P-1657/2012-12 · Trgovački sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Amruševa 2/II

87. P-1657/12

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Mariji Bakula Vugrinec, u pravnoj stvari tužitelja P. F. d.o.o., Z., , OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik N. P., odvjetnik u O. d. B., D. & P., Z., protiv tuženika F. A., Z., OIB ..., radi naknade štete (isplate iznosa od 4.253.198,48 kn), nakon održane glavne rasprave zaključene 22. siječnja 2014., u prisutnosti tužiteljevog punomoćnika N. P. i tuženikove punomoćnice M. S., s danom objave 13. veljače 2014.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 4.253.198,48 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 23. studenoga 2011. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao i troškove parničnog postupka u iznosu od 169.525,00 kn, u roku od 8 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži razliku stope zakonske zatezne kamate na iznos od 4.253.198,48 kn od 23. studenoga 2011. do isplate iznad stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete odnosno isplate iznosa od 4.253.198,48 kn s pripadnom zakonskom zateznom kamatom. U tužbi u bitnom navodi da je 22. studenoga 2011. dostavio tuženiku istovremeno šest zadužnica izdanih od dužnika C. B. d.d., S., temeljem kojih je zatražio provedbu ovrhe radi naplate potraživanja u ukupnom iznosu od 5.675.265,06 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 22. studenoga 2011. do isplate; da je ovrha na novčanim sredstvima ovršenika trebala biti provedena na sredstvima ovršenika u Hrvatskoj narodnoj banci (dalje : HNB) te da je tuženik bio dužan dostaviti nalog na provedbu ovrhe temeljem svih šest zadužnica bez odgađanja HNB-u. Dana 23. studenoga 2011. na tužiteljev račun je doznačen iznos od 675.535,30 kn i to temeljem naplate po zadužnici broj OV-3784/11, a 22. studenoga 2011. u medijima je objavljena informacija da je HNB donio odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije ovršenika C. B. d.d., S.. Iz priopćenja HNB-a proizlazi da je HNB 23. studenoga 2011. proveo naplatu s računa C. B. d.d. u likvidaciji temeljem jedne tužiteljeve zadužnice, ali i temeljem nekoliko mjenica izdanih u korist drugih vjerovnika. Nadalje, iz tuženikove potvrde od 2. prosinca 2011. proizlazi da su tužiteljeve zadužnice bile evidentirane na prvom mjestu u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. S obzirom na tuženikova očitovanja i očitovanja HNB-a proizlazi da je tuženik po primitku tužiteljevih šest zadužnica dao nalog za izvršenje samo jedne zadužnice i to broj OV-3784/11, naplata koje je i provedena, a da nije dao nalog za izvršenje svih šest zadužnica odjednom, zbog čega su u međuvremenu s računa C. B. d.d. u likvidaciji naplaćene mjenice drugih vjerovnika, pa u trenutku kada je tuženik dao nalog za izvršenje preostalih pet tužiteljevih zadužnica, na računu C. B. d.d. u likvidaciji više nije bilo novčanih sredstava za naplatu tužiteljevih preostalih zadužnica. S obzirom na to da bi iznosi koji su naplaćeni temeljem mjenica bili dostatni za naplatu cjelokupne tužiteljeve tražbine po preostalih pet zadužnica, da je tuženik sukladno propisima dostavio HNB-u naloge za izvršenje svih zadužnica, tužitelj bi naplatio cjelokupno potraživanje. Stoga se poziva na tuženikovu odgovornost za štetu uzrokovanu povredama odnosno propustima u primjeni propisa o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo da osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Obrazložio je da je tuženik tužiteljeve zadužnice primio 22. studenoga 2011. na kraju radnog vremena (u 15:46 sati) pa su trebale ići na izvršenje slijedećeg radnog dana tj. 23. studenoga 2011. iza 8:00 sati. Međutim, da bi se osnova za plaćanje mogla izvršiti kod tuženika, potrebno je provesti radnje evidentiranja osnove za plaćanje (unošenjem određenih podataka u aplikaciju), ovjere primitka osnove, upisa podataka za izvršenje i određivanja načina izvršenja, nakon čega aplikacija automatizmom šalje banci elektronički potpisanu poruku A31 s nalogom za izvršenje osnove za plaćanje. Krajnji rok do kojeg je tuženik dužan poslati poruku A31 je do 14:30 sati. Po primitku tužiteljevih šest zadužnica, tuženik je obradio prvu zaprimljenu zadužnicu broj OV-3784/11 i u 12:18 sati je poslao poruku A31 HNB-u. Međutim, HNB nije u propisanom roku od 60 minuta od primitka tuženikove poruke A31 poslala poruku B32, nego tek u 14:49 sati. Tuženikov djelatnik je u 13:54 sati poslao HNB-u upit, svojevrsnu požurnicu, a što nije bio dužan učiniti, iz čega proizlazi da je tuženik postupao osobito savjesno. Nakon što je HNB poslao poruku B32 u 14:49 sati, tuženik više nije mogao poslati novu poruku A31 iz razloga što je krajnji rok za slanje poruka A31 do 14:30 sati pa je slijedeću poruku A31 poslao idućeg dana 24. studenoga 2011. u 8:43 sati. Osporava tužiteljeve tvrdnje da se prvi tuženikov nalog za izvršenje morao odnositi na svih šest zadužnica, jer u prvoj poruci A31 uvijek ide nalog za obradu jedne osnove za plaćanje jer se uvijek obradi jedna osnova za plaćanje i to ona koja je prva primljena kod tuženika, nakon čega tuženik obrađuje ostale osnove za plaćanje sve dok HNB ne vrati poruku B32. Slijedeća poruka tuženika A31 sadrži nalog za provedbu ovrhe po onoliko osnova za plaćanje koliko ih je kod tuženika obrađeno u razdoblju između prve poruke A31 i prve poruke B32. Dakle, da HNB nije kasnila s porukom B32, aplikacija bi automatski poslala poruku A31 za preostale zadužnice koje je tuženik do tada već obradio. Stoga osporava postojanje pretpostavki za tuženikovu odgovornost za štetu.

