R1 Ob-1659/2025-7 · Općinski građanski sud u Zagrebu

Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-1659/2025-7

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Andreji Kušec Kovačević, odvjetnici u Vrbovcu protiv prveprotustranke BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugeprotustranke DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećeprotustranke IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 16. rujna 2025.

r i j e š i o j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ŠŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sada pok. PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] s posljednjim prebivalištem u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1978. godine do smrti PŽ koji je preminuo ..2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. PŽ, a koja je od 1978. godine do smrti PŽ koji je preminuo ..2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. PŽ neprekidno kao i da za vrijeme trajanja zajednice rođeno troje djece, ovdje protustranke.

1.2. Iako je predlagateljica doselila pok. PŽ još 1978. godine, ističe da je na njegovoj adresi prijavila prebivalište tek 1986., od kada isto nije mijenjala. U ostavinskom postupku vođenom po smrti PŽ zakonski nasljednici, ovdje protustranke priznali su predlagateljici status izvanbračne supruge, te su se odrekli nasljedstva koje im pripada temeljem zakona, tako da je predlagateljica proglašena jedinom nasljednicom pok. PŽ

1.3. Predlagateljica ističe da ima pravni interes za podnošenjem ovog prijedloga obzirom da kao izvanbračna supruga pok. PŽ ima pravo na obiteljsku mirovinu. Međutim, navedeno pravo može ostvariti isključivo uz uvjet da postojanje izvanbračne zajednice potvrdi sud donošenjem odluke u izvanparničnom postupku sukladno čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

1.4. Slijedom navedenoga, predlaže donošenje odluke kao u izreci ovog rješenja.

2. U odgovoru na prijedlog drugaprotustranka DŽ i trećaprotustranka IŽ, a koji su dali na ročištu održanim kod ovoga suda 11. rujna 2025., naveli su da je predlagateljica njihova majka, a pok. IŽ njihov otac te da su njih dvoje živjeli cijelo vrijeme neprekidno zajedno i da su suglasni s prijedlogom predlagateljice.

3. Prvaprotustranka BŽ nije dao odgovor na prijedlog niti je pristupio zakazanom ročištu, a do pisanja ovog ročišta nije osporio prijedlog predlagateljice.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih izdan od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. za predlagateljicu (list 4-5 spisa), izvadak iz matice rođenih za PŽ izdan od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. (list 6-7 spisa), rodne listove za protustranke izdane od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. (list 8-10 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Vrbovec Klasa: 220-01/25-02/46, Ubroj: 511-19-42-25- 350 od 9. srpnja 2025. (list 11 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. PŽ posl.br. O-66/2025, Urbroj: UPP/OS-O-18/2025-6 od 4. veljače 2025. izdano po javnom bilježniku Jasni Galešić iz [adresa] (list 12-15 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Sesvetama posl.br. O-66/2025, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 11. rujna 2025. (list 25-30 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, svjedoka CŽ, RŽ i ŠŽC (obiteljskih prijatelja) i drugeprotustranke DŽ i trećeprotustranke IŽ.

5. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u rodne listove za protustranke izdane od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. (list 8-10 spisa), utvrđeno je da su kao roditelji upisani im ovdje predlagateljica i sada pok. PŽ.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih izdan od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. za predlagateljicu (list 4-5 spisa), utvrđeno je da se nije udavala.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za PŽ izdan od Matičnog ureda Vrbovec 16. srpnja 2025. (list 6-7 spisa), utvrđeno je da za života nije sklapao brakove, te da je umro ..2024. u Zagrebu.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Vrbovec Klasa: 220-01/25-02/46, Ubroj: 511-19-42-25-350 od 9. srpnja 2025. (list 11 spisa), utvrđeno je da od 30. prosinca 1986. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

10. Uvidom u ostavinski spis Općinskog suda u Sesvetama posl.br. O-66/2025 utvrđeno je da se vodio postupak iza pok. PŽ u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. PŽ posl.br. O-66/2025, Urbroj: UPP/OS- O-18/2025-6 od 4. veljače 2025. izdano po javnom bilježniku Jasni Galešić iz [adresa] (list 12-15 spisa).

10.1. Iz navedenog rješenja o nasljeđivanju proizlazi da su nasljednici pok. PŽ ovdje protustranke kao djeca i predlagateljica kao izvanbračna supruga te da su protustranke priznale joj status izvanbračne supruge i odrekli se nasljedstva koje im pripada temeljem zakona, a predlagateljica se prihvatila nasljedstva koje joj pripada kao izvanbračnoj supruzi temeljem zakona. Rješenje je postalo pravomoćno 4. veljače 2025.

10.2. Na zapisniku o održanom ročištu 4. veljače 2025. posl.br. O-66/2025, UPP/OS-O-18/2025-4 kod javnog bilježnika Jasne Galešić iz [adresa], sačinjeno je rodoslovlje s nasljednicima koji su naveli da se pok. PŽ nije ženio, ali je 47 godina živio u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom u kojoj je rođeno troje djece ovdje protustranke. Dugih potomaka niti usvojene djece nije imao.

11. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka CŽ, RŽ i ŠŽC (obiteljskih prijatelja) i drugeprotustranke DŽ i trećeprotustranke IŽ na ročištu održanim pred ovim sudom 11. rujna 2025., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. PŽ od 1978. godine do smrti PŽ koji je preminuo ..2024. i to na adresi u [adresa] na kojoj su adresi zajedno uređivali kuću, obrađivali vrt i bavili se poljoprivredom,

- predlagateljica i sada pok. PŽ nisu sklopili brak, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. PŽ je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, imali zajednički društveni život, odgajali i brinuli o zajedničkoj djeci, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. PŽ postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane), imali su zajedničke prijatelje, posjećivali djecu, od kojih drugaprotustranka DŽ živi i dalje s majkom, a ranije i ocem dok se trećaprotustranka IŽ nakon ženidbe odselio, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. PŽ bila nevjenčana, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali istu adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. PŽ radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. PŽ.

11.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka te drugeprotustranke DŽ i trećeprotustranke IŽ kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

11.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. PŽ. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. PŽ, te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. PŽ, a protustranke su im i djeca koja su živjela s njima.

11.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili sa svojima bližnjima.

11.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. PŽ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i drugaprotustranka DŽ i trećaprotustranka IŽ. S tim u vezi, svi svjedoci, drugaprotustranka DŽ i trećaprotustranka IŽ i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. PŽ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali te zajedno odgajali djecu, ovdje protustranke.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. PŽ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su predlagateljica i pok. PŽ međusobno brinuli jedan o drugome.

12.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. PŽ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

13. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. PŽ imali.

14. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. PŽ kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. PŽ i to od 1978. godine do smrti PŽ koji je preminuo ..2024. jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 25 st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/2025) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a st. 4. istog članka da se status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima,

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. PŽ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 1978. godine do smrti PŽ koji je preminuo ..2024. na adresi u [adresa] i predlagateljice te drugeprotustranke DŽ i trećeprotustranke IŽ. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica, a prema navodima predlagateljice i svjedoka te drugeprotustranke DŽ i trećeprotustranke IŽ, pok. PŽ je imao troje djece koji su sudjelovali u ovom postupku. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne.

20. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. PŽ potrebno je bilo u smislu čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. PŽ mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 16. rujna 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Prvojprotustranci BŽ

3. Drugojprotustranci DŽ

4. Trećojprotustranci IŽ

5. Spis