Rev-485/2000-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-485/00-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vlatke Potočnjak-Radej, kao predsjednice vijeća, te Ivana Mikšića, Marijana Ramušćaka, Gordane Gasparini i Damira Mratovića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. iz K., zastupane po J. J. odvjetniku u K., protiv tuženika C. o. d.d. Z. radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Karlovcu od 07. rujna 1999. godine, br. Gž-7943/98, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Jastrebarskom od 24. veljače 1999., br. P-28/98, u sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2003. godine,

p r e s u d i o j e :

I. Prihvaća se revizija tužiteljice te se preinačuju: presuda Županijskog suda u Karlovcu od 07. rujna 1999. godine, br. Gž-7943/98 i presuda Općinskog suda u Jastrebarskom od 24. veljače 1999., br. P-28/98 na način da je tuženik C. o. d.d. Z. dužan tužiteljici M. M. za duševne boli zbog smrti brata platiti još iznos od 10.000,00 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. rujna 1996. do isplate, kao i naknaditi joj cjelokupne troškove parničnog postupka u iznosu od 6.290,70 kn.

II. U preostalom dijelu odbija se revizija tužiteljice kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Jastrebarskom od 24. veljače 1999., br. P-28/98 odbijena je tužiteljica s tužbenim zahtjevom za naknadu štete za duševne boli zbog smrti brata u iznosu od 10.000,00 kn i sa iznosom od 500,00 kn s naslova naknade za crninu, a tuženik obvezan naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.769,72 kn. Drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Karlovcu od 07. rujna 1999. godine, br. Gž-7943/98 navedena presuda je potvrđena.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tužiteljica je izjavila reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da revizijski sud preinači nižestupanjske presude i udovolji tužbenom zahtjevu u cijelosti.

Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava revidentica nalazi u ocjeni nižestupanjskih sudova da je pokojni brat tužiteljice M. M. suodgovoran za nastanak štetnog događaja s 25%, smatrajući da alkoholiziranost vozača nije bila tako visoka da bi ga suvozač mogao ocijeniti nesposobnim za upravljanje motornim vozilom, pogotovo kad je u postupku utvrđeno da nisu uopće konzumirali žestoka pića.

Primjerak pravovremene, potpune i dopuštene revizije prvostupanjski je sud primjenom odredbe čl. 390. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92 i 112/99 – u daljnjem tekstu: ZPP) dostavio protivnoj stranci na odgovor i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ovlaštenom na podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Odgovor na reviziju nije podnijet, niti se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske izjasnilo o podnijetoj reviziji.

Revizija tužiteljice je djelomično osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog smrti brata M. M., poginulog u prometnoj nezgodi 11. listopada 1993. godine.

U postupku je utvrđeno da je M. M. poginuo u dobi od 18 godina kao suvozač u automobilu osiguranika tuženika, da je u trenutku smrti imao u krvi 1,40‰ alkohola dok je vozač imao u krvi 1,26 a mokraći 1,81‰ alkohola.

Neosnovani su revizijski zavodi da u postupanju pok. M. M. nema suodgovornosti za štetni događaj zato što nije mogao ocijeniti alkoholiziranost vozača. Kad je u postupku utvrđeno da su obojica zajedno proveli dan u jednom ugostiteljskom objektu konzumirajući pivo, onda je sada pok. M. M. svakako znao da je i vozač T. B. pod znatnim utjecajem alkohola. Pri tome je potpuno irelevantna revizijska tvrdnja da nisu pili žestoka alkoholna pića, jer je za ocjenu stupnja njihove alkoholiziranosti odlučan pokazatelj analize alkohola u krvi i urinu, a kojom je nedvojbena utvrđena njihova znatna alkoholiziranost. Stoga su sudovi pravilnom primjenom odredbu čl. 192. st. 1. i 205. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – u daljnjem tekstu: ZOO), na temelju iznijetih činjeničnih utvrđenja, ocijenili doprinos pokojnog M. M. nastanku štetnog događaja s 25%.

Utoliko je neosnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, pa su sudovi pravilno postupili kad su umjesto traženih 2.000,00 kn s naslova materijalne štete dosudili tužiteljici naknadu u visini od 1.500,00 kn.

Međutim, u dijelu presude u kojem je odlučeno o iznosu tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih boli radi smrti brata, sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kad nisu u cijelosti prihvatili tužbeni zahtjev. Prema utvrđenom činjeničnom stanju, pravno odlučnom za visinu novčane naknade ove nematerijalne štete, a na temelju odredbe čl. 201. st. 1. i 2. i čl. 205. ZOO-a tužiteljica bi imala pravo na novčanu naknadu s tog osnova u iznosu od 75.000,00 kn, odnosno srazmjerno doprinosu pokojnog brata nastanku štete s 25%, na naknadu u iznosu od 56.250,00 kn.

Kako se ovaj iznos naknade ne može dosuditi, jer prelazi granicu tužbenog zahtjeva, kao i vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude, to je u granicama zahtjeva (čl. 2. st. 1. ZPP-a), preinakom prvostupanjske i drugostupanjske presude tužiteljici trebalo priznati naknadu s tog osnova u iznosu od ukupno 40.000,00 kn, pa kako je tužiteljici već dosuđena naknada u iznosu od 30.000,00 kn, valjalo je preinačenjem nižestupanjskih presuda dosuditi daljnji iznos od 10.000,00 kn.

U skladu s time, preinačena je i odluka o troškovima parničnog postupka koji obuhvaćaju troškove sastava tužbe i zastupanja tužiteljice, te troškove žalbe i revizije u ukupnom iznosu od 6.605,80 kn. Tužiteljica je uspjela u sporu s 95,3%, pa joj je u skladu s time dosuđen trošak postupka u iznosu od 6.290,70 kn.

Na temelju svega iznijetog, valjalo je primjenom odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a djelomično preinačiti nižestupanjske presude na način naveden u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 26. studenoga 2003. godine

Predsjednica vijeća:

Vlatka Potočnjak-Radej, v. r.