Gzp-535/2010-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Aleksandru Peruzoviću, u pravnoj stvari predlagatelja I. V. iz J., kojeg zastupaju punomoćnici Z. V., S. J., V. Š. i dr., odvjetnici u R., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 10. veljače 2009., 28. ožujka 2011.,
Legislator headnote
AI generatedGzp-535/2010-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Full text
Broj: Gzp 535/10-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Aleksandru Peruzoviću, u pravnoj stvari predlagatelja I. V. iz J., kojeg zastupaju punomoćnici Z. V., S. J., V. Š. i dr., odvjetnici u R., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 10. veljače 2009., 28. ožujka 2011.,
r i j e š i o j e:
I. Županijski sud u Rijeci dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem Gž-4708/09 u roku od 3 (tri) mjeseca računajući od dana dostave ovog rješenja.
II. Određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku predlagatelju I. V., u iznosu od 3.500,00 (tritisućepetstotina) kuna.
III. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz točke II. izreke ovog rješenja u roku od 3 (tri) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagatelja Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske za njezinu isplatu, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
Obrazloženje
Predlagatelj je 10. veljače 2009., temeljem odredbe članka 27. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 150/05., 16/07., 113/08., 153/09. i 116/10. - dalje: ZS), Županijskom sudu u Rijeci bio podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smatrajući da mu je povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zbog nedonošenja sudske odluke i dugog trajanja postupka koji se vodio kod Općinskog suda u Rabu pod posl. br. P- 160/05.
Županijski sud u Rijeci se, prethodno utvrdivši da se navedeni predmet radi donošenja odluke povodom žalbe vodi kod toga suda pod posl. br. Gž-4708/09, rješenjem posl. br. Gzp- 28/09 od 25. siječnja 2010. oglasio nenadležnim, ustupivši predmet ovom sudu 11. ožujka 2010., kao stvarno nadležnom.
Zahtjev je osnovan.
Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je na temelju navoda predlagatelja u zahtjevu, pregleda preslika spisa Općinskog suda u Rabu, posl. br. P-160/05, očitovanja Županijskog suda u Rijeci, br. Gzpo-247/10 od 18. siječnja 2011., te službene provjere kod tog suda, utvrdio slijedeće činjenice, odlučne za ocjenu osnovanosti zahtjeva predlagatelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku:
- predmetni postupak pokrenut je 20. lipnja 2005. pred Općinskim sudom u Rabu (dalje: sud), podnošenjem tužbe s prilozima tužitelja I. V. iz J., … (ovdje predlagatelja), kojeg zastupaju punomoćnici V., J., Š., S., J. i J., odvjetnici u R., protiv tuženice M. – L. K. iz R., …, kao nasljednice iza pok. A. F. L., pok. P. S., pok. K. L. i pok. Z. S., radi utvrđenja prava vlasništva, zastupane po punomoćnicama A. K. i A. L., odvjetnicama u R., radi utvrđenja prava vlasništva. Spis se vodio pod poslovnim brojem P-160/05;
- tuženica je podnijela odgovor na tužbu 8. kolovoza 2005.