U daljnjem tijeku postupka tužitelj je naveo kako nije sporno da je 22. studenog 2011. tužitelj predao tuženiku 6 komada predmetnih zadužnica, da je 23. studenog 2011. tuženik dostavio HNB-u jednu poruku A31 koja se odnosi samo na jednu zadužnicu, da je HNB nakon što je provedena naplata po toj jednoj zadužnici isplatio drugim vjerovnicima novčane iznose s računa C. B.d.d u likvidaciji po osnovi mjenica što je dovelo do toga da na računu C. B. d.d. u likvidaciji više nije bilo novčanih sredstava, da je HNB 23. studenog 2011. u 14:49 sati potvrdio tuženiku provedbu poruke A31 i da je 24. studenog 2011. tuženik poslao HNB-u drugu poruku A31 koja se odnosila na provedbu preostalih pet zadužnica.

Nadalje, naveo je i da iz očitovanja HNB-a i dokumentacije koju je dostavio proizlazi da je HNB 23. studenog 2011. proveo naplatu dvije mjenice u ukupnom iznosu od 8.318.308,70 kn, što znači da bi se tužitelj u cijelosti naplatio da je tuženik 23. studenog 2011. porukom A31 obuhvatio svih šest zadužnica. Okolnost da je HNB 23. studenog 2011. kasnila s povratnom porukom B32 u odnosu na prvu poruku tuženika A31 ne mijenja činjenicu da je tuženik propustio prvom porukom dati nalog za provedbu svih šest zadužnica. Osporio je tuženikov navod u podnesku od 09. siječnja 2014. da iz očitovanja HNB-a proizlazi da je naplatu po prvoj zadužnici proveo u 14:49 sati tj. da je najprije proveo naplatu po mjenici pa potom po zadužnici jer navedeno vrijeme predstavlja trenutak kada je HNB poslao poruku B32, a ne kada je izvršio nalog iz poruke A31.

O vremenu izvršenja naplate po zadužnici i mjenici HNB je detaljno izvijestio javnost u priopćenju od 12. prosinca 2011., prema kojem je plaćanje po prvoj zadužnici i mjenici bilo provedeno 23. studenog 2011. u 14:44 sati. Istaknuo je i da zapisnik Ministarstva od 18. studenog 2013. ne predstavlja osnovu za oslobođenje od odgovornosti tuženika niti zaključci ministarstva obvezuju sud. Kako i samo ministarstvo napominje u svom zapisniku na stranici 6, Pravilnik o tehničkim uvjetima propisuje da se poruka A31 formira na razini ovršenika, a sadrži nalog za izvršenje jedne ili više osnova za plaćanje.

Kada treba biti više ili jedan nalog unutar iste poruke nije detaljno propisano, ali to po logici stvari diktira broj osnova za plaćanje. Ako postoji više zadužnica onda je logično da poruka A31 treba sadržavati više naloga. Iz odredbi Ovršnog zakona jasno proizlazi da se učinak pljenidbe ostvaruje već dostavom zadužnica . F-i, pa time i iz toga proizlazi da nije bilo u skladu s propisima postupanje tuženika kada je 23. studenog 2011. poslalo nalog za izvršenje samo jedne zadužnice. Nadalje, Ministarstvo u zapisniku opisuje praksu postupanja tuženika, iako za to ne navodi pravne osnove, a iz te prakse proizlazi da tuženik nalog za izvršenje više osnova šalje HNB-u upravo u slučajevima kada osnove za plaćanje jednog ovršenika koje su primljene kod tuženika iza 12:00 sati tuženik izvršava slijedeći radni dan jer ih nije stigao obraditi prethodni dan tj. na dan primitka.

Dakle, u konkretnom slučaju činjenica je da su zadužnice zaprimljene 22. studenog 2011. te stoga je tuženik mogao i morao 23. studenog 2011.

prvom porukom A31 obuhvatiti svih šest zadužnica. Smatra da primjeri postupanja koje ministarstvo opisuje u svom zapisniku prema kojem se nalozi A31 šalju za svaku pojedinu zadužnicu nije sukladno propisima, a ti primjeri ne odgovaraju konkretnom slučaju. Osim toga, činjenica je da je 24. studenog 2011. tuženik poslao poruku A31 kojom je obuhvatio deset zadužnica od toga pet tužiteljevih.

