I Kž-433/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 433/1992-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Gudelj Milana kao predsjednika vijeća, te Petranović Milana, mr. Zmajević Branka, dr. Novoselec Petra i Potrebica Ante, kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Š.J. i dr. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH u svezi s čl. 19.st. 1. OKZRH (sada čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH) i dr., odlučujući o žalbi opt. Š.J. podnesenoj protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 18. svibnja 1992. VI-K-57/91-39, u sjednici održanoj 26. listopada 1993., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske mr. V.M.,

r i j e š i o j e :

Uvažava se žalba opt. Š.J., ukida se pobijana presuda u osuđujućem dijelu, u odnosu na tog optuženika i kazneno djelo pokušaj ubojstva iz čl. 35. st. 1. KZRH u svezi s čl. 19. st. 1. OKZRH (sada čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH), te se predmet u tom ukinutom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred potpuno izmijenjenim vijećem.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanom presudom Okružni sud u Zagrebu oglasio je krivim opt. Š.J. zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva iz čl. 35. st. 1. KZRH u svezi s čl. 19. st. 1. OKZRH (sada čl. 34. st. 1. KZRH u svezi s čl. 17. st. 1. OKZRH), pobliže opisanog u osuđujućem dijelu pobijane presude, te ga na temelju čl. 35. st. 1. KZRH, primjenom čl. 42. i čl. 43. st. 1. toč. 1. OKZRH (sada čl. 34. st. 1. KZRH, primjenom čl. 38. i čl. 39. st. 1. toč. 1. OKZRH), osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

Na temelju čl. 69. st. 1. OKZRH (sada čl. 64. st. 1.) opt. Š.J. izrečena je sigurnosna mjera oduzimanja predmeta - metalne kubure ručne izrade.

Istom presudom opt. Ž.I. oslobođen je optužbe, da bi počinio kazneno djelo teške tjelesne povrede iz čl. 41. st. 1. KZRH (sada čl. 40. st. 1.), pobliže opisano u oslobađajućem dijelu presude.

Protiv osuđujućeg dijela te presude žalbu je podnio opt. Š.J. zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o troškovima krivičnog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda u osuđujućem dijelu preinači i on oslobodi optužbe ili da se ukine i u tom dijelu predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske, vraćajući spise prema čl. 370. st. 2. ZKP (sada čl. 360. st. 2. ZKP), predložio je da se žalba opt. Š.J. odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvog stupnja. Na temelju čl. 20. Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstva Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 73/91) opt. Š.J. i njegov branitelj nisu izviješćeni o sjednici vijeća.

Žalba opt. Š.J. je osnovana.

U pravu je opt. Š.J. kad ističe prigovor pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Na temelju rezultata glavne rasprave sud prvog stupnja izveo je zaključak, da je opt. Š.J. počinio kazneno djelo, kako to proizlazi iz izreke osuđujućeg dijela pobijane presude i da je krivično odgovoran. U razlozima svoje presude, nakon analize iskaza opt. Š.J. i opt. Ž.I., iskaza saslušanih svjedoka Ž.B. .Š.J., zapisnika o uviđaju, zapisnika o rekonstrukciji događaja, skice lica mjesta i fotoelaborata, nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka prof. dr. D.Z. i nalaza i mišljenja balističkog vještaka Č.D., sud prvog stupnja navodi, da je u cijelosti poklonio vjeru opt. Ž.I., koji je za razliku od opt. Š.J. iznio obranu objektivno i istinito, osobito u odnosu na mjesto odakle je opt. Š.J. uzeo kuburu i mjesto gdje je došlo do opaljenja kubure, što su po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao suda drugog stupnja, očito nedovoljni razlozi.

Žalbenim navodima opt. Š.J., za sada, opravdano dovodi u pitanje pravilnost utvrđenih odlučnih činjenica, osobito onih od kojih zavisi subjektivna strana kaznenog djela, a u svezi s tim i pravna oznaka djela.

Nesporno je da su se opt. Š.J. i opt. Ž.I. sukobili bez prisutnosti svjedoka, pa je po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao suda drugog stupnja, nužno vrlo ozbiljno i temeljito ocijeniti sve okolnosti i činjenice od kojih zavisi pravilno utvrđenje odlučnih činjenica.

