Legislator Case Law & Legislation
I Kž-699/1991-5 AI generated

Supreme Court quashes first-instance verdict for procedural violations and remands case for retrial.

Case Number I Kž-699/1991-5
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia quashed the first-instance verdict against T. Š. B. and remanded the case for a retrial due to significant procedural violations. The prosecution argued that the lower court failed to provide reasons for the defendant's state of strong agitation, which is crucial for qualifying the crime as murder, and ignored defense arguments from the initial investigation. Consequently, the court held that the verdict was invalid because it did not clearly establish the decisive facts required for the conviction, rendering it unsuitable for further examination on the merits.

Legislator headnote

AI generated

čl. 364. st. 1. ZKP; čl. 370. st. 2. ZKP; When a first-instance verdict suffers from significant procedural violations regarding the establishment of decisive facts, it must be quashed and the case remanded for retrial without examining the merits.

Keywords

AI generated
procedural violation murder conviction state of strong agitation quashing of verdict remand for retrial decisive facts criminal procedure law

Cited Legislation

AI generated
čl. 35. st. 1. KZH
B., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZH, odlučujući o žalbama javnog tužioca i optuženika, podnesenim protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 17.
čl. 36. KZH
čl. 19. KZJ
KZH u vezi čl. 19. KZJ izrečena po pravomoćnoj presudi Okružnog suda br.
čl. 49. KZJ
Temeljem čl. 49. KZJ optuženiku je uzeta u obzir kazna zatvora u trajanju od jedne godine za djelo iz čl.
čl. 48. KZJ
godine, te mu je temeljem čl. 48. KZJ izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od četiri godine i osam mjeseci.
čl. 370. st. 2. ZKP
čl. 371. st. 1. ZKP
čl. 364. st. 1. toč. 9. ZKP
S pravom javni tužilac navodi da izmjena činjeničnog opisa predstavlja prekoračenje optužbe (čl. 364. st. 1. toč. 9. ZKP-a) i to iz razloga što se presuda mora odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe.
čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP
Postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP-a jer je izreka presude nerazumljiva, te u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a postoji i znatna proturječnost izmedju onoga što se navodi u razlozima presude i u zapisnicima o iskazima danim u postupku.
čl. 357. st. 7. ZKP
U ponovljenom postupku sud će otkloniti sve nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, provesti sve potrebne dokaze, pravilno ih ocijeniti i donijeti novu presudu koju je dužan valjano obrazložiti (čl. 357. st. 7. ZKP).
čl. 385. st. 1. ZKP
Zbog navedenog trebalo je na temelju čl. 385. st. 1. ZKP-a odlučiti kao u izreci.

Cited Case Law

AI generated
Okružni sud u Zagrebu br. K 41/91 od 17. lipnja 1991.
Okružni sud u Zagrebu br. K-24/90 od 5. rujna 1990.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 699/1991-5

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja kao predsjednika vijeća, te mr. Branka Zmajevića, Marijana Svedrovića, Djordja Bjegovića i dr.Pavišić Berislava kao članova vijeća i stručnog suradnika Rajke Tomerlin-Almer,kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. T. Š. B., zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZH, odlučujući o žalbama javnog tužioca i optuženika, podnesenim protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 17. lipnja 1991. K 41/91, u sjednici održanoj 3. prosinca 1991. u prisutnosti zamjenika javnog tužioca Hrvatske Mladena Pantlik i optuženikovog branitelja Š. S., odvjetnika iz Z.,

r i j e š i o j e :

Uvažava se žalba javnog tužioca, ukida se prvostepena presuda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Uslijed gornje odluke žalba optuženika postala je bespredmetna.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanom presudom prvostepeni Okružni sud u Zagrebu oglasio je krivim optuženog T.-Š. B., zbog krivičnog djela iz čl. 36. KZRH (u daljnjem tekstu: KZH) u svezi s čl. 19. st.

1. Krivičnog zakona SFRJ preuzetog na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ ("Narodne novine" br. 53/91) kao zakon Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: KZJ), pobliže činjenično i pravno opisano u izreci prvostepene presude, te ga osudio na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Temeljem čl. 49. KZJ optuženiku je uzeta u obzir kazna zatvora u trajanju od jedne godine za djelo iz čl. 41. st. 1. KZH u vezi čl. 19. KZJ izrečena po pravomoćnoj presudi Okružnog suda br. 24/90 od 5. rujna 1990. godine, te mu je temeljem čl. 48. KZJ izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od četiri godine i osam mjeseci.

Protiv te presude podnijeli su žalbe javni tužilac i optuženik.

Javni tužilac se žali zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i

I Kž 699/1991-5

odluke o kazni, te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje, odnosno da se preinači i optuženika osudi na kaznu zatvora "adekvatnu koja će biti primjerena težini počinjenog djela i stupnju krivične odgovornosti optuženika".

Optuženik se žali zbog odluke o kazni i predlaže da se pobijana presuda preinači i optuženiku izrekne blaža kazna.