Tuženik je u daljnjem tijeku postupka u bitnom naveo kako činjenica što su osnove za plaćanje dostavljene u jednom omotu ne znači da se radi o jednoj osnovi za plaćanje nego je svaka osnova koja se nalazi u omotnici osnova za sebe i ima svoje vrijeme primitka. S obzirom na to da je odredbom čl 6 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano da se osnove izvršavaju prema vremenu primitka, tuženik je u konkretnom slučaju tako i postupio. Obrazložio je princip rada tuženika i propise o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji se zasnivaju na izvršenju jedne po jedne osnove za plaćanje prema vremenu primitka i to s naglaskom na trenutak odmah čim je prva osnova za plaćanje obrađena. Pri tome valja uzeti u obzir da bi u slučaju da je tuženik po primitku tužiteljevih šest zadužnica prvo obrađivao svih šest zadužnica i tek potom slao poruku A31, moglo bi se dogoditi da bi u međuvremenu dok su se zadužnice obrađivale (a radi se o potrebnom vremenu od 40-ak minuta), da bi s računa ovršenika mogla biti provedena npr. mjenica istog ovršenika pa u tom slučaju niti jedna od ovih zadužnica ne bi mogla biti izvršena. To je ključ pravilnog postupanja tuženika i na taj način se maksimalno štiti interese vjerovnika po osnovi za plaćanje. Stoga smatra da iz stanja spisa proizlazi da tuženik nije povrijedio niti jednu odredbu zakona odnosno pravilnika, a što je vidljivo i iz zapisnika ministarstva te da je tuženik požurivao postupanje HNB-a. Nadalje iz zapisnika ministarstva je vidljivo koliko je malo vremena potrebno da bi HNB poslao poruku B32 (manje od jedne minute). Stoga da je HNB postupio u konkretnom slučaju istom brzinom u slanju poruke B32 u odnosu na prvi nalog A31 mogle bi biti izvršene sve zadužnice. Predložio je saslušanje svjedoka G. G,, na adresi koju se obvezao naknadno dostaviti, radi utvrđenje činjenice da je tuženik postupio sukladno propisima.

Dopisom od 31. listopada 2013. sud je od HNB-a zatražio podatke i dokaze o tome koje su mjenice, u koje točno vrijeme (sat i minuta), u kojim točno iznosima i u korist kojih primatelja naplaćene s računa C. B. d.d. u likvidaciji, S., dana 23. studenog 2011., a podneskom od 14. studenoga 2013. HNB je sudu dostavila tražene podatke i dokaze.

U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave u spisu i to : tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV-3779/11 (list 10. do 12. spisa), tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV-3780/11 (list 13. do 15. spisa), tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV-3781/11 (list 16. do 18. spisa), tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV- 3782/11 (list 19. do 21. spisa), tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV-3783/11 (list 22. do 24. spisa), tužiteljev dopis od 22. studenoga 2011. i zadužnicu broj OV-3784/11 (list 25. do 27. spisa), izvadak po poslovnom računu od 23. studenoga 2011. (list 28. spisa), potvrde o redoslijedu osnove za plaćanje (list 29. do list 33. spisa), tužiteljev dopis od 5. prosinca 2011. (list 34. do 35. spisa), tuženikov dopis od 9. prosinca 2011. (list 36. spisa), tužiteljev dopis od 5. prosinca 2011. (list 37. do 39. spisa), dopis HNB-a od 12. prosinca 2011. (list 40. do 41. spisa), očitovanje HNB-a (list 42. do 51. spisa), izvadak banke od 9. prosinca 2011. (list 52. spisa), oglas u Narodnim novinama (list 53. spisa), tužiteljev dopis od 2.siječnja 2012. (list 54. spisa), tuženikov dopis od 13. siječnja 2012. (list 55. spisa), ispis iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (list 63. spisa), poruku A31 od 23. studenoga 2011. (list 64. spisa), poruku B32 od 23. studenoga 2011. (list 65. spisa), tuženikovu poruku od 23. studenog 2011. (list 66. spisa), poruku A31 od 24. studenoga 2011. (list 67. do 73. spisa), poruku B32 od 24. studenoga 2011. (list 74. do 75. spisa), poruku A41 od 24. studenoga 2011. (list 76. spisa), dopis Ministarstva od 30. svibnja 2012. (list 79. spisa), dopis Uprave od 7. prosinca 2011. (list 80. do 81. spisa), očitovanje HNB-a od 12. studenoga 2013. (list 85. do 86. spisa), dopis I. k. b.

U. d.d. uz mjenicu i očitovanje, nalog za plaćanje, presliku kuverte, dostavne liste, ocjenu podobnosti, HSVP nalog i detalje plaćanja (list 87. do 95. spisa), dopis J. b. d.d. uz mjenicu i očitovanje, nalog za plaćanje, presliku kuverte, dostavne liste, ocjenu podobnosti, HSVP nalog i detalje plaćanja te dopis od 24. studenoga 2011. (list 96. do 104. spisa), dopis Ministarstva od 18. studenoga 2013. i zapisnik o nadzoru zakonitosti rada (list 107. do 117. spisa), e-mail poruku od 11. lipnja 2013. uz priloge (list 118. do 120. spisa), očevidnik o redoslijedu plaćanja (list 129. do 133. spisa), terminski plan razmjena poruka (list 134. spisa) i tuženikova očitovanja od 30. studenoga 2011. i 6. prosinca 2011. (list 141. do 144. spisa).

Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13, dalje : ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, osim u dijelu zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate iznad stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

Predmet spora je zahtjev za naknadu štete odnosno isplate iznosa od 4.253.198,48 kn s pripadnom zakonskom zateznom kamatom, a koji iznos se odnosi na nenaplaćeni iznos tužiteljeve tražbine po pet zadužnica, i za koji tužitelj tvrdi da nije naplaćen zbog tuženikovog propusta u primjeni propisa o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Među strankama nisu sporne slijedeće odlučne činjenice :

- da je 22. studenoga 2011. tužitelj tuženiku dostavio šest zadužnica izdanih od dužnika C. B. d.d. i to broj OV-3779/11, OV-3780/11, OV-3781/11, OV-3782/11, OV-3783/11 i OV-3784/11

- da je 23. studenog 2011. tuženik poslao HNB-u jednu poruku A31 koja se odnosi samo na jednu zadužnicu i to broj OV-3784/11

- da je HNB nakon što je provedena naplata po toj jednoj zadužnici isplatio drugim vjerovnicima novčane iznose s računa C. B. d.d u likvidaciji po osnovi mjenica što je dovelo do toga da na računu C. B. d.d. u likvidaciji više nije bilo novčanih sredstava

- da je HNB 23. studenog 2011. u 14:49 sati porukom B32 potvrdio tuženiku provedbu poruke A31,

- da je 24. studenog 2011. tuženik poslao HNB-u drugu poruku A31 koja se odnosila na provedbu preostalih pet zadužnica.

