R1-185/2022-27 · Općinski sud u Šibeniku

Poslovni broj: R1-185/2022-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja 1. ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku CT, odvjetniku u [adresa], protiv protustranke ŽTT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Čvrljku, odvjetniku u Šibeniku, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 30. travnja 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 1. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnina predlagatelja oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranke po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika MT, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz Šibenika od 5. svibnja 2025. označena točkama 6-7-8-9-10, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagatelja na kojem je na dijelu predlagatelja ad.

1. žičana ograda, a na dijelu predlagateljice ad. 2. kolone.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelji ad. 1. ŽT i ad. 2. LT su dana 2. studenoga 2022. podnijeli prijedlog radi uređenja međe. U istome su naveli da je predlagatelj ad. 1. ŽT vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], kuća i dvor, ukupne površine 378 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a predlagateljica ad. 2. LT je vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuća i dvor, površine 405 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranka LTT je vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Protustranka da je ispred DGU pokrenula postupak radi promjene podataka u katastarskom operatu (Elaborat 99/2022) kojim elaboratom je predložila spajanje svojih nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] u kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kojim elaboratom zadire u dosadašnju među, svojatajući suhozid kao pripadnost svojih nekretnina i time pomičući među prema nekretninama u vlasništvu predlagatelja. Predlagatelji ističu da se međa između nekretnina u njihovom vlasništvu i nekretnine u vlasništvu protustranke oduvijek protezala duž suhozida položenim u smjeru SZ-JI s time da je suhozid oduvijek bio vlasništvo predlagatelja. Protustranka da sada predmetni suhozid "pripaja" svojoj novoformiranoj nekretnini, odnosno tvrdi da je suhozid pripadnost njene nekretnine. Predlagatelji da su svoje neslaganje s Elaboratom iznijeli u postupku izrade istoga, jer predlagatelju smatraju da je predmetni suhozid oduvijek bio sastavni dio njihovih nekretnina, dakle u posjedu predlagatelja preko kojeg sve do danas dolaze do plaže, pa da je nekretnina protustranke započinjala od završetka suhozida pa nadalje prema jugu. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagatelja i protustranake postala sporna, to predložili da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka.

2. Protustranka LTT se protivila prijedlogu za uređenje međe, te navela da je uvidom u Elaborat broj 1/16, potvrđen od strane DGU, Područni ured za katastar Šibenik, Klasa: 932-06/15-02/800, Ur. broj: 541-24-2/5-16-3 od 25. siječnja 2016., naručitelja ovdje predlagatelja ad. 1. ŽT razvidno da je u istome navedeno da je utvrđena međa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (danas nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) betonski zid, a navedeno su potpisali predlagatelji, prednik protustranke HT, ĐT i [adresa] u znak slaganja sa takvom definicijom međe, slijedom čega opisana međa nije sporna. Također je iz elaborata razvidno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uređena i utvrđena u stvarnoj površini u prijavnom listu. Isto tako da je iz priloženih službenih skica izmjere nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (skica br. 677/1996) i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (skica br. 687/1996) u kojima su formirane navedene čestice, jasno vidljivo da je široki suhozid (gomila), za koje predlagatelji tvrde da pripada njima u cijelosti, evidentiran pripadnost po pola sa nekretninom protustranke, odnosno da se međa nalazi na sredini suhozida. Da je očigledno da je dio predmetnog suhozida, koji se nalazi sa vanjske strane betonskog zida prema nekretnini protustranke, u biti polovica stare širine suhozida koja je po službenim skicama uvijek evidentirana da nesporno pripada protustranci, odnosno ranije njegovim prednicima. Prema elaboratu iz 2016. koji su potpisali predlagatelji i prednik protustranke, umjesto dotadašnje polovice suhozida (gomilice) sada se nalazi betonski zid, pa da je očigledno da su se predlagatelji ogradili do polovice starog suhozida.

3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

4.1. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

4.2. Za napomenuti je da je prvi očevid obavljen dana 10. studenoga 2023. kada je sud na zamolbu stranaka odgodio isti radi pokušaja postizanja dogovora. Kako stranke u međuvremenu nisu postigle dogovor vezano za spornu među, to je sud ponovno obavio očevida dana 30. travnja 2025.

