Rev-1641/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 1641/14-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. B. iz V., kojeg zastupa punomoćnik M. C., odvjetnik u V., protiv tužene Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1188/2012-2 od 9. svibnja 2013., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovi broj P-32/11 od 26. siječnja 2012., u sjednici održanoj 23. srpnja 2014.,

r i j e š i o j e:

Revizija tužitelja se odbacuje kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da tužitelju isplati naknadu štete zbog neosnovanog lišavanja slobode, straha, boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, zbog povreda zadobivenih u zatočeništvu, nasilno odvojenog života, u visini od 110.000,00 kn, koja se može povećati u ovisnosti od procjene sudskog vještaka, sa zakonskom zateznom kamatom, po Uredbi o visini stope zakonskih kamata (NN 72/02), od presuđenja u visini eskontne stope HNB uvećanu za pet postotnih poena (NN 01/2011, 74/2011), do isplate.“

U točki II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju da tuženoj naknadi parnične troškove u iznosu od 8.750,00 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude reviziju je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu na način da se prihvati tužbeni zahtjev, podredno predlaže istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija tužitelja je nedopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13 – dalje: ZPP) stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora prelazi 200.000,00 kn.

U ovom predmetu tužitelj od tužene potražuje naknadu štete u iznosu od ukupno 110.000,00 kn.

S obzirom da vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 200.000,00 kn koji je vrijednosni kriterij za dopuštenost revizije određen citiranom odredbom čl. 382. st. 1. točka 1. ZPP-a, to je revizija tužitelja nedopuštena i valjalo ju je primjenom odredbe čl. 392. st. 1. ZPP odbaciti (čl. 392. ZPP).

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. ovog članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude, ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, time da u takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (čl. 382. st. 3. ZPP).

Iz sadržaja naprijed navedenih odredaba ZPP jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u vezi dopuštenosti revizije, potrebno da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, određeno navedene propise koji se odnose na postavljeno pitanje te razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u primjeni toga prava. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za razmatranje takve revizije, u smislu čl. 382. st. 2. ZPP.

U konkretnom slučaju tužitelj se u reviziji niti ne poziva na citiranu odredbu čl. 382. st. 2. ZPP, iako u odnosu na odluku o troškovima postupka tužitelj u bitnome navodi da u svezi određivanja troškova postupka, drugostupanjski sud nije odlučio u skladu sa Zakonom i shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženim u odlukama broj Rev 35/05-2 od 14. lipnja 2005. i Rev-402/04, dostavljenih sudu uz žalbu radi postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Tako nejasne navode ovaj sud ne može ocijeniti na način da je postavljeno određeno pravno pitanje, a što je prema odredbi čl. 382. st. 2 ZPP stranka u reviziji iz te odredbe dužna naznačiti.

Naime, da bi neko pitanje bilo određeno naznačeno potrebno je da bude individualizirano, tako da ne ostavlja dvojbe o kojem pravnom pitanju je riječ u okviru određenog pravnog instituta ili zakonske odredbe, a što u predmetnoj reviziji nije učinjeno. Pri tome, kada je riječ o tzv. izvanrednoj reviziji, Vrhovni sud nije ovlašten sam kreirati (formulirati) pravno pitanje i pronalaziti razloge zbog kojih bi pravno pitanje bilo važno za osiguranje primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Revizija tužitelja svodi se na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja i pravnih zaključaka nižestupanjskih sudova te obrazlaganje pogrešne primjene materijalnog prava uz isticanje bitnih povreda parničnog postupka zbog čega reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP nije dopušteno izjaviti.

S obzirom da revizija tužitelja nije sastavljena u smislu odredbe čl. 382. st. 3. ZPP, jer ne sadrži niti jedno određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg je jedino mogla biti podnesena, revizija tužitelja nije dopuštena te primjenom odredbe čl. 392b. st. 2. ZPP istu je valjalo odbaciti.

U Zagrebu, 23. srpnja 2014.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.