Među strankama je sporno je li tuženik morao i mogao poslati sve zadužnice na provedbu odnosno na naplatu odjednom, odnosno je li slanjem druge poruke A31 koja se odnosila na provedbu preostalih pet zadužnica dana 24. studenoga 2011. postupio protivno propisima o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Prema odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 91/10, dalje : ZPONS), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, zadužnica je osnova za plaćanje (čl.3. t.1.), nalog je nalog koji tuženik na temelju osnove za plaćanje daje banci, odnosno Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede mjeru osiguranja naplate na računu ovršenika, izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje (čl. 3. t.7.). Nadalje, očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje (dalje : Očevidnik) jedinstvena je baza podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju njihove izvršenosti po pojedinom ovršeniku, a osnovu za plaćanje tuženik upisuje u Očevidnik prema trenutku (datum, sat i minuta) primitka (čl. st.1. i 2.). Tuženik daje naloge za izvršavanje osnova za plaćanje onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik ako drugim zakonom nije drugačije propisano (čl. 7.).

Sukladno odredbi čl. 9. ZPONS-a tuženik daje nalog banci da u roku propisanom pravilnikom iz stavka 10. tog članka izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje. Banka izvršava nalog u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima do iznosa određenog u nalogu tuženika i o tome obavještava tuženika (st.1.). Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti nakon provedenog postupka sukladno st.1. tog članka, tuženik daje nalog bankama da blokiraju ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima (st.4.). Tuženik i banke dužne su osigurati tehničke uvjete za međusobnu razmjenu naloga i podataka (st.9.), a ministar financija detaljnije propisuje način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između tuženika i banke, način davanja podataka iz Očevidnika te tehničke uvjete koje su tuženik i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka (st.10.).

Sukladno odredbi čl. 13. ZPONS-a radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke odgovarajuće se primjenjuju odredbe tog Zakona (st.1.), ovrha na novčanim sredstvima banke provodi se iz sredstava banke u Hrvatskoj narodnoj banci (st.2.), a nalog za provedbu ovrhe iz stavka 2. tog članka tuženik dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci (st.3.).

Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 96/10 i 99/11, dalje : PNPPO) propisan je način izvršenja osnove za plaćanje na novčanim sredstvima, način i rokovi razmjene naloga i podataka između tuženika i banke u kojima ovršenik ima račun i oročena novčana sredstva, te način davanja podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, a odredbe tog Pravilnika koje se odnose na postupanje banke na odgovarajući način primjenjuju se na postupanje Hrvatske narodne banke. (čl. 1.). Sukladno odredbi čl. 2. osnove za plaćanje primljene u jedinicu tuženika od 8:00 do 12:00 sati izvršavaju se istoga dana, a osnove za plaćanje primljene između 12:00 i 16:00 sati te osnove primljene putem web-servisa od 12:00 sati istog radnog dana do 8:00 sati idućeg radnog dana izvršavaju se iza 8:00 sati toga dana (st.3.). Primitak osnove za plaćanje ovjerava se prijemnim štambiljem u koji se upisuje datum, sat i minuta primitka uz potpis zadužene osobe ili vremenskim žigom tuženika i elektroničkim potpisom sustava za prijem elektroničke isprave (st.4.).

Pravilnikom o o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 96/10, 130/10 i 99/11, dalje : PTUPP) propisani su tehnički uvjeti koje su tuženik i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka te postupak i rokovi prilagodbe Zakonu (čl. 1.). Terminski plan razmjene poruka između tuženik i banke čini Prilog 2 tog Pravilnika i njegov je sastavni dio, a odredbe tog Pravilnika koje se odnose na postupanje banke na odgovarajući način primjenjuju se na postupanje Hrvatske narodne banke (čl. 2. st. 3. i 4.). Ako tuženik kod slanja poruka u određenom vremenu predviđenom terminskim planom ne primi od banke odgovor – potvrdu primitka, ovlaštena osoba tuženika kontaktira ovlaštenu osobu banke radi zajedničkog utvrđivanja uzroka i uklanjanja istoga (čl. 3. st. 4.).

Prema Prilogu 1. PTUPP-a (vrste i namjena poruka, način razmjene poruka, struktura, format i sadržaj poruka kojima se razmjenjuju nalozi i podaci između tuženika i banke) tuženik porukom A31 nalaže banci : 1) zapljenu novčanih sredstava u određenom iznosu, 2) zabranu raspolaganja novčanim sredstvima u neutvrđenom iznosu, 3) prijenos novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u nalogu tuženika, 4) prijenos novčanih sredstava za naplatu naknade, 5) uskratu raspolaganja novčanim sredstvima ili trećoj osobi po njegovom nalogu, 6) slobodno raspolaganje zaplijenjenim novčanim sredstvima u određenom iznosu iz točke 1., 7) slobodno raspolaganje novčanim sredstvima u neutvrđenom iznosu iz točke 2. i 8) slobodno raspolaganje uskraćenim novčanim sredstvima iz točke 5.

U odnosu na elektronički potpisanu poruku B32 Prilogom 1. PTUPP-a propisano je da banka obavještava tuženika da je postupila po nalogu iz poruke A31. Naloge iz poruke A31 banka izvršava onim redom kojim su naloženi u toj poruci.