- podneskom od 27. rujna 2005. tužitelj je požurio postupanje u ovom predmetu;
- na ročištu održanom 9. siječnja 2006. prihvaćen je prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz mjerničko vještačenje radi identifikacije nekretnine, te mu je naloženo uplatiti pripadajući predujam u roku 30 dana. Tužitelj je na ročištu predao podnesak kojim je dostavio i dodatnu dokumentaciju;
- tuženica se očitovala podneskom od 23. ožujka 2006.;
- na ročištu održanom 24. ožujka 2006. izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta;
- 3. travnja 2006. vještak je dostavio skicu mjesta uviđaja;
- rješenjem od 31. svibnja 2006. godine određeno je vještačenje po vještaku građevinske struke, te je tužitelju je naloženo uplatiti pripadajući predujam u roku 15 dana. Rješenje je tužitelj zaprimio 12. lipnja 2006., a o uplati predujma obavijestio sud 4. srpnja 2006.;
- vještak je podneskom od 5. prosinca 2006. obavijestio sud kako nije u mogućnosti izraditi nalaz i mišljenje zbog manjkave dokumentacije;
- podneskom od 7. prosinca 2006. tužitelj je predložio saslušanje svjedoka, dok je podnescima od 5. ožujka 2007. i 21. ožujka 2007. požurivao postupanje suda;
- rješenjem suda od 5. travnja 2007. određeno je izvođenje dokaza uviđajem na licu mjesta uz građevinsko vještačenje;
- 21. svibnja 2007. održan je uviđaj na licu mjesta uz prisutnost vještakinje građevinske struke, a na istom ročištu saslušana je svjedokinja, te je određeno vještačenje svih sekcija nekretnine nakon što relevantne isprave pribavi kako sud službenim putem, tako i tužitelj u roku od 15 dana. U tu svrhu sud je dopisom od 8. lipnja 2007. zatražio od zemljišnoknjižnog odjela relevantne spise, koji su dostavljeni 26. lipnja 2007. Tužitelj je relevantnu dokumentaciju dostavio 23. srpnja 2007., te je sud dostavio spis vještaku dopisom od 19. rujna 2007.;
- tužitelj je podneskom od 24. rujna 2007. požurio postupanje suda, a tuženica se očitovala 7. siječnja 2008.;
- vještakinja se očitovala podneskom od 7. ožujka 2008., zahtijevajući uplatu razlike predujma;
- na ročištu održanom 9. lipnja 2008. saslušana su četiri svjedoka, te je određeno da će se ponovno provesti dokaz vještačenjem, na prijedlog tužitelja i da će se saslušati još četiri svjedoka, od čega dva na prijedlog tužitelja. Istog dana ponovo je rješenjem određeno vještačenje po vještakinji građevinske struke, za koje je tužitelj uplatio predujam 30. lipnja 2008.;
- Općinski sud u Rijeci je dopisima od 5. rujna 2008., 7. listopada 2008. i 6. studenog 2008. zamolio predmetni parnični spis radi uvida, te je sud dopisima od 17. rujna 2008. i 13. listopada 2008. odgovorio kako nije u mogućnosti udovoljiti zamolbi;
- podnescima od 18. srpnja 2008., 17. rujna 2008., 14. listopada 2008., 30. prosinca 2008., 9. siječnja 2009. i 16. siječnja 2009. tužitelj je požurivao postupanje suda;
- predmetni spis je 17. studenog 2008. dostavljen Općinskom sudu u Rijeci radi vršenja uvida u isti uz napomenu da se isti vrati u roku od 30 dana;
- sud je 25. ožujka 2009. dopisom zatražio od Općinskog suda u Rijeci da se predmetni spis vrati Općinskom sudu u Rabu, pa je spis vraćen 1. travnja 2009.;
- na ročištu održanom 26. lipnja 2009. saslušan je vještak i dva svjedoka, te je odlučeno da se neće provoditi dokaz građevinskim vještačenjem
- na ročištu održanom 28. srpnja 2009. saslušana su dva svjedoka te je glavna rasprava zaključena;
- na ročištu za objavu presude održanom 10. kolovoza 2009. sud je donio i objavio presudu, posl. br. P-160/05, kojom je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen, a djelomično odbijen, dok je rješenjem istog posl. br. tužba djelomično odbačena, te utvrđeno da je ista djelomično povučena;
- protiv rečenih odluka žalbu je 24. rujna 2009. podnio tužitelj, a 30. rujna 2009. žalbu je podnijela i tuženica, te je nakon toga cjelokupni spis dostavljen Županijskom sudu u Rijeci, koji ga je zaprimio 5. studenog 2009. i vodi ga pod posl. br. Gž-4708/09. Postupak je u tijeku.
Pravno relevantno razdoblje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u konkretnom slučaju predstavlja razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, obzirom da je predmetni postupak još uvijek u tijeku.
Slijedom izloženog, pravno relevantno razdoblje trajalo je od podnošenja tužbe (20. lipnja 2005.) do donošenja rješenja o zahtjevu predlagateljice za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (28. ožujka 2011.), što iznosi ukupno 5 (pet) godina, 9 (devet) mjeseci i 8 (osam) dana.
