Revr-473/2005-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 473/05-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Damiru Mratoviću, u pravnoj stvari tužiteljice J. M. iz V., zastupane po punomoćniku T. F., odvjetniku iz O., protiv tužene O. b. V., zastupane po generalnom punomoćniku O. d. B.-Ć. iz V., radi povrata na rad i radi isplate otpremnine, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Vukovaru od 21. travnja 2005. godine, broj Gž-1119/03, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru od 17. veljače 2005. godine, broj P-547/03, dana 20. prosinca 2005. godine,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se revizija tužiteljice kao nedopuštena.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice da se nalaže tuženiku isplatiti joj iznos od 60% prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tuženika, sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća otpremnine, tj. od 11. kolovoza 2003. godine, pa do isplate.

Ujedno je odlučeno da je tužiteljica dužna tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.623,00 kn.

Odlučujući o žalbi tužiteljice, drugostupanjski sud je žalbu kao neosnovanu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinaku na način da se tužbeni zahtjev odbije, ili podredno, ukidanje pobijane presude i presude suda prvog stupnja, te vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Tuženik nije podnio odgovor na reviziju.

Revizija nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 – dalje: ZPP), a koji se ovdje primjenjuje temeljem čl. 284. st. 5. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 117/03 – dalje: ZIDZPP), jer je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena nakon stupanja na snagu ZIDZPP-a/03, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude prelazi 100.000,00 kn.

Tužiteljica traži isplatu otpremnine u visini 60% prosječne plaće isplaćene tužiteljici u zadnja tri mjeseca, za svaku godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa.

Budući je u postupku utvrđeno da je tužiteljici na ime otpremnine za 11 godina neprekidnog staža isplaćeno 13.855,34 kn, temeljem čl. 118. st. 2. Zakona o radu, dakle 50% prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za 11 godina staža, to 50% prosječne plaće iznosi 1.259,58 kn (13.855,34 podijeljeno sa 11), odnosno prosječna plaća je 2.519,15 kn.

Stoga bi za svaku godinu radnog staža, prema tužbenom zahtjevu tužiteljice, trebalo tužiteljici isplatiti 60% spomenute prosječne plaće ili 1.511,49 kn.

Prema tome, očito da tužbeni zahtjev tužiteljice ne prelazi 100.000,00 kn, jer ni da je neprekidni rad kod tuženika trajao 60 godina, ne bi 60% prosječne plaće i baš 1.511,49 kn, za 60 godina prelazilo 100.000,00 kn, ne uzevši k tome u obzir da je tužiteljici već na ime otpremnine isplaćeno 13.855,34 kn.

Dakle, iako novčano nije izražena vrijednost predmeta spora, ona je odrediva kada se uzme u obzir što tužiteljica traži, a koliko je utvrđena prosječna plaća tužiteljice za posljednja tri mjeseca provedena na radu kod tuženika i ta vrijednost predmeta spora očito ne prelazi 100.000,00 kn.

Radi naprijed navedenog, temeljem čl. 389. st. 2. i 392. st. 1. ZPP, koji se primjenjuju temeljem čl. 5. ZIDZPP/03, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. prosinca 2005. godine

Sudac:

Damir Mratović, v.r.