U odnosu na način razmjene poruka Prilogom 1. PTUPP-a propisano je da na poslanu poruku primatelj obavezno odgovara novom porukom (A01/B01) kojom potvrđuje njezin primitak. Ova poruka mora biti poslana u roku od 5 minuta od primitka poruke. Nakon toga, primatelj obrađuje primljenu poruku i šalje odgovor na poruku. Ako je poruka neispravna uz poruku A01/B01 šalje se i poruka A91/B91 kojom se obavještava pošiljatelja o neispravnosti poruke. Na poruku A91/B91 ne šalje se poruka o potvrdi primitka A01/B01.

U odnosu na "poruku A31 – nalozi za izvršenje i zabranu raspolaganja novčanim sredstvima" Prilogom 1. PTUPP-a propisano je da se poruka A31 formira se na razini ovršenika, a sadrži naloge za izvršenje jedne ili više osnova za plaćanje. Poruka ima više razina podataka (analogija sa zbrojnim nalogom za prijenos). Prva razina je razina poruke i u njoj se nalaze zbrojni podaci na razini poruke (vodeći elementi A31). Druga razina je razina osnova za izvršenje u kojoj se nalaze podaci o ovršeniku (detalji A31 – razina osnove). Treća razina su nalozi po osnovi (detalji A31 – razina naloga). U odnosu na detalje A31 propisano je da postoje dvije razine detalja A31. Prva razina je osnova, a druga razina su nalozi koji pripadaju osnovi. Prema obrascu poruke A31 predviđeni su detalji poruke "ukupanBrojOsnova", "ukupniIznosNaloga" i "ukupanBrojNaloga".

Prema Prilogu 2. PTUPP-a (terminski plan razmjene poruka između tuženika i banke) elektronički potpisane poruke A31 tuženik šalje radnim danom do 14:30 sati, a elektronički potpisanu poruku B32 banka šalje u roku 60 minuta od primitka poruke A31.

Uvidom u tužiteljeve dopise od 22. studenoga 2011. i priložene zadužnice utvrđeno je da je tužitelj dostavio tuženiku šest zadužnica izdanih od dužnika C. B. d.d. i to : broj OV-3779/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate tog iznosa), broj OV-3780/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate tog iznosa), broj OV-3781/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate tog iznosa), broj OV-3782/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate tog iznosa), broj OV- 3783/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate tog iznosa) i broj OV-3784/11 (izdanu na iznos od 1.000.000,00 kn radi naplate iznosa od 675.265,06 kn), sve za pripadnom zakonskom zateznom kamatom po od 22. studenoga 2011. do isplate.

Uvidom u ispis iz Očevidnika (list 63. spisa) utvrđeno je da je tuženik upisao u Očevidnik tužiteljeve zadužnice uz datum zaprimanja 23. studenoga 2011. i to zadužnicu : broj OV-3784/11 u 9:00:56 sati, broj OV-3783/11 u 9:02:01 sati, broj OV-3782/11 u 9:03:12 sati, broj OV-3781/11 u 9:11:39 sati, broj OV-3780/11 u 9:12:31 sati i broj OV-3779/11 u 9:13:22 sati.

Uvidom u tuženikovu poruku A31 (list 64. spisa) utvrđeno je da je tuženik poslao poruku A31 HNB-u za osnovu broj OV-3784/11 dana 23. studenoga 2011. u 12:18:43 sati. Iz navedenog obrasca poruke A31 proizlazi da je pod oznakom "ukupanBrojOsnova" naznačen broj 01. Nadalje, iz poruke tuženika od 23. studenoga 2011. u 13:54 sati proizlazi da je tuženik poslao upit o provjeri što je s porukom A31 koja je kreirana u 12:18 sati, a iz poruke HNB-a B32 (list 65. spisa) proizlazi da je HNB poslao navedenu poruku B32 tuženiku 23. studenoga 2011. u 14:49:54 sati.

Uvidom u tuženikovu poruku A31 (list 67. do 73. spisa) utvrđeno je da je tuženik poslao poruku A31 HNB-u za, između ostalih, predmetne osnove broj OV-3783/11, broj OV-3782/11, broj OV-3781/11. broj OV-3780/11 i broj OV-3779/11 dana 24. studenoga 2011. u 8:43:50 sati, te da je HNB na navedenu poruku odgovorio porukom B32 od 24. studenoga 2011. u 09:08:03 sati (list 74. do 75. spisa).

Uvidom u Zapisnik o nadzoru rada i primjene ZPONS-a kod tuženika od 18. studenoga 2013. (list 108. do 117. spisa) proizlazi da je Ministarstvo u bitnom utvrdilo :

- da odredbama PTUPP-a niti drugim propisima nije propisano kada poruka A31 sadrži nalog za izvršenje samo jedne osnove za plaćanje, a kada sadrži nalog za izvršenje više osnova za plaćanje,

- da je nadzorom utvrđeno da tuženik osnove za plaćanje jednog ovršenika primljene kod tuženika od 8:00 do 12:00 sati izvršava na način da tog dana do najkasnije 14:30 sati šalje HNB-u poruku A31 s nalogom za izvršenje jedne osnove za plaćanje čim obradi jednu osnovu za plaćanje koja je u Očevidniku ovršenika evidentirana kao prva prema redoslijedu primitka,