Prema ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, duljina predmetnog postupka u trajanju preko 5 godina daje osnova za zaključak da je ovaj postupak dugotrajno vođen. Ocjenjujući postupanje nadležnog prvostupanjskog suda u pravno relevantnom razdoblju, ovaj sud ističe da je prvostupanjski sud poduzimao procesne aktivnosti usmjerene ka okončanju postupka, određujući održavanje ukupno 7 ročišta, pribavljajući relevantnu dokumentaciju od tuženika, ali i izvodeći dokaze saslušanjem više svjedoka te provođenjem vještačenja. No, iako je sud pritom postupao u znatnoj ažurno – obzirom da tijekom postupka nisu zamijećena dulja razdoblja potpune neaktivnosti suda - ovaj sud zaključuje da postupak nije vođen učinkovito. Naime, upravo veći broj određenih i provedenih ročišta u izloženom pravno relevantnom razdoblju, ukazuje da se sud nije u dovoljnoj mjeri rukovodio načelom ekonomičnosti postupka, sadržanom u odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08 – dalje: ZPP, u svezi pravnog pravila iz paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. godine, koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine – „Narodne novine“, br. 73/91) i nastojao postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, uz onemogućavanje svake zlouporabe prava, te u smislu članka 311. stavka 2. ZPP koncentrirati raspravljanje tako da se postupak dovrši što prije.
U odnosu na postupanje sudova, zaključno valja napomenuti kako je zamijećeno da Županijski sud u Rijeci nije donio drugostupanjsku odluku ni nakon proteka šesnaest mjeseci otkako mu je spis predmeta dostavljen na odlučivanje povodom podnesenih žalbi, što se također ukazuje nedovoljno ažurnim postupanjem.
S druge strane, valja istaknuti kako je i predlagatelj (u predmetnom postupku tužitelj) svojim držanjem u predmetnoj parnici također pridonio trajanju postupka. Ovaj sud prije svega ukazuje kako tužitelj nije odmah uz tužbu dostavio sve relevantne isprave i predložio relevantne dokaze (sukladno čl. 186. st. 1. ZPP), već je to činio tijekom čitavog postupka i u više navrata, uključujući i prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka i provođenjem vještačenja. Nadalje, uočeno je kako je tužitelj svoj podnesak predao protivnoj strani neposredno na ročištu održanom 9. siječnja 2006., čime je onemogućio da se o sadržaju podnesaka raspravlja istom na ročištu. Jednako tako, zamijećeno je da tužitelj nije u određenom roku udovoljio nalozima suda, već je sud obavijestio o uplati predujma za vještačenje 4. srpnja 2006. (izvan roka od 15 dana nakon zaprimanja rješenja o provođenju vještačenja, 12. lipnja 2006.); također, tužitelj je relevantnu dokumentaciju dostavio 23. srpnja 2007., izvan roka od 15 dana određenog na ročištu održanom 21. svibnja 2007. Ovaj sud ističe kako navedenim ponašanjem predlagatelj nije doduše utjecao na samu osnovanost zahtjeva, ali isto valja cijeniti pri određivanju visine naknade koja predlagatelju pripada zbog povrede njegova prava na suđenje u razumnom roku.
U konkretnoj pravnoj stvari svakako je riječ o složenom predmetu, ne samo obzirom na predmet spora (utvrđenje prava vlasništva), već i stoga što je tijekom postupka bilo potrebno izvesti dokaze saslušanjem značajnog broja svjedoka, ali i provođenjem dvaju uviđaja te mjerničkog vještačenja, kao što je bilo potrebno i izvršiti uvid u više zemljišnoknjižnih spisa.
Slijedom navedenih utvrđenja i zaključaka, usprkos složenosti postupka i navedenom doprinosu predlagatelja duljini trajanja postupka, Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da je vođenjem postupka pred nadležnim sudovima, obzirom na njegovo trajanje u rečenom pravno relevantnom razdoblju, nedvojbeno povrijeđeno pravo predlagatelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 41/01, 55/01 - ispravak, 76/10).
Visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ovaj sud je utvrdio u iznosu od 3.500,00 kuna, osobito imajući na umu navedeni doprinos predlagatelja, složenost postupka, ali i socijalne i općepoznato složene i teške gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj.
Stoga je temeljem odredbe čl. 28. st. 1. i 2. ZS odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 28. ožujka 2011.
Sudac:
Aleksandar Peruzović, v.r.
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u tri primjerka.