Rev-1147/2009-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 1147/09-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Nenada Perina predsjednika vijeća, dr. sc. Ivana Kaladića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Renate Šantek članice vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. V. B. iz G. B., 2. mlljt. Z. B., koga zastupa majka i zakonska zastupnica V. B., 3. Z. B., 4. V. B., 5. V. B., svi iz T. P., koje zastupaju punomoćnici odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda B. K. i M. K. u Z., protiv tuženika H. š. d.o.o. Z., U. š. Podružnica B., radi naknade štete, odlučujući o reviziji 1. – 4. tužitelja protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž-2633/08-2 od 2. travnja 2009. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Garešnici posl. br. P-83/08-16 od 30. listopada 2008., u sjednici održanoj 5. listopada 2011.,

p r e s u d i o j e:

Revizija prvotužiteljice V. B., drugotužitelja mlljt. Z. B., trećetužitelja Z. B. i četvrtotužiteljice V. B. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev prvotužiteljice za isplatu 220.000,00 kn, drugotužitelja za isplatu 220.000,00 kn, trećetužitelja za isplatu 150.000,00 kn, četvrtotužiteljice za isplatu 150.000,00 kn i petotužiteljice za isplatu 50.000,00 kn na ime naknade nematerijalne štete sa zateznim kamatama, te su tužitelji dužni tuženiku naknaditi parnične troškove u iznosu od 2.500,00 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude pravovremenu, dopuštenu i potpunu reviziju izjavili su 1. – 4. tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati na ponovno suđenje.

Tuženik na reviziju nije odgovorio.

Revizija nije osnovana.

Predmet spora je tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete u vezi duševnih boli zbog smrti bliske osobe – Z. B. supruga prvotužiteljice, oca drugotužitelja i sina treće i četvrtotužitelja.

U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da je ovlaštena osoba tuženika odobrila trećetužitelju Z. B. izradu drvnog materijala bukve i hrasta i uspostavu šumskog reda sa uhrpavanjem grana u šumskom predjelu „K.“ … temeljem naloga br. 80 od 20. travnja 2005.,

- da je … 2005. prilikom samoizrade drva u navedenoj šumi došlo do nesreće u kojoj je smrtno stradao Z. B.,

- da je do smrtnog stradavanja došlo prilikom obaranja jednog grabovog stabla koje je Z. B. pokušao uz pomoć traktora i sajle srušiti, ali je drvo palo na njega,

- da tužitelj nije bio naručitelj radova na kojima je stradao Z. B. niti izvršitelj posla, već je tuženik drva koja su obrađivali Z. B. i druge osobe dao trećetužitelju Z. B. u samoizradu.

Pravilnom primjenom materijalnog prava su nižestupanjski sudovi odbili tužbeni zahtjev.

Prema odredbi čl. 174. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 – dalje u tekstu: ZOO) za štetu od opasne stvari odgovara njezin imatelj, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njom bavi.

Pravilno su nižestupanjski sudovi zaključili da šuma sama po sebi nije opasna stvar, - da su radovi koji se odnose na rušenje stabala i izradu drveta opasna djelatnost, za koju bi tuženik odgovarao u slučaju da je naručio radove ili nastupao kao izvršitelj radova u okviru samoizrade.

S obzirom da u predmetnom slučaju tuženik nije bio naručitelj niti izvršitelj radova na izradi oborenih stabala, odgovornost tuženika ne može se temeljiti na navedenoj zakonskoj odredbi.

Nije prihvatljiva tvrdnja tužitelja da je tuženik bio dužan provjeravati jesu li osobe koje će vršiti obradu oborenih stabala stručno osposobljene za taj rad. Naime Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 59/86, 114/03, 94/96, 100/04, 86/08) i Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu ("Narodne novine", broj 10/86) propisuju pravila zaštite na radu za radnike zaposlene kod poslodavca koji obavljaju radove na iskorištavanju šuma, u koje spada i sječa i izrada drvnih sortimenata, no kako u predmetnom slučaju radove samoizrade nije obavljao tuženik, već građani koje je angažirao trećetužitelj, nije postojala obveza tuženika osigurati da se ti radovi obavljaju u skladu s pravilima o zaštiti na radu u šumarstvu.

Suprotno tvrdnji revidenata odlučne činjenice za rješenje predmetnog spora utvrđene su na temelju savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza (čl. 8. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08 – dalje u tekstu: ZPP).

Činjenična razmatranja u reviziji ne mogu se uzeti u obzir, jer se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (argument iz čl. 385. ZPP).

Kako nisu ostvareni istaknuti revizijski razlozi, a u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije došlo do bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 392. a. st. 1. ZPP), valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 5. listopada 2011.

Predsjednik vijeća:

Nenad Perin, v.r.