Legislator Case Law & Legislation
I Kž-441/1999-3 AI generated

I Kž-441/1999-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number I Kž-441/1999-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Katice Jelić, kao predsjednice vijeća, te Senke Klarić-Baranović i Marijana Hranjskog, kao članova vijeća i više savjetnice Zlate Lipnjak-Bosanac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv W. T., zbog kaznenog djela iz paragrafa 259 Kaznenog zakona Republike Njemačke i dr., odlučujući o žalbi W. T. podnijetoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 3. lipnja 1999. godine broj Kir-305/99 (Kv-603/99), u sjednici održanoj 8. srpnja 1999. godine,

Legislator headnote

AI generated

I Kž-441/1999-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Obrazlažući žalbu, žalitelj tvrdi da nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke iz čl. 512. st. 1. ZKP za izručenje stranca, i to konkretno one iz toč. 7. tog propisa, jer da iz podataka sadržanih u spisu nije moguće izvesti zaključak o postojanju dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je on počinio kaznena djela za koja se, prema tom uhidbenom nalogu tereti, već je jedino sva potrebita dokumentacija vezana za kaznena djela prema pravomoćnoj presudi kaznenog suda u Waldschud - Tiengenu od 28. siječnja 1999. godine broj 2 KLS-13/96, dostavljena.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-441/1999-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Katice Jelić, kao predsjednice vijeća, te Senke Klarić-Baranović i Marijana Hranjskog, kao članova vijeća i više savjetnice Zlate Lipnjak-Bosanac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv W. T., zbog kaznenog djela iz paragrafa 259 Kaznenog zakona Republike Njemačke i dr., odlučujući o žalbi W. T. podnijetoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 3. lipnja 1999. godine broj Kir-305/99 (Kv-603/99), u sjednici održanoj 8. srpnja 1999. godine,

r i j e š i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba W.T.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 3. lipnja 1999. godine broj Kir-305/99 (Kv- 603/99) utvrđeno je da je udovoljeno zakonskim uvjetima za izručenje stranca W.T. Saveznoj Republici Njemačkoj, a na temelju uhidbenog naloga Osnovnog suda u Bad Sackingenu od 19. siječnja 1999. godine broj 13-Gs-18/99.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio W.T., po svom branitelju A.N., odvjetniku iz Z., te predložio da se to pobijano rješenje o izručenju, ukine.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske priložio je da se žalba odbije kao neosnovana.

Žalba nije osnovana.

Obrazlažući žalbu, žalitelj tvrdi da nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke iz čl. 512. st. 1. ZKP za izručenje stranca, i to konkretno one iz toč. 7. tog propisa, jer da iz podataka sadržanih u spisu nije moguće izvesti zaključak o postojanju dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je on počinio kaznena djela za koja se, prema tom uhidbenom nalogu tereti, već je jedino sva potrebita dokumentacija vezana za kaznena djela prema pravomoćnoj presudi kaznenog suda u Waldschud - Tiengenu od 28. siječnja 1999. godine broj 2 KLS-13/96, dostavljena.

Izložene tvrdnje i stajalište žalitelja ne stoji, jer je suprotno tome, sud prvog stupnja pravilno utvrdio da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izrčenje W.T. Saveznoj Republici Njemačkoj kao zemlji moliteljici, i to ne samo na temelju pravomoćne presude Kaznenog suda u W. - T., već i prema uhidbenom nalogu suda u Bad Sackingenu, kada iz tog naloga u toč. 1. i 2. izreke nedvojbeno proizlazi potpuni činjenični opis kaznenih djela prikrivanja, izvršenih u proljeće, kao i sredinom 1995. godine, potom slijedi pravilna pravna oznaka kaznenih djela prema paragrafu 259 i dr. Kaznenog zakona Savezne Republike Njemačke.

Kako taj uhidbeni nalog, sukladno Zakonu o potvrđivanju Evropske konvencije u izručenju od 13. prosinca 1957. godine, te Dopuskog protokola Evropse konvencije o izručenju od 15. listopada 1975. godine, te Drugog dopunskog protokola Evropske konvencije o izručenju od 17. ožujka 1978. godine, ima sve potrebite podatke iz čl. 12. st. 2a., treba reći, da postoje pretpostavke za izrčenje stranca u vidu postojanja dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je on i počinio odnosno kazneno djelo prikrivanja, zbog kojeg se izručenje, na temelju uhidbenog naloga i traži, ali to istovremeno ne znači da potpunim dokazima treba raspolagati i sud Republike Hrvatske, odnosno da potpuni dokazi trebaju biti pribavljeni u postupku izručenja već je dostatno da oni objektivno postoje u vidu detaljnog činjeničnog opisa djela i pravne oznake djela, kako to proizlazi iz podataka sadržanih na listu br. 31 spisa i dr.

Stoga, treba reći, da navedeni sud Savezne Republike Njemačke raspolaže dostatnim dokazima za osnovanu sumnju da je W.T. počinio sva označena kaznena djela zbog kojih se traži njegovo izručenje, kako to proizlazi ne samo iz sadržaja tjeralice, nego i detaljnog opisa djela sadržanog u uhidbenom nalogu, s vremenskom oznakom djela, te osobama koje su zajedno s njim sudjelovale pri učinu djela kao i pravnilnom pravnom oznakom djela.

Iz tih dokumenata je vidljivo, a što okrivljenik i ne poriče, da je već ispitan kod inozemnog suda za odnosna kaznena djela, a to znači i da su i prikupljeni dokazi za dovoljnu osnovanu sumnju da su djela i počinjena, neovisno o tome što se sada on, ispitan kod istražnog Županijskog suda u Zagrebu, brani šutnjom.

S obzirom na sve naprijed izloženo, očito je, da je izručenje W.T., sukladno odredbama Evropske konvencije o izručenju Saveznoj Republici Njemačkoj neupitno, pa je trebalo odbiti žalbu W.T., te odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 398. st. 3. ZKP/97.

U Zagrebu, 8. srpnja 1999. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Zlata Lipnjak-Bosanac, v.r.

Katica Jelić, v.r.