- da nalog za izvršenje više osnova za plaćanje tuženik šalje HNB-u iznimno i to : a) kada tuženik od trenutka slanja poruke A31 (koja sadrži nalog za izvršenje jedne osnove za plaćanje) do primitka poruke HNB-a B32 o izvršenju naloga iz poruke A31 – stigne obraditi više osnova za plaćanje toga (istoga) ovršenika, b) kada osnove za plaćanje jednog ovršenika koje su primljene kod tuženika iza 12:00 sati tuženik izvršava slijedeći radni dan jer ih nije stigla obraditi prošlog dana (na dan primitka) i/ili poslati poruku A31 do 14:30 sati ili ih je stigla obraditi do kraja dana (na dan primitka), ali zbog Terminskog plana više nije mogla poslati poruku A31 HNB-u,

- da je tuženik u konkretnom slučaju propisno, sukladno odredbama čl. 13. st. 3. ZOPNS-a u vezi čl. 6. st. 2. i čl. 7. ZOPNS-a, poslao prvu poruku A31 s nalogom za izvršenje jedne (prve) zadužnice te i drugu poruku A31 s nalogom za izvršenje više (preostalih) zadužnica iz razloga što je od trenutka slanja prve poruke A31 do primitka poruke HNB-a B32 stigla obraditi više osnova za plaćanje toga (istoga) ovršenika,

- da je nadzorom utvrđeno da je slanje poruke A31 s nalogom za izvršenje više osnova za plaćanje u uvjetima kada računi ovršenika nisu blokirani iznimka od pravila da se poruka A31 šalje s nalogom za izvršenje jedne osnove za plaćanje,

- da je sukladno odredbama ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a uvjet za upućivanje slijedeće zadužnice (bez obzira na njenog izdavatelja) primitak povratne poruke B32 od HNB-a,

- da ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti nakon provedenog postupka, sukladno čl. 9. st. 4. ZPONS-a tuženik ne daje novi nalog iz st.1. tog članka, već nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune,

- da je identičnost postupanja tuženika utvrđena i u drugim istovjetnim slučajevima koje Ministarstvo navodi u zapisniku.

Nadalje, iz dopisa Uprave od 7. prosinca 2011. (list 80. do 81. spisa) u bitnom proizlazi da je navedeno tijelo istaknulo da novi elektronički nalog za prijenos novčanih sredstava na teret istog ovršenika tuženik ne može dostaviti u banku, dok prethodno ne zaprimi odgovor banke na prethodno dostavljeni nalog.

Primjenom naprijed citiranih odredbi ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a, provedenih dokaza i naprijed utvrđenih činjenica ovaj sud je zaključio da :

- suprotno tuženikovim navodima, utvrđenjima Ministarstva iz navedenog Zapisnika i mišljenju Uprave, ni jednom odredbom ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a nije propisana obveza tuženika (da u slučaju kada zaprimi više osnova za plaćanje istog ovršenika – kao u konkretnom slučaju) poslati prvu poruku A31 s nalogom za izvršenje jedne osnove za plaćanje, a drugu poruku A31 s nalogom za izvršenje preostalih osnova za plaćanje tek po primitku poruke B32, odnosno da ni jednom odredbom ZOPNS-a, PNPPO-a i PTUPP-a nije propisano kao uvjet za upućivanje slijedeće osnove za plaćanje istog ovršenika primitak povratne poruke B32,

- ni jednom odredbom ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a navedeno postupanje nije propisano kao pravilo, a niti su kao iznimke od takvog postupanja propisani slučajevi koje navodi Ministarstvo u svom Zapisniku,

- upravo suprotno, iz naprijed citiranih odredbi PTUPP-a odnosno Priloga 1. PTUPP-a kojim je propisano da se poruka A31 formira se na razini ovršenika, a sadrži naloge za izvršenje jedne ili više osnova za plaćanje, iz čega proizlazi da poruka A31 može sadržavati naloge za izvršenje jedne ili više osnova za plaćanje, a što uostalom proizlazi i iz obrasca poruke A31 kojim su predviđeni detalji poruke "ukupanBrojOsnova" (što znači da poruka A31 može sadržavati više osnova za plaćanje),

- činjenica da je Ministarstvo nadzorom odnosno metodom slučajnog uzorka utvrdilo da tuženik identično postupa i u drugim ekvivalentnim slučajevima, ne znači da je tuženik i u tim slučajevima postupao sukladno odredbama ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a, odnosno da zbog eventualne takve prakse tuženika u drugim slučajevima, sud nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost postupanja tuženika u konkretnom slučaju.

Stoga je mišljenje ovog suda da je tuženik mogao prvom porukom A31 koju je poslao HNB-u 23. studenoga 2011. obuhvatiti više osnova za plaćanje. Isto tako, po ocjeni ovog suda tuženik nije morao nakon prve poruke A31 kojom je dao nalog za izvršenje prve zadužnice čekati poruku o izvršenju naloga HNB-a B32 da bi nakon toga mogao poslati drugu poruku A31 (kojom je bilo obuhvaćeno 10 osnova za plaćanje), niti navedeno proizlazi iz odredbe čl. 9. st. 4. ZPONS-a. U protivnom, to bi značilo da bi svaka poruka A31 (bilo prva ili svaka slijedeća) mogla obuhvaćati nalog za izvršenje samo jedne (a ne i više) osnove, a što ne proizlazi iz odredaba ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a.

Nadalje, tuženik je sukladno odredbi čl. 2. st. 3. PNPPO-a bio dužan izvršiti predmetne zadužnice 23. studenoga 2011. iza 8:00 sati.

