Legislator Case Law & Legislation
Rev-2428/1991-2 AI generated

Supreme Court revokes lower court rulings on property ownership, remanding case to legalize construction on communal land.

Case Number Rev-2428/1991-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Partially Allowed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia revoked the second-instance and first-instance judgments regarding property ownership of an annexed building and remanded the case for retrial. The lower courts had rejected the plaintiffs' claim that their mother acquired ownership through construction, instead ruling that the building was erected on communal land without proper permits. The Supreme Court found this a material error of law, noting that the Construction Land Law allowed for the legalization of such constructions if built by the owner before the law's amendments, thereby granting the plaintiffs a potential right to ownership.

Legislator headnote

AI generated

čl. 84. Zakona o građevinskom zemljištu; čl. 17., 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu: If a citizen builds an object on communal land without a permit before the law's amendments, the court must suspend civil proceedings to allow for administrative legalization, which may grant ownership rights to the builder's successors.

Keywords

AI generated
construction land law communal land ownership legalization of construction property ownership dispute material error of law revocation of judgment succession rights

Cited Legislation

AI generated
čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku
čl. 84. Zakona o građevinskom zemljištu
Naime, prema odredbi čl. 84. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br.
čl. 85. st. 2. Zakona o građevinskom zemljištu
čl. 17. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu
Odredbom čl. 17. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2428/1991-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Đorda Bjegovića kao predsjednika vijeća, te Stanka Hautza, Radomire Felicijan-Maoduš, Borisa Guttmanna i Stanislava Plazonića, kao članova vijeća, u građansko-pravnoj stvari tužitelja I. F. iz P., A. F. iz I., T. i N. S. iz I., koje zastupa punomoćnik Z. P., odvjetnik iz B., protiv tužene Općine Buje, koju zastupa Javni pravobranilac Općine Buje M. V., radi priznanja prava vlasništva nekretnina, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Puli od 7. ožujka 1991. br. Gž- 291/91-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bujama od 11. prosinca 1990. broj P-289/89-13, u sjednici održanoj dana 5. ožujka 1992.

r i j e š i o j e :

Ukidaju se drugostepena presuda Okružnog suda u Puli od 7. ožujka 1991. posl. br. Gž-291/91-2 i prvostepena presuda Općinskog suda u Bujama od 11. prosinca 1990. godine posl. br. P- 285/89-13 te se predmet vraća na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostepeni je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim su tražili da se utvrdi da je nekretnina - garsonjera dograđena uz kč. br. 653 - zgr. k.o, U. (novi br. 1891 k.o. U.) vlasništvo pok. J. B. iz U. (geodetski nacrt označen slovima B i C) a prihvatio protutužbeni zahtjev tužene Općine Buje, da su tužitelji dužni predati joj u posjed isti dio zgrade u površini od 48 m[2] u ulici 29. novembra br. 50 i naknaditi parnični trošak u iznosu od 6.500 HRD.

Žalbu tužitelja (i protutuženih) odbio je drugostepeni sud.

Protiv drugostepene presude, tužitelji su pravovremeno izjavili reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te predložili da se obje nižestepene presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Odgovor na reviziju nije izjavljeno

Javni tužitelj Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija je osnovana.

Tužitelji su pravni slijednici (djeca) pok. J. B. koja je umrla u … 1988. godine. Ona je živjela u vanbračnoj zajednici sa takodjer pok. E. B. (umro je u … 1988. godine) koji je bio nosilac stanarskog prava u kući koja leži na kč.br. 653 (stara izmjera) k.o. U., a nalazi se uz sporne nekretnine, koje su (nesporno) dogradjene za života prednika tužitelja i njenog vanbračnog druga (nekretnina - kuća i dogradjeni dio označene su na skici lista 8 uz oznaku - A je kuća (stan) te B i C su dogradjeni objekti). Objekti se nalaze na zemljištu društvenog vlasništva.

