Croatian Supreme Court partially allowed review, reducing damages based on comparative negligence in a traffic accident.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia partially accepted the defendant's review against a lower court judgment awarding damages for a traffic accident. The court found that while the plaintiff obstructed the road at night without proper lighting, the defendant failed to adjust speed to the reduced visibility range of his broken lights. Consequently, the court re-evaluated liability from the lower court's 10% to a 75% share for the plaintiff and 25% for the defendant under the Obligations Act. The final ruling reduced the awarded damages accordingly and rejected the plaintiff's remaining claims as unfounded.
Legislator headnote
AI generatedčl. 178. st. 2. ZOO; čl. 395. st. 1. ZPP: In cases of mutual fault in traffic accidents, liability is apportioned according to the degree of fault, and a review court must correct lower judgments where material law was misapplied regarding this apportionment.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
Broj: Rev 171/11-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, te Jasne Guštek, članice vijeća, mr. sc. Lucije Čimić, članice vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Dragana Katića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. R. A., N. R., V. R. V. i M. R., svih iz P. i T. C. iz M., koje sve zastupa punomoćnica V. K., odvjetnica u Z., protiv tuženika C. o. d.d. Z., F. D., koga zastupa punomoćnik, M. K., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Sisku broj Gž-1686/10 od 2. rujna 2010., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-306/06 od 27. studenoga 2007., ispravljena rješenjem broj P-306/06-26 od 7. veljače 2008., u sjednici održanoj 13. studenoga 2012.,
p r e s u d i o j e:
Prihvaća se djelomično revizija tuženika i preinačuju presuda Županijskog suda u Sisku broj Gž-1686/10 od 2. rujna 2010. i presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P- 306/06 od 27. studenoga 2007. ispravljena rješenjem broj P-306/06-26 od 7. veljače 2008. u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja i to tužitelja V. R. A. u iznosu od 39.126,11 kn, N. R. u iznosu od 33.375,00 kn, V. R. V. u iznosu od 12.375,00 kn, M. R. u iznosu od 12.375,00 kn i T. C. u iznosu od 43.050,00 kn, sve s pripadajućom zateznom kamatom, te u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 14.131,53 kn i sudi:
Odbijaju se daljnji tužbeni zahtjevi tužitelja i to V. R. A. u iznosu od 39.126,11 kn, N. R. u iznosu od 33.375,00 kn, V. R. V. u iznosu od 12.375,00 kn, M. R. u iznosu od 12.375,00 kn i T. C. u iznosu od 43.050,00 kn, sve s pripadajućom kamatom, te zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 14.131,53 kn, kao neosnovani.
U preostalom dijelu revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom ispravljenom presudom tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljima i to V. R. A. 222.504,44 kn, N. R. 199.500,00 kn, V. R. V. 73.500,00 kn, M. R. 73.500,00 kn i T. C. 175.200,00 kn, sve s pripadajućom zateznom kamatom te im naknaditi troškove postupka u iznosu od 84.787,56 kn. U preostalom dijelu tužbeni zahtjevi su odbijeni.
Drugostupanjskom presudom prihvaćena je djelomično žalba tužiteljice T. C. te je preinačena prvostupanjska presuda na način da je tuženik obvezan ovoj tužiteljici isplatiti i daljnji iznos od 63.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom, dok su u preostalom dijelu žalbe stranaka odbijene kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda.
Protiv te drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, a podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
Odgovor na reviziju nije podnesen.
Revizija je djelomično osnovana.
Predmet spora je zahtjev za naknadu štete materijalne i nematerijalne štete koju su tužitelji, kao roditelji, brat, sestra te zaručnica pretrpjeli smrću bliske osobe – sada pok. T. R..
Pošavši od utvrđenja
- da je do prometne nezgode od 12. lipnja 2004. došlo oko 4,00 sata u Opuzenu, na državnoj cesti br.8, na način da je J. K., protivno odredbama 53. st.1. i čl.70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 59/96-pročišćeni tekst- dalje:ZOSPC), u namjeri izvlačenja iz jarka drugog vozila, prepriječio teretno vozilo na kolniku, bez upaljenog rotirajućeg svjetla;
- da je na tako prepriječeno vozilo, upravljajući vozilom Renault Clio reg. oznake … iz smjera D. brzinom od oko 91 km/h naletio sada pok. T. R., koji je od udara zadobio teške i po život opasne ozljede, od kojih je dana 4. kolovoza 2004. preminuo;
- da iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka za cestovni promet V. B. proizlazi da je do naleta osobnog vozila kojim je upravljao sada pok. T. R. na teretno vozilo došlo na desnoj prometnoj traci gledano u smjeru S.; da je osobno vozilo u času sudara imalo brzinu od 76 km/h, a u trenutku reagiranja vozača kočenjem da je brzina iznosila oko 91 km/h; da je vozač osobnog vozila s ispravno podešenim dugim svjetlima mogao uočiti teretno vozilo na udaljenosti većoj od 100 m, a s oborenim svjetlima na oko 40 m, dok da je postavljeni trokut uz desnu stranu kolnika mogao uočiti pri dugim svjetlima na udaljenosti od 70 m, a s oborenim svjetlima na udaljenosti od 40 m; da je kočenjem nakon uočavanja vozila pri vožnji dugim svjetlima ili nakon uočavanja trokuta vozač osobnog automobila mogao izbjeći nalet; da je vozač osobnog automobila kasno reagirao kočenjem;
- da je ograničenje brzine na mjestu nezgode bilo na 80 km/h;
- da je sigurnosni trokut na mjestu nezgode bio postavljen na udaljenosti od 23,9 m od stražnjeg dijela vozila, a da je trebao biti postavljen na udaljenosti od najmanje 50 m;
prvostupanjski sud zaključuje da je u ovakvoj prometnoj situaciji, propustivši pravovremeno reagirati kočenjem sada pok. T. R. doprinio nastanku prometne nezgode u omjeru od 10% te tužiteljima dosuđuje razmjernu naknadu.