Međutim, čak i u slučaju da tuženik nije trebao prvom porukom A31 dati nalog za izvršenje više osnova za plaćanje, (imajući pri tom na umu tuženikove navode da se time štite interesi vjerovnika i da bi zbog vremena potrebnog za obradu više osnova za plaćanje prije tog vjerovnika mogla biti naplaćena neka druga osnova za plaćanje) valja istaknuti slijedeće odlučne činjenice :

- tuženik je primio tužiteljevih šest zadužnica 22. studenoga 2011. krajem radnog vremena (u 15:46 sati),

- idućeg dana 23. studenoga 2011. zaveo ih je sve u Očevidnik u razdoblju od 9:00:56 sati do 9:13:22 sati,

- prvu poruku A31 s jednom zadužnicom je poslao HNB-u 23. studenoga 2011. u 12:18:43 sati,

- pa ako se i uzme u obzir da odredbama ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a nije propisano vrijeme u kojem tuženik mora obraditi osnove za plaćanje (kao što tuženik navodi u odgovoru na tužbu - poduzeti radnje evidentiranja osnove za plaćanje unošenjem određenih podataka u aplikaciju, ovjere primitka osnove, upisa podataka za izvršenje i određivanja načina izvršenja, s time da je na ročištu 22. siječnja 2014. tuženik naveo da se radi o vremenu od 40-ak minuta), nije jasno zašto je tuženik u odnosu na tužiteljevu prvu zadužnicu koju je zaprimio 22. studenoga 2011. krajem radnog vremena, koju je trebao izvršavati 23. studenoga 2011. iza 8:00 sati (odredba čl. 2. st. 3. PNPPO-a) i koju je zaveo u Očevidnik 23. studenoga 2011. u 9:00:56 sati, poslao poruku A31 HNB-u tek u 12:18:43 sati, dakle protekom preko 4 sata od kada ju je bio dužan izvršavati (a prema navodima samog tuženika vrijeme potrebno za obradu osnove za plaćanje iznosi 40-ak minuta),

- iz navedenog proizlazi da bi u slučaju da je tuženik pravovremeno (iza 8:00 sati 23. studenoga 2011.) započeo obradu tužiteljevih zadužnica u vremenu koje mu je potrebno za obradu jedne osnove za plaćanje (40-ak minuta), da je mogao do 8:40 sati (pa čak i da mu je bilo potrebno dvostruko više vremena za obradu prve zadužnice tj. do 9:20 sati) poslati prvu poruku A31 HNB-u za jednu (prvu) zadužnicu,

- da je u međuvremenu mogao obraditi i preostale tužiteljeve zadužnice te davati nalog za izvršenje porukom A31 svake pojedine zadužnice kako bi ih stigao obraditi ili svih preostalih odjednom kada bi ih sve obradio,

- pa sve da je doista bio dužan čekati poruku B32 HNB-a svakako je mogao tog dana (tj. 23. studenoga 2011.) do 14:30 sati poslati drugu poruku A31 s nalozima za izvršenje preostalih zadužnica. Iz očitovanja HNB-a od 12. studenoga 2013. (list 85. do 86. spisa) i priloženih isprava (list 87. do 104. spisa) proizlazi da je HNB dana 23. studenoga 2011. s računa C. B. d.d. u likvidaciji, S.:

- u 14:44:14 sati izvršila prijenos iznosa od 4.000.133,33 kn na račun Istarske kreditne banke d.d. Umag radi naplate mjenice serije A broj 02940565 koja je bila podnesena na naplatu HNB-u tog dana u 12:47 sati,

- u 15:30:11 sati izvršila prijenos iznosa od 4.318.175,37 kn na račun J. b. d.d. Š. radi djelomične naplate mjenice serije A broj 02940566 koja je bila podnesena na naplatu HNB-u tog dana u 13:57 sati.

Prema tome, da je tuženik 23. studenoga 2011. pravovremeno dostavio HNB-u prvu poruku A31, odnosno pravovremeno preostale poruke A31 za svaku tužiteljevu zadužnicu kako ih je stigao obraditi (40-ak minuta za jednu zadužnicu), odnosno pravovremeno drugu A31 poruku sa svih pet preostalih tužiteljevih zadužnica kada ih je obradio (200-tinjak minuta za pet zadužnica), tužitelj bi mogao naplatiti preostalih pet zadužnica u iznosu od 5.000.000,00 kn, s obzirom na to da je HNB do 15:30:11 sati izvršila prijenos po mjenicama s računa ovršenika C. B. d.d. u likvidaciji u iznosu od 8.318.308,70 kn.

Pri tome valja imati na umu da je zadužnica u smislu odredbe čl. 183. st. 1. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje : OZ), koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, isprava koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate te da vjerovnik zadužnicu dostavlja banci s učincima dostave pravomoćnog rješenja o ovrsi.

Po mišljenju ovog suda i u skladu s naprijed obrazloženom, protivno je svrsi instituta zadužnice i njenom učinku pravomoćnog rješenja o ovrsi, da je tuženik za predmetnih pet zadužnica koje je primio 22. studenoga 2011. zapravo tek treći dan, tj. 24. studenoga 2011. dao nalog za izvršenje. Pritom eventualni organizacijski problemi ili teškoće u poslovanju tuženika ne mogu ići na štetu tužitelja kao vjerovnika koji je 22. studenoga 2011. dostavio tuženiku predmetne zadužnice. Isto tako, postupanje tuženika u drugim sličnim slučajevima (u kojima možda nije nastao problem kao nemogućnosti naplate osnove zbog nepravovremenog postupanja tuženika) ne znače da je tuženikovo postupanje u konkretnom slučaju u skladu s odredbama ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a.

