Croatian Supreme Court dismisses appeal on objective liability under Labor Protection Act for workplace injury.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia dismissed the defendant's appeal against a second-instance judgment confirming liability for a workplace injury. The lower courts held the defendant objectively liable under the Labor Protection Act because the plaintiff suffered an injury while using a grinding machine, with no statutory exemptions applying. The court rejected the appeal's claim of procedural error and incorrect application of law, upholding the original award for non-material and material damages.
Legislator headnote
AI generatedčl. 15. Zakona o zaštiti na radu; čl. 392. ZPP; čl. 396. a) ZPP; The court held that an employer is objectively liable for workplace injuries unless statutory exemptions apply, and a review court may rely on the reasoning of lower courts when dismissing an appeal.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
Broj: Revr 1583/09-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Jasne Guštek, mr. sc. Jadranka Juga i Gordane Jalšovečki, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. H. iz O., kojeg zastupa punomoćnik Ž. J., odvjetnik u Z., protiv tuženika „V.“ d.d. za vatrotehničke, izolaterske i građevinske radove iz Z., kojeg zastupa punomoćnica N. K., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gžr-2559/08 od 19. svibnja 2009., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pr-19950/04 od 25. travnja 2008., u sjednici održanoj 29. rujna 2010.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju s osnova nematerijalne štete isplati ukupno 120.000,00 kn (za pretrpljene fizičke bolove 25.000,00 kn, za strah 15.000,00 kn, za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti 45.000,00 kn, za naruženost 35.000,00 kn) i materijalnu štetu na ime tuđe pomoći i njege od 8. ožujka 2004. do 15. veljače 2006. u iznosu od 10.060,00 kn, te za razdoblje od 15. prosinca 2006. do 31. prosinca 2006. – 150,00 kn, sve s pripadajućom zateznom kamatom (toč. I. i II. izreke prvostupanjske presude).
Tužitelju je dosuđena mjesečna renta u iznosu od 300,00 kn, s osnova tuđe pomoći i njege od 1. siječnja 2007. pa nadalje (toč. III. izreke), dok je tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva odbijen (toč. IV. izreke).
Ujedno je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od č. V. izreke).
23.013,20 kn uz pripadajuće zatezne kamate (to
Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe stranaka i u cijelosti je potvrđena prvostupanjska presuda.
Protiv te presude reviziju je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se obje presude nižestupanjskih sudova ukinu i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
Na reviziju tužitelj nije odgovorio.
S obzirom da je u ovom predmetu drugostupanjska presuda donesena nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 84/08) koji je stupio na snagu 1. listopada 2008. u smislu čl. 52. st. 4. ZID ZPP o reviziji tuženika se odlučuje primjenom tog zakona.
Prema odredbi čl. 392. a) st. 1. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a.
Revizija je neosnovana.
Tuženik se neosnovano poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koju povredu da je učinio prvostupanjski sud, a drugostupanjski sud je nije sankcionirao.
Suprotno tvrdnji tuženika drugostupanjski sud je postupio u skladu s čl. 375. st. 1. ZPP-a i obrazloženo otklonio označenu bitnu povredu, a njegovo obrazloženje prihvaća i ovaj sud.
Naime, tuženik svoju ocjenu provedenih dokaza suprotstavlja onoj sudskoj, a na taj način upućuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje što nije dopušten revizijski razlog u smislu odredbe čl. 385. ZPP-a.
U okviru istaknutog revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava na koju sud pazi po službenoj dužnosti i u revizijskoj fazi postupka ukazuje se spornim primjena odredbe čl. 15. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 59/96) prema kojoj odredbi tuženik odgovara tužitelju po objektivnoj odgovornosti za štetu koju je ovaj pretrpio na radu.
Naime, prema utvrđenju sudova tužitelj je teško ozlijeđen na radu 8. ožujka 2004. koristeći se brusnom rezalicom za metal dok je rezao metalnu cijev.
Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sudovi su zaključili da tuženik odgovora tužitelju za svu nastalu štetu proizašlu iz štetnog događaja pozivom na čl. 15. Zakona o zaštiti na radu utvrdivši pritom da ne postoji ni jedan od razloga propisanih odredbom čl. 177. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91 i dr. – dalje: ZOO) koji bi tuženika oslobodio odgovornosti.
Ovaj revizijski sud suglasan je s takvom ocjenom nižestupanjskih sudova. Prema odredbi čl. 396. a) ZPP-a kad revizijski sud odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP-a može umjesto posebnog obrazloženja pozvati se na razloge iz prvostupanjske presude odnosno drugostupanjske presude ako ih prihvaća.
Budući da ovaj sud u cijelosti prihvaća iznesene razloge u obrazloženju drugostupanjske presude revident se na iste upućuje u smislu citirane zakonske odredbe, a koja će se sukladno st. 2. čl. 396. a) ZPP-a objaviti na internetskim stranicama.
Prema tome nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa je stoga na temelju čl. 393. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 29. rujna 2010.
Predsjednik vijeća:
Ivan Mikšić, v.r.