I Kž-549/2000-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-549/00-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Zlate Lipnjak-Bosanac, kao predsjednice vijeća, te Damira Kosa i Marijana Svedrovića, kao članova vijeća i višeg sudskog savjetnika Zlatka Gledeca, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. V. S. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 226. st. 2. u svezi čl. 223. st. 3. i 1. KZRH ("Narodne novine", broj 53/91 i 39/92), odlučujući o žalbi opt. V. S. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Čakovcu od 3. srpnja 2000. godine, br. V-Kv- 29/00 (K-14/00), u sjednici održanoj 23. siječnja 2003. godine,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se žalba opt. V.S. kao neosnovana.

II. Za suđenje u kaznenom predmetu protiv opt. V.S. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 226. st. 2. u svezi čl. 223. st. 3. KZRH stvarno i mjesno je nadležan Županijski sud u Čakovcu.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Čakovcu, temeljem čl. 32. st. 1. ZKP/93, taj se je sud oglasio stvarno nenadležnim za suđenje u kaznenom postupku protiv opt. V.S. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 226. st. 2. u svezi čl. 223. st. 3. i 1. KZRH, smatrajući da je Općinski sud u Čakovcu stvarno i mjesno nadležan za vođenje tog kaznenog postupka.

Protiv tog rješenja žali se opt. V.S. po branitelju J.V., odvjetniku iz Č., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Argumentirajući žalbu opt. V.S. navodi da se u konkretnom slučaju ne može govoriti o postojanju kaznenog djela koje se optuženicima stavlja na teret jer da ne postoje bitna obilježja kaznenog djela krađe oružja ili dijela borbenih sredstava iz čl. 226. st. 2. u svezi čl. 223. st. 3. i 1. KZRH, jer da nije počinjeno za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, a to je bitna činjenica od koje ovisi stvarna nadležnost suda.

Zamjenik Glavnog republičkog državnog odvjetnika u pisanom podnesku od 14. rujna 2000. godine broj DOKŽ-1224/00 dao je mišljenje da je žalba optuženika neosnovana ali i da pobijano rješenje nije na zakonu utemeljeno, ali iz drugih razloga nego se to navodi u žalbi.

Žalba nije osnovana.

Suprotno žalbenim navodima, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da nije u pravu žalitelj kada traži da sud najprije utvrdi da li se je kazneno djelo koje se optužnicom stavlja na teret optuženicima u ovom kaznenom postupku, počinjeno u vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, jer je to predmetom glavne rasprave, a za sada prvostupanjski sud svoju stvarnu nadležnost može ocijeniti samo na temelju činjeničnog opisa djela u optužnici, a nije ovlašten ocjenjivati do tada prikupljene dokaze i na temelju njih izvesti zaključak o drukčijoj pravnoj kvalifikaciji djela, te se sam oglasiti nenadležnim.

Obzirom da se optužnicom od 8. listopada 1992. godine br. Kt-181/92 stavlja na teret optuženicima počinjenje kaznenih djela iz čl. 226. st. 2. u svezi čl. 223. st. 3. i 1. KZRH (čl. 178. st. 2. u svezi čl. 175. st. 2. OKZRH) za koje je zapriječena kazna zatvora od najmanje tri godine, to je za to djelo stvarno nadležan Županijski sud u Čakovcu, a obzirom na mjesto počinjenja djela i mjesno nadležan, u smislu odredbe čl. 35. st. 1. toč. 2a) Zakona o redovnim sudovima ("Narodne novine", broj 32/88) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, ali i u smislu čl. 19. st. 1a) ZKP jer se zapriječena kazna za to kazneno djelo nije uopće mijenjala.

Iz iznijetih razloga razvidno je da prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Čakovcu nije pravilno ni na zakonu utemeljeno, slijedom čega je Vrhovni sud Republike Hrvatske po službenoj dužnosti u skladu s čl. 35. st. 1. ZKP, te povodom žalbe optuženika, temeljem čl. 398. st. 3. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 23. siječnja 2003. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Zlatko Gledec, v.r.

Zlata Lipnjak-Bosanac, v.r.