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

Vraćajući spis, temeljem čl. 370. st. 2. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91) kao zakon Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZKP), javni tužilac Hrvatske je podržao žalbu javnog tužioca, dok je za žalbu optuženika predložio da kao neosnovana bude odbijena.

Na zahtjev optuženika u smislu čl. 371. st. 1.ZKP o sjednici ovog drugostepenog vijeća obaviještene su stranke, te je sjednici prisustvovao - pored zamjenika javnog tužioca Hrvatske Pantlik Mladena - branitelj optuženika Š. S., odvjetnik iz Z., dok optuženik nije pristupio, pa je sjednica održana u njegovoj odsutnosti (čl. 370. st. 4. ZKP-a).

Žalba javnog tužioca je osnovana.

U pravu je javni tužilac kada ističe žalbeni osnov bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

Prvostepeni sud je u pobijanoj presudi izmijenio dio činjeničnog opisa iz pravomoćne presude koji se odnosi na oštećenog H. R.. Naime, u pravomoćnom dijelu presude koji se odnosi na ovog oštećenika doslovce stoji da je optuženik T.- Š. B. krenuo prema H. R. koji se natraške povlačio prema cesti i sustigao ga, te u namjeri da ga teško tjelesno povrijedi poduzeo radnje nanošenjem teške tjelesne povrede u pokušaju. U pobijanoj presudi sud mijenja ovaj dio pravomoćne presude navodeći da je optuženik izašao iz krčme i krenuo prema H. R. koji ga je pozivao na fizički obračun. S pravom javni tužilac navodi da izmjena činjeničnog opisa predstavlja prekoračenje optužbe (čl. 364. st. 1. toč. 9. ZKP-a) i to iz razloga što se presuda mora odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe.

Postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP-a jer je izreka presude nerazumljiva, te u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a postoji i znatna proturječnost izmedju onoga što se navodi u razlozima presude i u zapisnicima o iskazima danim u postupku.

U zakonskom opisu djela u pobijanoj presudi stoji samo da je optuženik drugog lišio života na mah, a nedostaje zbog kojeg razloga da li zbog toga što je bez svoje krivnje doveden u jaku razdraženost, napadom, zlostavljanjem, ili teškim vrijedjanjem. U činjeničnom opisu takodjer se ne navodi uslijed čega je došlo do jake razdraženosti optuženika

I Kž 699/1991-5

i u čemu se ona sastojala.

U obrazloženju presude se doista, kako to tvrdi žalitelj, jednom jedinom rečenicom konstatira da se je optuženik nalazio u stanju jake razdraženosti. Iz ove rečenice ne vidi se čijim je prethodnim napadom ili vrijedjanjem doveden optuženik u stanje jake razdraženosti. Potrebno je, da bi se radilo o ubojstvu na mah, navesti odlučne činjenice na temelju kojih se utvrdjuje da je upravo oštećenik H. S. doveo optuženika u takovo stanje.

Postoji i znatna proturječnost izmedju onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaju zapisnika sačinjenih u toku postupka. Sud je naime propustio da ocijeni obranu optuženika koju je ovaj dao pred istražnim sucem. Krivična prijava podnesena je protiv optuženika za krivično djelo iz čl. 35. st. 1. KZH, za ovo djelo nije obavezno prisustvo branitelja na prvom ispitivanju. Točno je, da je zahtjev za provodjenje istrage stavljen zbog kvalificiranog krivičnog djela ubojstva i da istražni sudac nije optuženika u toku istrage ponovno ispitao. Medjutim, optužnica je podignuta za krivično djelo iz čl.35.st. 1. KZH, pa se zapisnik o prvom ispitivanju može ocjenjivati, kao i svi drugi izvedeni dokazi. Prvostepeni sud to nije učinio, a pri tome je netočno naveo zbog čega to nije učinio i time je počinio bitnu povredu odredaba ZKP-a.

Na osnovi izloženog trebalo je zbog istaknutih bitnih povreda postupka ukinuti prvostepenu presudu. Kad se presuda ukida zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. ZKP-a, onda se presuda i ne ispituje u meritumu, jer je pretpostavka da zbog manjkavosti u postupku presuda nije pravilna i da nije podobna za ispitivanje u suštini, bez obzira na osnove žalbe.

Obzirom na navedeno, žalba optuženika zbog odluke o kazni zasad je bespredmetna.

Ukidanjem prvostepene presude ne dira se u pravomoćnu presudu Okružnog suda u Zagrebu br. K-24/90 od 5. rujna 1990. godine u kojoj je optuženik osudjen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

U ponovljenom postupku sud će otkloniti sve nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, provesti sve potrebne dokaze, pravilno ih ocijeniti i donijeti novu presudu koju je dužan valjano obrazložiti (čl. 357. st. 7. ZKP).

Zbog navedenog trebalo je na temelju čl. 385. st. 1. ZKP-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 3. prosinca 1991.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Rajka Tomerlin Almer v.r.

Milan Gudelj v.r.