Rev-2409/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. Ive Grbina kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Miljenke Vraničar, Ivana Mikšića i Tome Gložinića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. S. iz K. B., zastupana po punomoćniku F. Đ., odvjetniku iz K., protiv tuženika P. I. iz K., zastupan po punomoćinku M. B., odvjetniku iz K., radi razvoda braka, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru od 18. srpnja 1996. broj Gž- 752/96-2 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici od 27. veljače 1996. broj P-178/95-12, u sjednici održanoj 15. siječnja 1997.,
Legislator headnote
AI generatedRev-2409/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Nema bitne povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 - dalje ZPP), jer je u pobijanoj presudi odgovoreno na žalbene navode koji su bili od odlučnog značenja označeni su i razlozi koje je isti sud uzeo u obzir po službenoj dužnosti.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2409/1996-2
P R E S U D A
U IME REPUBLIKE HRVATSKE!
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. Ive Grbina kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Miljenke Vraničar, Ivana Mikšića i Tome Gložinića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. S. iz K. B., zastupana po punomoćniku F. Đ., odvjetniku iz K., protiv tuženika P. I. iz K., zastupan po punomoćinku M. B., odvjetniku iz K., radi razvoda braka, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru od 18. srpnja 1996. broj Gž- 752/96-2 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici od 27. veljače 1996. broj P-178/95-12, u sjednici održanoj 15. siječnja 1997.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se revizija kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Presudom Općinskog suda u Koprivnici od 27. veljače 1996. broj P-178/95-12 suđeno je:
"Razvodi se brak tužiteljice P.S. rođ. S.2 iz K.B., koja je rođena 1967. u Z., i tuženika P.I. iz K., rođ. 1967. u V. koji je zaključen 23. srpnja 1987. u K. a upis zaključenja braka izvršen je u Matici vjenčanih Matičnog područja K. pod rednim brojem 154 za 1987. godinu.
Zajednička djeca mldb. P.I.2 rođ. 1988. u K. i mldb. P.R. rođ. 1989. u K. povjeravaju se na čuvanje i odgoj majci, tužiteljici P.S. koja će kao zakonska zastupnica izvršavati roditeljsko pravo, a otac, tuženik P.I., dužan je doprinositi za uzdržavanje svakog zajedničkog djetata iznos od 550,00 kn (petstopedesetkuna) mjesečno ili sveukupno 1.100,00 kn počevši od dana podnijete tužbe 2. ožujka 1995. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to tako da sve dospjele a neplaćene obroke uzdržavanja plati odjednom s zateznom kamatom po stopi iz čl. 277. st. 1. preuzetog Zakona o obveznim odnosima računajući od dospjeća do plateža pojedinog obroka uzdržavanja, a dospjevajuće obroke dužan je plaćati mjesečno unaprijed, najkasnije do petog dana u mjesecu, na ruke majke i zakonske zastupnice P.S., u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja.
Osobni odnosi između oca i zajedničke mldb. djece uređuju se tako da će se kontakti odvijati svake subote i nedjelje naizmjenice, u terminu od 10,00 do 19,00 sati računajući od dostave ove presude strankama, te trećinu zimskih, proljetnih i ljetnih školsih praznika i to tako da je otac dužan preuzeti djecu od majke i po isteku vremena predviđenog za kontakte vratiti djecu natrag u kuću gdje majka ima prebivalište a majka je dužna trpjeti da se kontakti odvijaju pod uvjetima iz ove odluke, pod prijetnjom izvršenja.
Svaka stranka snosi svoje parnične troškove."
Presudom Županijskog suda u Bjelovaru od 18. srpnja 1996. broj Gž-752/96-2 suđeno je: "Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici broj P-178/95-12 od 27. veljače 1996. u dijelu kojim je presuđeno da tuženik P.I. plaća za uzdržavanje mldb. P.R. i P.I. za svakog 550,00 kn mjesečno počevši od 2.ožujka 1995. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to tako da sve dospjele obroke plati odjednom sa zakonskom zateznom kamatom računajući od dospjeća do plateža pojedinog obroka na dospjevajuće obroke dužan je platiti mjesečno unaprijed. U ostalom nepobijanom dijelu kojim je razveden brak stranaka (toč. I izreke), kojim su zajednička djeca mldb. P.I.2 i P.R. povjereni na čuvanje i odgoj majci tužiteljici P.S. (toč. II izreke), u dijelu kojim je određen osobni odnos između oca i zajedničke djece (toč. III) i dijela kojim je odbijen dio zahtjeva za plaćanje uzdržavanja za djecu prije 2. ožujka 1995. prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
Protiv drugostupanjske presude tuženik je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predložio da se revizija prihvati i preinači pobijana presuda na način da ga se obveže da mjesečno za oboje djece plaća uzdržavanje u iznosu od 600,00 kn ili u protivnom da se iste ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Na reviziju nije odgovoreno, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske se nije izjasnio. Revizija nije osnovana.
Nema bitne povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 - dalje ZPP), jer je u pobijanoj presudi odgovoreno na žalbene navode koji su bili od odlučnog značenja označeni su i razlozi koje je isti sud uzeo u obzir po službenoj dužnosti.
Tako je drugostupanjski sud odgovorio na žalbeni prigovor u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja u prvostupanjskom postupku, jer je ocijenio da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice o kojima ovisi pravilna primjena materijalnog prava i osnovanost tužbenog zahtjeva. Zbog toga nije prihvatio prijedlog tuženika za dopunu dokaznog postupka.
Po ocjeni ovog revizijskog suda nižestupanjski sudovi su pravilno primjenili materijalno pravo (čl. 237. i čl. 260. - 262. Zakona o braku i porodičnim odnosima -"Narodne novine", broj 51/89, 59/90 - dalje ZBPO), kada su obvezali tuženika da doprinosi za uzdržavanje djece svakome mjesečno po 550,00 kn. Tuženik nije u pravu kada u reviziji ističe da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno (da nisu pravilno utvrđene potrebe djece i prihod tuženika), jer se revizija zbog tih razloga ne može izjaviti (čl. 385. st. 3. ZPP).
Iz navedenih razloga reviziju tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 393. ZPP.
U Zagrebu, 15. siječnja 1997.
Predsjednik vijeća:
dr. Ivo Grbin, v.r.