Legislator Case Law & Legislation
Rev-2081/1990-2 AI generated

Rev-2081/1990-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-2081/1990-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr Hrvoja Momčinovića kao predsjednika vijeća, te Vesne Milošević, Miroslave Vekić, Ivice Crnića i Jakoba Miletića, kao članova vijeća, u građansko-pravnoj stvari tužitelja B. D., pok. M. iz Š., koga zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik iz Š., protiv tuženika T. l. m. B. K. iz Š., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Šibeniku od 9. IV 1990. godine br. Gž-261/90, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku od 9. II 1990. broj P- 2077/89, u sjednici održanoj dana 9. siječnja 1991.

Legislator headnote

AI generated

Rev-2081/1990-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Sporno je pitanje, na koje određeno ukazuje revident, da li tužitelju pristoji pravo tražiti da mu tuženik naknadi nastalu štetu s obzirom na odredbu iz čl. 47. Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine SRH" br. 46/82, 26/87 i 39/88, u daljnjem tekstu: ZE).

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2081/1990-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr Hrvoja Momčinovića kao predsjednika vijeća, te Vesne Milošević, Miroslave Vekić, Ivice Crnića i Jakoba Miletića, kao članova vijeća, u građansko-pravnoj stvari tužitelja B. D., pok. M. iz Š., koga zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik iz Š., protiv tuženika T. l. m. B. K. iz Š., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Šibeniku od 9. IV 1990. godine br. Gž-261/90, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku od 9. II 1990. broj P- 2077/89, u sjednici održanoj dana 9. siječnja 1991.

p r e s u d i o j e :

Odbija se revizija tuženika izjavljena protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Šibeniku od 9. IV 1990. godine pod posl. brojem Gž-261/90 kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom Okružnog suda potvrđena je presuda Općinskog suda koja glasi:

"1. Dužan je tuženi TLM B. K. iz Š. isplatiti tužitelju B. D., pok. M. iz Š. štetu nastalu na jesenskim povrtlarskim kulturama u 1988. godini (cvjetače i blitve) uslijed aero zagađivanja iz njegovih pogona, u iznosu od 2.168,99 dinara sa pripadajućom zateznom kamatom, i to od 27. siječnja 1989. godine do 6. listopada 1989. godine sa kamatom koja se priznaje građanima na dinarske štedne uloge oročene preko jedne godine dana bez posebne namjene, a od 7. listopada 1989. godine do konačne isplate sa kamatom u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Jugoslavije, uvećana za 20%, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom izvršenja".

Protiv ove pravomoćne presude Okružnog suda reviziju je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

U smislu odredbe iz člana 390. Zakona o parničnom postupku ( u daljnjem tekstu: ZPP) prvostepeni sud je reviziju tuženika dostavio tužitelju i nadležnom javnom tužiocu.

Tužitelj svoj odgovor na reviziju tuženika nije dao,a javni tužioc Hrvatske se o istoj nije izjasnio.

Revizija nije osnovana.

Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. st. 2. točka 10. ZPP na koju povredu ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti(član 386. ZPP) nije ostvaren, a na ostale povrede parničnog postupka zbog kojih se revizija može izjaviti (član 385. stav 1. točka 1. 12. ZPP) revident odredjeno ne ukazuje.

Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava nije ostvaren.

U ovom revizijskom stadiju postupka ne ukazuje se spornim pitanje da je uslijed aero zagađivanja iz pogona tuženika na jesenskim povrtlarskim kulturama u 1988. godini (cvjetači i blitvi) tužitelju nastala šteta.

Sporno je pitanje, na koje određeno ukazuje revident, da li tužitelju pristoji pravo tražiti da mu tuženik naknadi nastalu štetu s obzirom na odredbu iz čl. 47. Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine SRH" br. 46/82, 26/87 i 39/88, u daljnjem tekstu: ZE).

U smislu odredbe iz člana 47. ZE, prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu troškova za ulaganje u zemljište i zgrade koja je izvršio nakon što je pismeno obaviješten od nadležnog organa o podnijetom prijedlogu za eksproprijaciju osim onih troškova koji su bili neophodni za korištenje nekretnine.

Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi tužitelju kao prijašnjem vlasniku eksproprirane nekretnine ne bi se priznala ni ulaganja u zemljište i nasade (cvjetaču i blitvu) na tom zemljištu, nakon što bi mu bila pismeno uručena obavijest od nadležnog organa o podnijetom prijedlogu za eksproprijaciju.

Međutim stav je, kojeg su zauzeli nižestepeni sudovi, a sa kojim stavom je u cijelosti suglasan i ovaj Vrhovni sud, da citirana zakonska odredba pravno regulira odnos između prijašnjeg vlasnika eksproprirane nekretnine i novog korisnika, te da se njeni pravni učinci ne mogu odnositi i na osobe koje su svojim ponašanjem uzrokovale štetu na tom zemljištu.

Pri ovom se napominje da nije sporna ni okolnost da je prijašnji vlasnik eksproprirane nekretnine - tužitelj u dogovoru sa novim korisnikom, RO M. Z., ostao u posjedu navedene nekretnine koju je koristio i 1988. godine na način da je na istoj zasadio povrtlarske kulture (cvjetaču i blitvu), upravo na tim kulturama nastala je šteta uzrokovana radnjom tuženika.

Stoga je valjano obvezan tuženik da naknadi tužitelju nastalu mu štetu, a čija visina u ovom revizijskom stadiju postupka nije sporna.

Slijedom iznijetog dakle proizlazi da nisu ostvareni razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a kako nisu ostvareni ni razlozi na koje ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti,to je temeljem odredbe iz člana 393. ZPP reviziju tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu, 9. siječnja 1991.

Predsjednik vijeća:

mr. Hrvoje Momčinović, v.r.