Rev-1490/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1490/1993-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. Ive Grbina, kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Vesne Milošević, Jakoba Miletića i Stanka Hautza, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Đ.G. iz SR Njemačke, kojega zastupa punomoćnik V.R., odvjetnik iz Z., protiv tuženika "C. -o. " d.d. Z., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu od 8. prosinca 1992.g. br. Gž 8139/92-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 9. rujna 1992.g. br. Pn 3943/91, u sjednici održanoj dana 28. rujna 1994.g.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja, kojom je tuženik obvezan da tužitelju plati na ime naknade materijalne štete iznos od 2.277,62 DEM sa deviznom zakonskom zateznom kamatom od 10.VII.1985.g. do isplate i da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 67.000 HRD (sada 67 kuna).

Protiv presude suda drugog stupnja tuženik je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije ili da se ista presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

U odgovoru na reviziju se predlaže da se revizija odbaci kao nedopuštena ili odbije kao neosnovana.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

U ovoj parnici pravomoćno je dosuđena naknada materijalne štete u visini od 50%.

Sudovi nižeg stupnja pravilno su primijenili materijalno pravo kada su udovoljili i preostalom dijelu tužbenog zahtjeva s obzirom da su osnovano zaključili, da je osiguranik tuženika isključivo kriv za spornu štetu.

Utvrđeno je naime, da je tužitelj dana 6.VI.1985.g. oko 19 sati upravljajući osobnim automobilom i vozeći na cesti D. -K. bio u preticanju traktora sa prikolicom natovarenom sijenom kada je osiguranik tuženika upravljajući traktorom skrenuo u lijevo, te je osobni automobil udario u lijevi kotač traktora na koji način je nastala sporna šteta, kao i da je na tom dijelu ceste bilo dozvoljeno preticanje vozila.

Na tako utvrđeno činjenično stanje sudovi nižeg stupnja pravilno su primijenili odredbu čl. 178. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53 i 73/91) kada su utvrdili odgovornost tuženika za spornu štetu u cijelosti i udovoljili preostalom dijelu tužbenog zahtjeva.

Revident se u reviziji poziva na naredbu Ministarstva financija br. 513-04/93-3 od 4.VI.1992.g., te navodi, da se bez provjere državljanstva ne može vršiti isplata dosuđene naknade tužitelja. Ovi navodi revidenta nisu osnovani, jer je u toč. II. Naredbe za provođenje Rezolucije broj 757 (1992) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u području financija ("Narodne novine", broj 32/92) propisano, da se zabranjuje pravnim i fizičkim osobama s teritorija Republike Hrvatske plaćanje, doznačivanje i prijenos dinarskih, deviznih i drugih novčanih sredstava svim pravnim i fizičkim osobama u tzv. Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora) i obavljanje financijskih i drugih transakcija s tim osobama, neposredno ili putem drugih pravnih i fizičkih osoba, po svim osnovama, a tužitelj se nalazi i radi u SR Njemačkoj. U toč. 5. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN br. 757 je propisana zabrana državljanima Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) da prenose s njihova teritorija ili doznačuju novčana sredstva na njihovo područje, dakle, ne i van tog teritorija.

Iz navedenih razloga, a kako nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku, koji je objavljen u "Narodnim novinama", broj 53/91 i 91/92) valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. Zakona o parničnom postupku).

U Zagrebu, 28. rujna 1994.g.

Predsjednik vijeća:

dr. Ivo Grbin v.r.