5.1. Na ponovljenom očevidu je predlagatelj ad. 1. ŽT sudskoj komisiji pokazao svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture kuća površine 126 m2 i kulture dvorište površine 252 m2, što čini ukupnu površinu od 378 m2. Pokazana nekretnina je u naravi kuća, prizemlje i kat sa okućnicom, sa svih strana omeđena betonskim zidom i to na južnoj strani se nalazi žičana ograda na betonskom zidu, na zapadnoj strani betonski zid na kojem se nalaze kolone, na istočnoj strani betonski zid sa dijelom žičanom ogradom, dijelom betonski zid, a na sjevernoj strani dijelom betonski zid, a dijelom su ulazna klizna željezna vrata. Na južnoj strani se nalaze mala željezna vrata za ulaz.

5.2. Pun. predlagatelja je pokazao nekretninu predlagateljice ad. 2. LT, a koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. zgr [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], kulture kuća i dvor, površine 405 m2. Pokazana nekretnina je u naravi kuća, prizemlje i kat sa okućnicom, sa svih strana omeđena betonskim zidovima, na južnoj, istočnoj i zapadnoj strani betonskim zidom sa kolonama, a na sjevernoj strani betonskim zidom sa kolonama, a dijelom željezna klizna vrata. Na južnoj strani se nalaze mala željezna vrata za prolaz.

6. Punomoćnik protustranake je pokazao nekretnine protustranake, pa nakon što su iste pregledane vještak je prvu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture vinograd, površine 294 m2, a drugu nekretninu kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kulture voćnjak, površine 125 m2. Nekretnine protustranke su zarasle u visokoj travi na kojoj se nalaze palete cigle za gradnju kuće. Sa južne strane je betonski zid u pripadnosti susjedne čestice, sa zapadne graniči sa cestom i dijelom je betonski zid, na istočnoj suhozid u cijeloj dužini , a sa sjeverne strane graniči sa nekretninom predlagatelja.

7. Predlagatelj ad. 1. ŽT je sudu pokazao spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljima međa ide vanjskim rubom suhozida koji je pripadnost nekretnine predlagatelja. Međa pokazana po predlagateljima ad. 1. i ad. 2. u skici vještaka mjernika je označena točkama 1-2-3-4-5.

8. Punomoćnik protustranke pozvan da pokaže kuda po mišljenju protustranke ide sporna je izjavio da međa ide vanjskim rubom betonskog zida pripadnost predlagatelja. Međa pokazana po protustranci je u skici vještaka mjernika označena točkama 6-7-8-9-10.

9. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među moguće urediti po katastarskom nacrtu i ta međa ide po betonskom zidu koji je u pripadnosti predlagatelja, dok je nekretnina protustranke do betonskog zida koji se proteže u smjeru istok-zapad. Uvidom u katastarsku arhivu da su pronađene službene skice izmjere RN 1/2016, 911/1999, 687/1996, 677/1996 i 19/2007, na kojima su evidentno i nesporno prikazane međne linije te iste odgovaraju zatečenom stanju na terenu. Vještak je napomenuo da je na skicama izmjere od 1996.-1998. na spornoj međašnoj liniji postojao široki suhozid koji dijelom i dalje postoji na terenu, a djelomično na dijelu predlagatelja je uklonjen i izgrađeni su betonski zidovi.

10. Stranke nisu dale pristanak da se sporna međa uredi prema katastarskom nacrtu.

11. Upitane stranke su izjavile da među njima nema sporazuma o spornoj međi.

12. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

13. Na upit suda kada je napravljen betonski zid prema nekretnini protustranke, te da li je vezano za predmetni zid bilo kakvih sporova zbog smetanja posjeda, predlagatelj ad. 1. ŽT je izjavio da je on svoj zid izgradio prije 15-20 godina, a isto tako i predlagateljica ad.2. LT svoj zid, te da nije bilo sporova vezano za zid.

14. Punomoćnik protustranke, a s obzirom na zatečeno stanje na terenu je upitao predlagatelja ad. 1. kada je isti postavio žicu na betonskom zidu i vrata na istoj, a radi se o južnoj strani nekretnine predlagatelja ad. 1. prema nekretnini protustranke, isti je izjavio prije godinu dana, te naveo da je i predlagateljica ad. 2. u isto vrijeme kao i on, dakle prije godinu dana na svojoj nekretnini postavila mala željezna vrata na južnoj strani svoje nekretnine.

15. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu su saslušani svjedoci i to HT, GT, JT i ET.