Od prvog ispitivanja opt. Š.J. konzistentno je poricao da bi imao namjeru da liši života opt. Ž.I., pri čemu ne poriče, da je kritičnog dana imao verbalni i fizički sukob s opt. Ž.I..

Predživot opt. Š.J., danas starog 63 godine, čini se da je pozitivan. Optuženik do sada nije osuđivan, a u spisu nema podataka o nekim drugim deliktima.

Stoga je sa znatno više pažnje trebalo ocjenjivati iskaze oba optuženika, osobito obranu opt. Ž.I..

Sud prvog stupnja prihvatio je obranu opt. Ž.I., kao dosljednu i istinitu, a da ju nije ocijenio u svim detaljima, već samo one dijelove, odnosno činjenice, koje terete opt. Š.J. da je počinio kazneno djelo pokušaj ubojstva s direktnim umišljajem. Naime, sud prvog stupnja nije cijenio ni razjasnio kad je zapravo započeo sukob između opt. Š.J. i opt. Ž.I., te kakav je bio kvalitet tog sukoba. Zašto je opt. Ž.I. došao u dvorište opt. Š.J. i zašto ga je i na koji način potjerao s mjesta verbalnog sukoba, koji sud prvog stupnja nije do kraja razjasnio, odnosno nije razjasnio je li već tada došlo do napada ili samo do uzajamne prepirke. Prema utvrđenju suda prvog stupnja opt. Š.J. napao je opt. Ž.I. po povratku iz kuće, kad mu je s kuburom u ruci prišao s leđa i rekao da će ga ubiti, ali pri tome nije dovoljno cijenio, da opt. Š.J. nije i pucao, iako se čini da je htio da je to objektivno i mogao. Sud prvog stupnja to ne analizira i ne cijeni dovoljno, kao ni to, da opt. Ž.I. nije mogao prethodno vidjeti povlačenje i čuti škljocanje obarača bez opaljenja, jer to, prema nalazu i mišljenju balističkog vještaka dipl. ing. Č.D. nije moguće bez opaljenja (list 73/II). Nadalje, sud prvog stupnja nije cijenio dovoljno, zašto je opt. Ž.I., prilikom prvog ispitivanja u istrazi, najprije iskazao, da je do opaljenja kubure došlo kad je opt. Š.J. udario kolcem po ruci u kojoj je držao kuburu i to srećom okrenutu prema zemlji, a kasnije, na glavnoj raspravi, bez prihvatljivog obrazloženja iskazao, da je do opaljenja došlo kasnije, u međusobnom naguravanju. Pri tome sud prvog stupnja nije dovoljno pravilno utvrdio, zašto opt. Š.J. nije imao povrede i na desnoj ruci u kojoj je držao kuburu i po kojoj ga je udario opt. Ž.I., na opisani način. Uz navedeno nije bez značaja, da je opt. Ž.I. iskazao uz ostalo (list 68), da je opt. Š.J. udario i kuburom po glavi, da su žena i sin opt. Š.J. po njegovoj naredbi stajali 4 do 5 m dalje od mjesta gdje je on još uvijek sjedio na opt. Š.J., te da je opt. Š.J. udario i kasnije u hodniku bolnice u prisutnosti policajaca.

S obzirom na izloženo, trebalo je na temelju čl. 385. st. 1. i 2. ZKP (sada čl. 375. st. 1. i 2.) uvaženjem žalbe opt. Š.J., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

I Kž 433/92

U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će savjesnije ocijeniti iskaze opt. Š.J. i Ž.I., sudsko- medicinsko i balističko vještačenje i ostali sadržaj spisa predmeta, kako bi razjasnio sva sporna pitanja, na koja je ukazano u obrazloženju ovog rješenja, te nakon dovršenog dokaznog postupka, brižljivom ocjenom svakog izvedenog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj svezi, izvesti zaključak, je li ili nije počinjeno predmetno djelo, te da li je opt. Š.J. krivično odgovoran za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ili koje drugo kazneno djelo.

Naime, ako bi sud prvog stupnja, utvrdio da je opt. Š.J. nabijenom kuburom izazvao konkretnu opasnost za život Ž.I., radit će se o kaznenom djelu dovođenja u opasnost života općeopasnom radnjom ili sredstvom (čl. 153. KZRH - sada čl. 146.).

U Zagrebu, 26. listopada 1993.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka v.r.

Gudelj Milan v.r.

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

U zamjeni voditelja daktilobiroa:

(Štefica Klepac)