugostupanjskih sudova, a niti određene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske među kojima bi postojala eventualna proturječnost o zauzetim pravnim shvaćanjima povodom u reviziji naznačenih pravnih pitanja.

Stoga niti revizija tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena.

S obzirom na izneseno predmetnu reviziju tuženika valjalo je odbaciti kao nedopuštenu i to na temelju odredbe čl. 392. st. 2. i na temelju odredbe čl. 392. b. st. 2. ZPP.

Zagreb, 20. rujna 2016.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.