Legislator Case Law & Legislation
Rev-2266/1996-2 AI generated

Rev-2266/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-2266/1996-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. S. iz Z., zastupane po punomoćniku N. S.-R., odvjetnici u Z., protiv tužene C. o. d.d. Z., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Ž. suda u gradu Zagrebu br. Gž 2629/95 od 27. veljače 1996.g. kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pn 6289/94 od 12. prosinca 1994.g., u sjednici održanoj 3. veljače 1999.g.,

Legislator headnote

AI generated

Rev-2266/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Temeljem citiranih vještačkih nalaza, cijeneći vrstu zadobijenih povreda, te intenzitet i trajanje fizičkih bolova i straha te stupanj smanjenja životne i radne sposobnosti tužiteljice, zbog čega će ona trpjeti u budućem životu duševne boli, vodeći računa o životnoj dobi tužiteljice (rođena 1969. godine) mišljenje je ovog suda da iznosi dosuđeni pobijanom presudom predstavljaju primjerenu satisfakciju u smislu odredbe čl. 200. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96, dalje ZOO), zbog čega ne stoji revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na što tužiteljica neosnovano upire.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2266/1996-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. S. iz Z., zastupane po punomoćniku N. S.-R., odvjetnici u Z., protiv tužene C. o. d.d. Z., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Ž. suda u gradu Zagrebu br. Gž 2629/95 od 27. veljače 1996.g. kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pn 6289/94 od 12. prosinca 1994.g., u sjednici održanoj 3. veljače 1999.g.,

p r e s u d i o j e :

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom Općinskog suda u Zagrebu br. Pn 6289/94 od 12. prosinca 1994.g. tužena je obvezana isplatiti tužiteljici na ime naknade štete iznos od 55.650,00 kn sa pripadajućom kamatom, počev od 12. prosinca 1994.g. do isplate, kao i parnični trošak od 5.230,00 kn, dok je za više traženo od daljnjih 15.000,00 kn tužbeni zahtjev odbijen.

Presudom Županijskog suda u gradu Zagrebu br. Gž 2629/95 od 27. veljače 1996.g. djelomično je preinačena prvostupanjska presuda te tužena obvezana isplatiti tužiteljici na ime naknade štete ukupno iznos od 28.650,00 kn sa pripadajućom kamatom i parnični trošak od 1.362,40 kn dok je za više traženo tužbeni zahtjev odbijen.

Protiv drugostupanjske pravomoćne presude u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica je izjavila reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava, predloživši njeno preinačenje dosuđenjem tužiteljici ukupno zatražene naknade štete, podredno njeno ukidanje i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

Tužena nije odgovorila na reviziju tužiteljice niti se o istoj izjasnio Državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Revizija nije osnovana.

– 2 –

U ovom stadiju postupka među strankama je sporno pitanje visine pripadajuće naknade nematerijalne štete tužiteljici, sve vezano za povrede zadobijene u štetnom događaju dana 9. lipnja 1994.g. Prvostupanjskom presudom tužiteljici je iz osnova fizičkih bolova dosuđeno 15.000,00 kn, straha 10.000,00 kn te duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 30.000,00 kn, dok je pak drugostupanjskom presudom tužiteljici iz osnova fizičkih bolova dosuđeno 6.000,00 kn, straha 4.000,00 kn, te duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 18.000,00 kn.

Tužiteljica međutim smatra da su tako dosuđeni joj iznosi neadekvatna naknada nematerijalne štete.

U štetnom događaju tužiteljica je zadobila povrede u vidu udarca i nagnječenja glave, te trzajnu ozljedu vrata.

Prema nalazu liječnika vještaka kirurga-traumatologa dr. A.M. i neuropsihijatra dr. I.K., tužiteljica je vezano za ove povrede trpila fizičke bolove jakog intenziteta 5-6 dana, srednjeg intenziteta 8-10 dana, te manje bolove povremenog karaktera 2 mjeseca. Doživjela je primarni strah koji je jakog intenziteta trajao 6- 7 sati, a onda kao sekundarni strah jačeg intenziteta trajao 3-4 dana, srednjeg intenziteta 6-7 dana, te manjeg intenziteta 1 mjesec.

Kao posljedica doživljene povrede zaostale su povremene glavobolje, vrtoglavice, smetnje koncentracije (posttraumatska encefalopatija) što predstavlja smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužiteljice od 15% za koliko će ona trebati ulagati pojačane napore u budućem životu i radu.

Temeljem citiranih vještačkih nalaza, cijeneći vrstu zadobijenih povreda, te intenzitet i trajanje fizičkih bolova i straha te stupanj smanjenja životne i radne sposobnosti tužiteljice, zbog čega će ona trpjeti u budućem životu duševne boli, vodeći računa o životnoj dobi tužiteljice (rođena 1969. godine) mišljenje je ovog suda da iznosi dosuđeni pobijanom presudom predstavljaju primjerenu satisfakciju u smislu odredbe čl. 200. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96, dalje ZOO), zbog čega ne stoji revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na što tužiteljica neosnovano upire.

Preinačujući prvostupanjsku presudu, drugostupanjski sud je polazeći od odredbe čl. 200. ZOO dao za svoju odluku određene, valjano obrazložene razloge, zbog čega ne stoji ni revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 91/92, dalje ZPP).

Ispitujući pak pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 386. ZPP ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju pazi po službenoj dužnosti.

Zbog navedenog, a temeljem odredbe čl. 393. ZPP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 3. veljače 1999.g.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v.r.