Drugostupanjski sud prihvatio je ocjenu prvostupanjskog suda o doprinosu sada pok. T. R. nastanku štete.
Jedini prigovor revidenta je da su nižestupanjski sudovi, ocijenivši da doprinos sada pok. T. R. nastanku štete (umjesto 60%) iznosi 10%, te sukladno utvrđenom doprinosu dosudivši tužiteljima razmjerne naknade, pogrešno primijenili materijalno pravo. Tvrdnja revidenta djelomično je osnovana.
Tijekom postupka nije sa sigurnošću utvrđeno pri kojim svjetlima je sada pok. T. R. upravljao vozilom u trenutku prometne nezgode.
Za osvjetljavanje ceste vozač vozila na motorni pogon u pravilu, upotrebljava duga svjetla (čl. 81. st.1. ZOSPC). Ukoliko je sada pok. T. R. vozio s upaljenim dugim svjetlima, tada je, kako to proizlazi iz mišljenja vještaka, mogao uočiti prepriječeno teretno vozilo na udaljenosti većoj od 100 metara, te kočenjem izbjeći nalet.
Prema odredbi čl.26. ZOSPC vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa i drugim prometnim uvjetima, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku. Ukoliko je pok. T. R. vozio s upaljenim oborenim svjetlima, tada brzina kretanja vozila nije bila prilagođena dometu tih svjetala, te je postupao protivno citiranoj odredbi.
U slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu, ako postoji obostrana krivnja imalaca vozila, svaki imalac odgovora za ukupnu štetu koju su oni pretrpjeli razmjerno stupnju svoje krivnje (čl. 178. st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01: dalje-ZOO)).
Prema ocjeni ovog suda, osiguranik tuženika koji je noću, bez upaljenog rotirajućeg svjetla, postavivši sigurnosni trokut na nedovoljnoj udaljenosti, prepriječio teretno vozilo na kolniku, pojava kojeg ne predstavlja uobičajenu, ali ipak predstavlja predvidivu zapreku na kolniku, nametnuvši sada pok. T. R., potrebu izvanredne reakcije intenzivnim kočenjem, kriv je za nastanak prometne nezgode u omjeru od 75%. S druge strane, sada pok. T. R., bilo da je nalet na prepriječeno, nedovoljno označeno teretno vozilo posljedica njegovog prekasnog reagiranja kočenjem, bilo da je posljedica brzine neprilagođene dometu oborenih svjetala, kriv je za nastanak prometne nezgode u omjeru od 25 % (čl. 178. st. 2. ZOO).
Slijedom iznesenog, kako su nižestupanjski sudovi ocijenivši suodgovornost prednika tužitelja u omjeru od samo 10% pogrešno primijenili materijalno pravo, valjalo je na temelju odredbe čl.395. st.1. ZPP djelomično prihvatiti reviziju tuženika te preinačiti nižestupanjske presude u dijelu kojim je tužiteljima dosuđeno više od 75% nematerijalne i materijalne štete (koju je tuženik priznao samo u visini), te tužbeni zahtjev u tom dijelu odbiti kao neosnovan. U povodu revizije iz čl.382. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/88-dalje: ZPP) revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.8. ZPP (čl. 392.a st.1. ZPP).
Pazeći po službenoj dužnosti ovaj sud nije našao postojanje potonje bitne povrede, ni da bi u dijelu kojim je u osnovi prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice T. C., materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.
Slijedom iznesenog valjalo je u preostalom dijelu na temelju čl. 393. ZPP reviziju odbiti kao neosnovanu.
Obzirom na izmijenjen uspjeh stranaka u postupku valjalo je preinačiti odluku o troškovima postupka, te odbiti zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko 75% iznosa potrebnih troškova, pravilno utvrđenih po prvostupanjskom sudu (čl. 166. st. 2., 154. st. 2. i 155. ZPP).
U Zagrebu, 13. studenoga 2012.
Predsjednik vijeća:
Ivan Mikšić, v.r.