Rev-877/2008-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 877/08-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ivana Kaladića, predsjednika vijeća, te Katarine Buljan, Gordane Matasić-Špoljarić, mr. sc. Lucije Čimić i Đure Sesse, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz V., zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva A. B. i partneri u V., protiv tuženika I. K. iz V., zastupanog po punomoćniku Z. C., odvjetniku u V., radi utvrđenja bračne stečevine, rješavajući reviziju tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-356/08 od 11. veljače 2008., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Županji broj P-80/07 od 4. listopada 2007., u sjednici održanoj 1. travnja 2009.,

p r e s u d i o j e:

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-356/08 od 11. veljače 2008. potvrđena je presuda Općinskog suda u Županji broj P-80/07 od 4. listopada 2007. kojom je odbijen tužbeni zahtjev upravljen na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela dvoiposobnog stana površine 74,55 m² u naselju L., … ulaz … II kat u stambenoj zgradi koja je sagrađena na k.č.br. 767/82 z.k.ul. 7707 k.o. V. i nalaganje tuženiku da joj izda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljičinog prava vlasništva na toj nekretnini te tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak od 6.862,50 kn. Ujedno je Županijski sud u Vukovaru dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude a zbog pravnog pitanja "ima li na kvalifikaciju imovine bračnih drugova kao bračne stečevine utjecaj činjenica je imovina stečena u postupku stambenog zbrinjavanja obitelji tuženika, a ne tuženika samog i to upravo tužiteljice kao jednog od člana obitelji, osobito obzirom na činjenicu da je zahtjev za stambeno zbrinjavanje u povodu kojeg je tuženik ostvario pravo na stambeni kredi za kupnju upravo predmetnog stana podnesen u vrijeme dok su stranke bile u braku".

Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je izjavila reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08 – dalje ZPP) te čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 221.a ZPP, te pogrešne primjene materijalnog prava predloživši ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno njezino preinačenje prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice.

Tuženik nije odgovorio na reviziju.

Revizija nije osnovana.

U konkretnom slučaju radi se o reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP dopuštenoj od drugostupanjskog suda a radi odgovora na određeno pravno pitanje i baš: utječe li na kvalifikaciju imovine stečene u braku kao bračne stečevine činjenica da se radi o imovini namijenjenoj za stambeno zbrinjavanje obitelji tuženika, a ne samog tuženika koji je ostvario pravo na povoljni stambeni kredit kojim je ta imovina stečena.

Kako se radi o tzv. "izvanrednoj reviziji" u smislu odredbe čl. 385.a ZPP istu je moguće izjaviti samo zbog onog pravnog pitanja zbog kojeg je i dopuštena, a to je u ovom slučaju prethodno navedeno materijalno pravo pitanje, izvan čijeg sadržaja i nije dopušteno ovom sudu ocjenjivati zakonitost pobijane presude.

Premda u izjavljenoj reviziji to nije izrijekom navedeno, iz njezinog sadržaja dade se zaključiti da je ista izjavljena u smislu materijalno pravnog pitanja a zbog kojeg ju je drugostupanjski sud i dopustio, a kako je to ranije i navedeno, a u bitnom se svodi na to ulazili li u bračnu stečevinu i imovina koja je bila namijenjena rješavanju stambenog pitanja čitave obitelji stranaka, a realizirana je kreditom dodijeljenog jednom od bračnih drugova (tuženiku) temeljem njegovih osobnih svojstava i pripadajući ih mu prava odnosno povlastica.