Tužitelji tvrde da je njihova majka sagradila svojim sredstvima sporne gradjevine, za života s vanbračnim mužem, radi proširenja stambenog prostora, a da je pok. E. B. dobio dozvolu za adaptaciju i proširenje. Smatrajući da je njihova pravna prednica izgradnjom objekata (B i C) stekla pravo vlasništva, tražili su da se utvrdi kako je time stekla pravo vlasništva tih gradjevinskih objekata.

Tužena je pak ustala protutužbom, radi predaje u posjed tih objekata (drže ih tužitelji kao nasljednici svoje majke) navodeći da oni nisu stekli nikakovo pravo, pa ni posjed, tih izgradjenih objekata.

Sudovi su odbili - tužbeni a usvojili protutužbeni zahtjev navodeći da prednik tužitelja njihova majka, nije bila savjesni i pošteni graditelj, da je znala kako je odobrenje za gradnju dato drugoj osobi, a ne njoj (prvostepeni) a da je u ovom predmetu odlučna samo činjenica što je sporna zgrada izgradjena na zemljištu u društvenom vlasništvu, bez akta nadležnog organa koji bi ga dao predniku tužitelja (majci) radi izgradnje i da stoga nije od značaja čijim je sredstvima ona gradila sporni dio zgrade (drugostepeni).

Sudeći na način da su odbili tužbeni zahtjev tužitelja a usvojili protutužbeni, uz navedena obrazloženja, sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo, a zbog toga su propusti-li utvrditi relevantne činjenice zbog čega su se ispunili uvjeti za usvajanje revizije i ukidanje obje nižestepene presude (čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku koji je na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o parničnom postupku preuzet kao zakon Republike Hrvatske – dalje: ZPP).

Naime, prema odredbi čl. 84. Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br. 54/80 i 48/88 od 28.XI 1988. - prečišćeni tekst) gradjevinsko zemljište u društvenom vlasništvu na kojem je gradjanin, bez akta nadležnog organa kojim mu to zemljište daje na korištenje u svrhu izgradnje, do dana stupanja na snagu Zakona o građevinskom zemljištu izgradio objekt ili uložio znatne radove na njegovoj izgradnji, skupština općine dati će mu na korištenje zemljište. U čl. 85. st. 2. ZGZ određen je rok za podnošenje zahtjeva. Odredbom čl. 17. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine" br. 16/90) izmijenjeni su čl. 84. i 85. ZGZ-a (st. 2. i 3. čl. 85. se brišu i dodaje novi st. 2. kojim se može i zbog propusta roka iz ranije odredbe zahtjev riješiti po odredbama novog zakona). Postoji dakle zakonska mogućnost da se tužiteljima, kao slijednicima majke, ako je ona izgradila sporni objekt i na zemljištu koje je društveno vlasništvo, priznati pravo vlasništva nekretnina građenjem, ako se - po odredbama citiranog zakona - legalizira gradnja (naravno ukoliko ju je ona izgradila svojim sredstvima.

S obzirom na mogućnost da se legalizira izgradnja objekta, koji je gradjanin do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljištu ("Narodne novine" br.

16/90) izgradio na zemljištu u društvenom vlasništvu, bez akta nadležnog organa kojim mu se to zemljište daje na korištenje radi izgradnje, prvostepeni sud će u ovoj parnici (u kojoj se odlučuje o vlasništvu tako izgradjenog objekta), prekinuti postupak, do okončanja upravnog postupka u smislu člana 84. i 85. Zakona o gradjevinskom zemljištu, ako je takav postupak već pokrenut ili će stranke uputiti da takav postupak pokrenu.

Nakon toga će taj sud donijeti novu i zakonitu odluku kojom će odlučiti i o troškovima revizije tužitelja.

U Zagrebu, 5. ožujka 1992.

Predsjednik vijeća:

Đorđe Bjegović, v.r.