Rev-x-427/2009-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev-x 427/09-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Nenada Perina, predsjednika vijeća, te dr. sc. Ivana Kaladića, Željka Glušića, Aleksandra Peruzovića i Renate Šantek, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. B.-J. iz Z., koga zastupa punomoćnik A. K., odvjetnik Odvjetničkog društva H. i partneri u Z., protiv tuženika F. Š. iz S., koga zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1819/02-2 od 21. svibnja 2002., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-58/94 od 17. lipnja 1999. ispravljena rješenjem toga suda broj P-58/94-26 od 19. ožujka 2002., u sjednici održanoj 28. travnja 2010.,

p r e s u d i o j e:

Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom obvezan je tuženik platiti tužitelju 7.906,60 DEM u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju koji određuje NBH na dan isplate sa zateznim kamatama od 23. veljače 1993. do isplate i naknaditi mu parnične troškove u iznosu od 3.661,00 kn, a preostali dio tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa do iznosa od 14.100,00 DEM je odbijen.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen pravovremenu i potpunu reviziju izjavio je tuženik ne navodeći izričito revizijske razloge, a iz sadržaja revizije proizlazi da je izjavljena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu radi dobrog razmatranja iznesenih činjenica.

Tužitelj na reviziju nije odgovorio.

Revizija nije osnovana.

U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da su stranke … 1992. sklopile ugovor o zajmu, tužitelj kao zajmodavac, a tuženik kao zajmoprimac na iznos od 14.110,00 DEM u protuvrijednosti u HRD,

- da su stranke istoga dana sklopile ugovor o posredovanju kojim se B... iz Z., …, kao posrednik obvezuje nastojati naći i dovesti u vezi s nalogodavcem osobu koja bi pregovarala o sklapanju određenog ugovora, u konkretnom slučaju ugovora o zajmu, a da je posrednik ovlašten na primanje ispunjenja,

- da primopredaja novca ide preko posrednika kako prilikom davanja novca od zajmodavca, tako i prilikom primanja novca od strane zajmoprimca,

- da stranke prilikom sklapanja navedenih pravnih poslova nisu međusobno kontaktirale, već putem posrednika,

- da je na ugovoru o zajmu bio ovjeren potpis tuženika kao zajmoprimca,

- da je tužitelj predao agenciji – posredniku 8.500,00 DEM, a posrednik je tuženiku primljeni novac predao,

- da je tuženik omogućio tužitelju kao zajmodavcu uknjiženje prava zaloga na svojoj kući,

- da je tuženik podmirio svoju obvezu prema tužitelju u iznosu od 593,40 DEM u protuvrijednosti u HRD, te ostao dužan 7.906,60 DEM u kunskoj protuvrijednosti.

Pravilnom primjenom materijalnog prava su nižestupanjski sudovi obvezali tuženika da plati tužitelju 7.906,60 DEM u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju koji određuje NBH na dan isplate, sa zateznim kamatama.

Prema odredbi čl. 557. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 – dalje u tekstu: ZOO) ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu vrati poslije stanovitog vremena isti iznos novac odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvalitete.

U konkretnom slučaju tuženik je ostao tužitelju dužan na ime primljenog zajma kunsku protuvrijednost 7.906,60 DEM. Na dosuđeni novčani iznos tužitelju pripadaju i zatezne kamate (čl. 277. st. 1. ZOO).

Činjenična razmatranja u reviziji ne mogu se uzeti u obzir, jer se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (argumenti iz čl. 385. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99 – dalje u tekstu: ZPP).

Kako nije ostvaren istaknuti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP), valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 28. travnja 2010.

Predsjednik vijeća:

Nenad Perin, v.r.