Rev-1193/2001-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1193/01-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Miroslave Vekić, kao predsjednice vijeća, te mr.sc. Olge Jelčić, Gordane Gasparini, Vjere Delić i Gordane Matasić-Špoljarić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. K. iz N. G., kojega zastupa punomoćnik I. D., odvjetnik u N. G., protiv tuženika S. d.d. O., kojeg zastupa punomoćnik P. K., odvjetnik u S. B., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Požegi od 13. lipnja 1997. godine broj Gž- 473/96, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novoj Gradiški od 26. veljače 1996. godine broj P-164/95, u sjednici održanoj dana 8. kolovoza 2002. godine,

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev da je tuženik dužan tužitelju naknaditi štetu u iznosu od 60.955,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe sudu do isplate i uz naknadu troška postupka, već je naprotiv obvezan tužitelj naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 1.201,00 kn. Istovremeno je rješenjem odbijen prijedlog tužitelja za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Drugostupanjskom presudom je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena pobijana presuda.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude reviziju je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da revizijski sud prihvati reviziju, preinači pobijanu drugostupanjsku presudu na način da se uvaži žalba tužitelja i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje s time da se odluči o presudi i zahtjevu za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi, a podredno da se obje nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje o glavnoj stvari i zahtjevu za oslobađanje od plaćanja pristojbi.

Tuženik nije odgovorio, niti se državni odvjetnik Republike Hrvatske izjasnio o podnesenoj reviziji.

Revizija je neosnovana.

Ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje ZPP) na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 386. ZPP. Kako revident ni izričito a niti opisno ne ukazuje na neku konkretnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka glede odluke o glavnoj stvari, to se nije ostvario revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Među strankama je nesporno da je tužitelj dana 14. ožujka 1990. godine povrijeđen u prometnoj nezgodi u Novoj Gradiški koju je prouzročio F.P. automobilom registarskih oznaka ….. vlasništvo N.P.. Tijekom postupka je utvrđeno da je navedeno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo uredno registrirano i tehnički pregledano sa rokom važnosti do 24. lipnja 1990. godine no vozač, a ni vlasnik vozila pri sebi nije imao policu osiguranja pa nije bilo poznato kod kojeg osiguravajućeg zavoda je vozilo bilo osigurano i pod kojim brojem police. Utvrđeno je također da je protiv F.. vođen kazneni postupak, te da je presudom Općinskog suda u Novoj Gradiški proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv sigurnosti javnog prometa iz čl. 168. st. 1. u svezi čl. 163. st. 3. KZRH i osuđen na vremensku kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a tužitelj je upućen sa odštetnim zahtjevom na parnicu, time da je navedena presuda postala pravomoćna 15. svibnja 1991. godine.

Tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj protiv Osiguravajućeg zavoda S., Poslovna jedinica D., vodio parnicu radi naknade štete pod brojem P-467/91 no u tom predmetu je tužbu povukao, jer obzirom na ratne prilike nije bio u mogućnosti ostvariti odštetni zahtjev prema tom tuženiku. Utvrđeno je također da je zbog istog događaja pokrenuo parnicu zbog naknade štete protiv C. d.d. pod brojem P-40/93 temeljem čl. 105. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i osoba ("Narodne novine", broj 53/91 – dalje ZOSOIO) ocjenjujući da mu je šteta pričinjena upotrebom vozila inozemne registracije, no u tom predmetu je pravomoćnom presudom odbijen tužbeni zahtjev, jer se štetni događaj zbio 1990. godine kada još nisu bile raskinute državno pravne sveze na temelju kojih je Republika Hrvatska zajedno sa ostalim republikama tvorila SFRJ (8. listopada 1991. godine) pa se nije radilo o vozilu strane registracije.

Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev jer cijeni da je vozilo kojim je prouzročena prometna nezgoda moralo biti osigurano, budući je u trenutku nezgode bilo uredno registrirano i tehnički pregledano, pa cijeni da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u ovom predmetu, jer tužitelj nije dokazao da se radi o neosiguranom vozilu. Ocjena je suda prvog stupnja da je u ovom predmetu nastupila zastara potraživanja, jer u kaznenom postupku nije odlučeno o zahtjevu za naknadu štete, a tužitelj nije podnio tužbu u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude donesene u kaznenom postupku.

Drugostupanjski sud je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu ocijenivši pravilnim utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da bi predmetno vozilo bilo neosigurano, a da se nije radilo ni o vozilu strane registracije, jer u vrijeme štetnog događaja nisu bile raskinute veze Republike Hrvatske sa ostalim republikama bivše SFRJ, pa ne postoji osnova po kojoj bi tuženik odgovarao za štetu koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju. Drugostupanjski sud cijeni da nije nastupila zastara potraživanja naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, jer takav zahtjev zastarijeva kada istekne vrijeme potrebno za zastaru kaznenog gonjenja po čl. 377. st. 1. ZOO, a ne po proteku tri mjeseca od pravomoćnosti presude donesene u kaznenom postupku.

U revizijskoj fazi postupka je i nadalje ostalo sporno pitanje pasivne legitimacije tuženika, jer revident cijeni da nižestupanjski sudovi nisu mogli odbiti tužbeni zahtjev samo na temelju pretpostavke da je vozilo kojim je prouzročena šteta moralo biti osigurano, jer je po ocjeni revidenta tu činjenicu valjalo utvrditi na siguran način.

U revizijskoj fazi postupka ne ocjenjuje se pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 3. ZPP), pa ovaj sud nije cijenio revizijske navode koji ukazuju na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Kako je međutim vozilo štetnika registarskih oznaka …. bilo na dan štetnog događaja uredno registrirano, to je isto vozilo bilo i osigurano od odgovornosti za štetu koju učini trećim osobama, budući se registracija motornog vozila ne može izvršit dok se ne podnese dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju kako je to bilo predviđeno tada važećom odredbom čl. 91. st. 2. ZOSOIO. Kako je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelju šteta nastala u štetnom događaju prije 8. listopada 1991. godine, dakle, prije osamostaljenja Republike Hrvatske, to znači da vozilo koje je u vrijeme štetnog događaja bilo registrirano u Republici Bosni i Hercegovini nije bilo vozilo strane već vozilo domaće registracije. Prema tome za štetni događaj koji je skrivio vozač F.P. upravljajući u vrijeme nezgode automobilom marke "Wartburg" registarske oznake …. vlasništvo N.P. odgovara pored vozača i vlasnika vozila, osiguravatelj kod kojega je to vozilo bilo osigurano od automobilske odgovornosti na dan štetnog događaja, odnosno pravni slijednik tog osiguratelja (čl. 154. i čl. 174. ZOO u svezi odredbe čl. 90. i čl. 93. ZOSOIO), a ne tuženik kod kojega predmetno vozilo u vrijeme štetnog događaja nije bilo osigurano. Kako se nije radilo ni o neosiguranom vozilu, a niti o vozilu strane registracije, to su nižestupanjski sudovi pravilno primijenili materijalno pravo odbijajući tužbeni zahtjev ,budući ne postoji pravna osnova temeljem koje bi tuženik odgovarao za štetu koju je tužitelj pretrpio dana 14. veljače 1990. godine vozilom registarske oznake ……..

Iz iznesenih razloga je revizija odbijena temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 8. kolovoza 2002. godine

Predsjednica vijeća:

Miroslava Vekić, v.r.