Rev-x-665/2013-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev-x 665/13-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari I. tužitelja mljt. A. O.1, zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici S. O., II. tužiteljice S. O., III. tužitelja A. O., IV. tužiteljice F. O. i V. tužitelja H. O., svi iz V., O. S., Republika Bosna i Hercegovina, svi zastupani po punomoćniku Ž. M. odvjetniku u S., …, protiv I. tuženika A. J. iz P., …, zastupanog po punomoćniku M. Š., odvjetniku u S., …, i II. tuženika V. S. z P., …, zastupanog po punomoćniku J. P., odvjetniku u S., …, radi naknade štete, odlučujući o reviziji I. tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. broj Gžp 29/13 od 21. veljače 2013, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu posl. broj P- 153/00 od 24. studenog 2009., u sjednici održanoj 29. travnja 2014.,

r i j e š i o j e:

Revizija I. tuženika A. J. protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. broj Gžp 29/13 od 21. veljače 2013., odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja, pa se sudi:

I. Dužni su tuženici pod I. i pod II. solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplaćivati tužitelju pod I. mldb. A. O. mjesečni iznos od 334,01 počev od 1. listopada 1999. pa nadalje, i to najdalje do 5 dana u tekućem mjesecu, s tim da su dospjele obroke dužni isplatiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana pravomoćnosti ove presude zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki dospjeli iznos teče od 1. a od 1. siječnja 2008. do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, dok je tužbeni zahtjev tužitelja za više zatraženih 865,99 kn na ime mjesečnog izgubljenog uzdržavanja , te za više zatražene zakonske kamate odbijen kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženicima pod I. i pod II. da solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju pod I. mldb. A. O.1, s osnove duševnih bolova zbog smrti oca, isplate iznos od 108.000,00 kn zajedno sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a koja na taj iznos teče od pravomoćnosti ove presude pa do konačne isplate, dok je za više zatraženih 72.000,00 kn na ime zatražene glavnice, te za više zatražene zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženicima pod I. i pod II. da solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici pod II. S. O., s osnove duševnih bolova zbog smrti supruga, isplate iznos od 108.000,00 kn zajedno sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a koja na taj iznos teče od pravomoćnosti ove presude pa do konačne isplate, dok je za više zatraženih 72.000,00 kn na ime zatražene glavnice, te za više zatražene zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

IV. Nalaže se tuženicima pod I. i pod II. da solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici pod III. A. O2., s osnove duševnih bolova zbog smrti sina, isplate iznos od 108.000,00 kn zajedno sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a koja na taj iznos teče od pravomoćnosti ove presude pa do konačne isplate, dok je za više zatraženih 72.000,00 kn na ime zatražene glavnice, te za više zatražene zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženicima pod I. i pod II. da solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici pod IV. F. O., s osnove duševnih bolova zbog smrti sina, isplate iznos od 108.000,00 kn zajedno sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a koja na taj iznos teče od pravomoćnosti ove presude pa do konačne isplate, dok je za više zatraženih 72.000,00 kn na ime zatražene glavnice, te za više zatražene zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

VI. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja pod V. H. O., koji glasi:

"Dužni su tuženici solidarno u roku od 15 dana tužitelju pod V. H. O. s osnova duševnih bolova zbog smrti brata isplatiti iznos od 60.000,00 kn skupa sa zakonskom zateznom kamatom od pravomoćnosti ove presude pa do isplate."

VII. Nalaže se tuženicima pod I. i pod II. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 64.514,79 kn."

Drugostupanjskom presudom odbijene su kao neosnovane žalbe stranka te je potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kom su prihvaćeni tužbeni zahtjevi i zahtjevi za naknadu parničnog troška I. do IV. tužitelja protiv I. tuženika, reviziju je u smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj "53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11 – dalje: ZPP) a koja se odredba u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 53. st. 4. u vezi s odredbom čl. 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 57/11) podnio I. tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija I. tuženika nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela prelazi 200.000,00 kn. 2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa,

3. ako je drugostupanjska presuda donesena prema čl. 373. a. i 373. b. toga Zakona.

Kako se u ovom slučaju ne radi o pobijanoj drugostupanjskoj presudi iz čl. 382. st. 1. toč. 2. i 3. ZPP, to je dopuštenost predmetne revizije I. tuženika ispitana prema vrijednosnom kriteriju iz čl. 382. st. 1. toč.1. ZPP, te je utvrđeno da tom kriteriju nije udovoljeno. Nije u pravu I. tuženik kada smatra da je u konkretnom slučaju predmetna revizija dopuštena, jer da vrijednost predmeta spora za svakog od 1. do IV. tužitelja prelazi 100.000,00 kn. Naime, I. tuženik ispušta iz vida da je čl. 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 57/11) u potpunosti izmijenjen dotadašnji čl. 382. ZPP. Tako je između ostaloga izmijenjena i odredba iz st. 1. toč. 1. toga članka, na način da je propisano da je revizija u smislu čl. 382. st. 1. ZPP dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn. K tome za ukazi je da je odredbom čl. 53. st. 4. netom navedenog zakona propisano da se odredba čl. 29. toga zakona, neće primjenjivati samo na postupke u kojima je drugostupanjska presuda donesena prije stupanja na snagu toga zakona (što u konkretnom slučaju nije riječ).

Prema odredbi čl. 37. st. 2. ZPP ako pojedine tužbene zahtjev ističu različiti tužitelji, vrijednost predmeta spora se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Prema odredbi čl. 36. ZPP ako se zahtjev podnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora računa se po njihovu zbroju, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od 5 godina.

Kada je I. tužitelju dosuđena naknada štete zbog gubitka uzdržavanja u mjesečnim iznosima od po 334,01 kn počev od 1. listopada 1999. pa ubuduće, onda zbroj dospjelih mjesečnih obroka do donošenja pobijane drugostupanjske presude predstavlja iznos od 53.775,61 kn. Kada se tom iznosu doda daljnji iznos od 20.040,60 kn (što predstavlja zbroj mjesečnih obroka za budućih 5 godina) dobije se ukupan iznos od 73.836,21 kn. Kako je dakle, I. tužitelju dosuđena i naknada štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe od 108.000,00 kn, to vrijednost predmeta spora pobijanog dijela drugostupanjske presude povodom tužbenog zahtjeva I. tužitelja predstavlja ukupno 181.836,21 kn.

Kako je II. do IV. tužiteljima dosuđena svakom naknada štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe od po 108.000,00 kn, to dakle, niti povodom tužbenih zahtjeva II. do IV. tužitelja vrijednost predmeta spora pobijanog dijela drugostupanjske presude ne prelazi 200.000,00 kn.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovog članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:

1. ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući o pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojem postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,

3. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ili Europskog suda za ljudska prava – trebalo preispitati sudsku praksu.

Prema st. 3. istog zakonskog članka u reviziji st. 2. toga zakonskog članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Predmetna revizija I. tuženika nema sadržaj iz čl. 382. st. 3. ZPP propisan za reviziju u smislu čl. 382. st. 2. ZPP.

Naime, I. tuženik u reviziji nije određeno naznačio pravno pitanje zbog kojeg je reviziju podnio, a posljedično tome nije niti izložio razloge zbog kojih bi pravno pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Kako predmetna revizija I. tuženika podnesena u smislu odredbe čl. 382. st. 1. ZPP nije dopuštena, te kako takva revizija nema sadržaj propisan za reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP, to je tu reviziju valjalo odbaciti kao nedopuštenu i to na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 2. ZPP.

U Zagrebu, 29. travnja 2014.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.