Stoga na temelju utvrđenih činjenica ovaj sud zaključuje da je tuženik svojim postupanjem u konkretnom slučaju postupio suprotno odredbama ZPONS-a, PNPPO-a i PTUPP-a te je odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio u konkretnom slučaju te da na njegovu odgovornost ne utječe činjenica da je HNB doista nepravovremeno poslala poruku B32 odnosno protekom 60 minuta od primitka tuženikove poruke A31.

Odgovornost za štetu nastaje kad osoba koja je odgovorna za štetu počini protupravnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete, pod pretpostavkom da između štetne radnje i štete kao posljedice postoji uzročna veza. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, dalje : ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Sukladno odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), spriječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Izmakla korist (lucrum cessans) je negativna, indirektno i naknadno uzrokovana šteta u vidu onemogućavanja dobivanja određene imovinske koristi koja se u oštećenikovoj imovini osnovano očekivala prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima slučaja, da nije bilo one štetnikove radnje ili propuštanja kojim je uzrokovao onu početnu običnu pozitivnu štetu. Novčana naknada za izmaklu korist određuje se tako da se vrši usporedba novčane vrijednosti postojećeg oštećenikovog materijalnog stanja i novčane vrijednosti onog njegovog materijalnog stanja do kojeg faktično nije došlo zbog štetnikove štetne radnje ili propuštanja, ali se njegovo predočeno nastupanje moglo osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari odnosno prema posebnim okolnostima konkretnog slučaja, nakon čega se dobivena razlika novčanih vrijednosti između faktično postojećeg i predočenog stanja ukazuje kao izmakla korist, izmakli dobitak, kao onemogućeno povećanje oštećenikove imovine.

U odnosu na visinu štete koju je tužitelj pretrpio u konkretnom slučaju valja napomenuti da je prema tužiteljevim navodima, nakon blokade računa C. B. d.d. u likvidaciji pa sve do otvaranja stečajnog postupka nad C. B. d.d. u likvidaciji, po tužiteljevim zadužnicama koje su zauzimale prvih pet mjesta u Redoslijedu osnova za plaćanje prema priljevima novčanih sredstava na račun ovršenika naplaćeno odnosno po prvoj zadužnici broj OV-3783/11 ukupno iznos od 746.801,52 kn i to :

- 9. prosinca 2011. iznos od 2.011,04 kn i iznos od 2.030,22 kn

- 15. prosinca 2011. iznos od 232.348,06 kn i iznos od 5.701,28 kn

- 16. prosinca 2011. iznos od 26.901,15 kn i 54.472,50 kn

- 19. prosinca 2011. iznos od 2.602,78 kn i 420.734,49 kn. Stoga preostali iznos koji nije naplaćen po zadužnici broj OV-3783/11 (koja je bila na prvom mjestu u Očevidniku i koja je izdana na iznos od 1.000.000,00 kn) iznosi 253.198,48 kn, dok po zadužnicama broj OV-3782/11 (koja je bila na drugom mjestu u Očevidniku i koja je izdana na iznos od 1.000.000,00 kn), broj OV-3781/11 (koja je bila na trećem mjestu u Očevidniku i koja je izdana na iznos od 1.000.000,00 kn), broj OV-3780/11 (koja je bila na četvrtom mjestu u Očevidniku i koja je izdana na iznos od 1.000.000,00 kn) i broj OV-3779/11 (koja je bila na petom mjestu u Očevidniku i koja je izdana na iznos od 1.000.000,00 kn), nije naplaćeno ništa.

Stoga tužitelj osnovano potražuje naknadu štete u visini nenaplaćenog iznosa po zadužnicama u iznosu od 4.253.198,48 kn. Pritom valja istaknuti da tuženik tijekom postupka nije osporio činjenične navode tužitelja o visini preostalog nenaplaćenog dijela tražbine.

Stoga je sud na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.253.198,48 kn.

Sud je raspravnim rješenjem od 22. siječnja 2014. odbio tuženik prijedlog za za dodjelu kraćeg roka radi očitovanja na tužiteljeve navode o vremenu izvršenja prve zadužnice i mjenice i radi očitovanja o eventualnom protupravnom postupanju tuženika, kao i tuženikov dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka G. G., čiju je adresu htio naknadno dostaviti, radi utvrđenje činjenice da je F. postupila sukladno propisima. Ovo stoga što su po ocjeni ovog suda bile raspravljene i utvrđene sve činjenice odlučne za ovaj spor, a tuženik je imao dovoljno vremena očitovati se o eventualnom protupravnom postupanju tuženika (koju tvrdnju je tužitelj iznio već u tužbi), što je uostalom tuženik i učinio u odgovoru na tužbu, podnesku od 9. siječnja 2014. te na održanim ročištima.

Odluka o zateznoj kamati donesena je sukladno odredbi 1086. ZOO-a u vezi čl. 29. st. 1. ZOO-a po stopi određenoj u čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena jer se u konkretnom slučaju ne radi o odnosu iz trgovačkog ugovora.

S obzirom na to da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (neznatni dio zakonske zatezne kamate), zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, to u smislu odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka. Sukladno odredbi čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 148/09), Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12), vrijednosti predmeta spora i zatraženom trošku tužitelju pripada nagrada i to : za sastav tužbe iznos od 42.540,00 kn (T.br.7.t.1.), za zastupanje na ročištima 31. listopada 2013. i 22. siječnja 2014. po 42.540,00 kn (T.br.9.t.1.), uz pripadni PDV 25 %, i sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 5.000,00 kn i presudu u iznosu od 5.000,00 kn, odnosno ukupno iznos od 169.525,00 kn.

U Zagrebu 13. veljače 2014.

SUDAC:

Marija Bakula Vugrinec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA

1.tužitelju po pun.

2.tuženiku