U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da su stranke sklopile brak … 1993. u kojem je rođeno njihovo dvoje djece,

- da je zajednica života stranaka prekinuta … 2003., a tužba za rastavu braka podnesena … 2003. te brak rastavljen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vinkovcima … 2003.,

- da je … 1999. za trajanja bračne zajednice tuženik kao 50% invalid Domovinskog rata podnio zahtjev za rješavanje stambenog pitanja njegove obitelji,

- da je rješenjem o pravu na stambeni kredit Ministarstva branitelja od 24. travnja 2003. utvrđeno da tuženik kao 50% invalid ima pravo na stambeni kredit za kupnju stana za potrebe njegove četveročlane obitelji, te pravo sklopiti ugovor o korištenju kredita sa Hrvatskom poštanskom bankom,

- da je 17. srpnja 2003. tuženik sklopio ugovor o stambenom kreditu sa Hrvatskom poštanskom bankom te kupio sporni stan.

Temeljem prednjih utvrđenja, a polazeći od odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj116/03 – dalje OBZ) koji se na temelju odredbe čl. 364. tog Zakona primjenjuje na ovaj spor te činjenice da je rješenje o pravu tuženika na stambeni kredit doneseno u vrijeme kada je zajednica života među strankama već prestala postojati, a ugovor o kreditu za kupnju spornog stana sklopljen između tuženika i Hrvatske poštanske banke 17. srpnja 2003., dakle nakon rastave braka stranaka, pravilna je ocjena nižestupanjskih sudova da sporni stan ne predstavlja bračnu stečevinu stranaka, pošto se ne radi o imovini stečenoj radom stranaka za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice odnosno ne potječe iste imovine.

Točno je da se rješenje kojim je tuženiku utvrđeno pravo na kredit odnosilo na kupnju stana za potrebe tadašnje cjelovite obitelji stranaka, dakle i tužiteljice kao tadašnje supruge tuženika i njihove dvoje djece. No činjenica jest da je tuženik ovo pravo na kredit za kupnju stana po povoljnijim uvjetima ostvario ne na račun toga što je on bio u braku sa tužiteljicom i imao dvoje djece, već zbog toga što je bio 50% ratni vojni invalid i kao takva spada u kategoriju osoba koje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 94/01) i Uredbe o dodjeli stambenih kredita članovima poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata ("Narodne novine", broj 97/02) ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje. Broj članova tuženikove obitelji koji je postojao u vrijeme utvrđivanja tuženikova prava na stambeni kredit bio je od utjecaja samo na visinu odobrenog kredita tuženiku namijenjenog za kupnju pripadajućeg stana, ali ne i na samo pravo tuženika na odobravanje mu kredita. To pravo bilo je vezano za status tuženika kao invalida Domovinskog rata.

Dakle, pravo na kredit za kupnju spornog stana tuženik je stekao temeljem njegovih osobnih svojstva (invalidnosti 50% nastale 1991. prije braka stranaka) a time i stekao privilegije koje mu iz toga pripadaju temeljem Zakona, zbog čega takva njegova osobna prava i imovinske koristi koje su od tuda proizašle za tuženika, a ostvarene su nakon rastave braka stranaka, ne mogu se smatrati bračnoj stečevinom. To što bi tuženiku nakon rastave braka pripadao kao odgovarajući, stan manji od spornog, a sve u smislu odredbe čl. 11. Uredbe o dodjeli stambenih kredita, nije odlučno za ovaj spor. Ova činjenica bi mogla biti relevantna samo glede ocjene pravilnosti određene cijene stana po povoljnijim uvjetima u odnosu na površinu stana koja premašuje onu predviđenu čl. 11. st. 1. Uredbe o dodjeli stambenih kredita kao odgovarajuće, sve u smislu st. 4. tog članka Uredbe, a koja predviđa pravo kupnje i većeg od odgovarajućeg stana s tim da je razliku u površini plaća prema tržišnoj vrijednosti stana.

Nema stoga kršenja prava na štetu tužiteljice, a kako ona to sugerira, posebno ne povrede Ustavnog jamstva na jednakost tužiteljice pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj41/01 – pročišćeni tekst i 55/01 – dalje Ustav RH) niti povrede prava na pravično suđenje u smislu odredbe čl. 29. st. 1. Ustava RH, zbog čega je reviziju trebalo odbiti kao neosnovanu sve temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 1. travnja 2009.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ivan Kaladić, v.r.