Revt-428/2017-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 428/17-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i suca izvjestitelja i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja C. O. d.d., OIB ..., Z., kojeg zastupaju punomoćnici Z. Š., V. K. i I. P. iz Odvjetničkog društva Š. i p. j.t.d. iz Z., protiv tuženika M.-p. d.d., OIB 09381762740, K., kojeg zastupa punomoćnik D. E., odvjetnik u V., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2507/2017-2 od 18. svibnja 2017., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-902/15 od 24. siječnja 2017., u sjednici održanoj 5. rujna 2017.,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se revizija tužitelja kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi tog suda poslovni broj Ovrv-10098/04 od 28. listopada 2004., u cijelosti (točka I. izreke) te je odbijen tužbeni zahtjev da tuženik plati tužitelju iznos od 259.190,41 kn sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose, kao i da mu naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 9.680,00 kn s pripadajućom kamatom od 28. listopada 2004. do isplate i troškove parničnog postupka (točka II. izreke). Ujedno je tužitelju naloženo tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 18.750,00 kn (točka III. izreke), te je odbijen tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u preostalom iznosu od 6.250,00 kn (točka IV. izreke).

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u točkama I., II. i III. izreke, dok je posebnim rješenjem sadržanim u istoj odluci odbačena tužiteljeva žalba protiv dijela prvostupanjske presude u točki IV. izreke, kao nedopuštena.

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju iz članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 28/13; u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže preinačenje nižestupanjskih presuda, odnosno ukidanje istih uz obvezu tuženika na naknadu parničnih troškova i troškova revizije.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije dopuštena.

Pobijana presuda donesena je u postupku pred trgovačkim sudom i to na osnovi odredbe iz članka 368. stavak 2. ZPP-a, slijedom toga, mjerodavno pravo za odluku o dopustivosti revizije u ovoj pravnoj stvari je odredba iz članka 497.a ZPP-a.

Prema toj zakonskoj odredbi revizija iz članka 382. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u postupku pred trgovačkim sudovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne drugostupanjske presude ne prelazi 500.000,00 kuna. Kako vrijednost predmeta spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja sporni novčani iznos (259.190,41 kn + 9.680,00 kn), to revizija iz članka 382. stavak 1. ZPP-a u ovom slučaju nije dopuštena.

U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 382. stavak 2. i 3. ZPP).

U reviziji se navodi da je revizijski sud već zauzeo shvaćanje o pravnom pitanju, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem.

Međutim, u sadržaju revizije nema određeno navedenog pravnog pitanja, a sve kad bi se ono kojim slučajem sa sigurnošću moglo i prepoznati, u reviziji nisu izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To je zato jer u sadržaju revizije uopće nema podataka o kojim se (konkretno) nepodudarnim odlukama revizijskog suda radi, stoga nije moguće ispitati radi li se o činjenično i pravno usporedivim odlukama, a zbog toga nije moguće provjeriti niti nepodudarnost (ili podudarnost) drugostupanjske odluke sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda.

Prema tome, u sadržaju revizije nisu ostvarene postupovnopravne pretpostavke dopustivosti iz članka 382. stavak 2. i 3. ZPP-a (izvanredna revizija), koje moraju biti kumulativno ispunjene.

Iz tih je razloga, na temelju odredbe iz članka 392.b stavak 2. ZPP-a, reviziju tužitelja valjalo odbaciti kao nedopuštenu.

Zagreb, 5. rujna 2017.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v. r.