16. Svjedok HT je kazao da je negdje 2022. godine protustranci LTT prodao nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i tada da on njoj nije ništa kazao vezano za suhozid zatečen na terenu jer on ne zna čiji je bio suhozid, odnosno ne zna da li je isti bio pripadnost njegove nekretnine, jer on nije imao za to interesa. Naime njegov sin da je na dijelu njihove parcele izgradio svoju kuću, a ostatak je on prodao ovdje protustranci, LTT. U trenutku prodaje nekretnine da je postojao betonski zid na južnoj strani nekretnina predlagatelja. Inače, da je on vrlo rijetko dolazio na nekretninu vlasništvo sada protustranke i to bi dolazio jedan put godišnje za vrijeme berbe maslina. On i njegov otac pok. CT nisu osporavali pravo ŽT da prolazi predmetnim suhozidom, a po kazivanju njegove majke pok. Ž, njegov otac CT je bio u sukobu sa LT na način da istoj nije htio dati da prolazi tim suhozidom. Isto tako, da je njemu njegova majka pričala da je njegov otac govorio da ŽT nikada nije vidio da je prolazio na javnu cestu sa svoje južne strane. Inače, ŽT da je pristupao na nekretninu protustranke na način da je išao preko suhozida, i on ga je viđao u vrijeme kada je njegov sin gradio svoju kuću, i tada je ŽT došao do njega javiti se.

17. Svjedok GT je navela da je na očevidu saznala od gosp. HT da bi nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile vlasništvo ŽTT. Njoj da je oduvijek poznato da je zemlja ŽT i LT bila u razini suhozida, dok je nekretnina gosp. HT bila niže od suhozida. Poznato joj je da se govorilo da suhozid nije bio vlasništvo gosp. HT, te je suhozid oduvijek bio u drači. Na upit suda da li joj je poznato kada su predlagatelji sagradili betonski zid ista izjavila da su ga sagradili kada su se uselili i to može biti prije rata, a protustranku LTT da poznaje samo iz viđenja.

18. Svjedok JT, teta predlagatelja ad. 1. je kazala da je ŽT nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedio od svoje majke. Suhozid je bio ravan i sjeća se da su njezini roditelji govorili da je suhozid cijeli njihov, odnosno da je cijeli na njihovoj strani. Njoj nije poznato da li bi taj suhozid bio međa, samo joj je poznato da je taj suhozid služio za odvod vode, njena obitelj je čistila suhozid od trave i oni su ga koristili za prolaz. Istoj nije poznato kada je ŽT sagradio svoj betonski zid jer ona nije zalazila u to vrijeme.

19. Svjedok ET, otac protustranke je kazao da je njegova kćer LTT prije tri godine kupila od gosp. HT nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. On da je dogovarao samu prodaju kada je zajedno sa gosp. ČT obišao nekretninu. Tada mu je ČT pokazao međe, pa može kazati da što se tiče međe prema nekretnine predlagatelja da međa ide vanjskim rubom betonskog zida, vlasništvo predlagatelja. Naime gosp. ČT mu je tada kazao da su se oni, dakle ovdje predlagatelji i gosp. ČT 2016. godine dogovorili vezano za međe za svoje nekretnine i da je tada međa dogovorena vanjskim rubom betonskog zida, te je gosp. ČT kazao da je potpisao predlagateljima geodetski elaborat kojim su utvrđene međe. Dakle, kada je njegova kćer kupovala nekretnine da su postojali jasno izgrađeni betonski zidovi, bez žičane ograde kako je to danas zatečeno na terenu i bez malih vrata predlagatelja ad1) i predlagateljice ad2). Njemu da nije poznato da se predlagatelji služe spornim suhozidom, ali mu je gosp. HT kazao da su njegovi roditelji branili ŽT i LT da se služe tim suhozidom.

20. Punomoćnik predlagatelja po saslušanju svjedoka je kazao da su svjedoci ET i HT kako vezano za međe tako i posjed spornog suhozida iznosili dijametralno suprotne činjenične tvrdnje.

21. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

22. Sud je u postupku obavio očevid, saslušao svjedoke predložene po strankama, te izvršio uvid u cjelokupnu spisu priloženu dokumentaciju.

23. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da su predlagatelji u posjedu svoje nekretnine do vanjskog ruba betonskog zida, vlasništvo predlagatelja, na kojem je na dijelu predlagatelja ad.1. ŽT žičana ograda, a na dijelu predlagateljice ad. 2. LT.

24. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je zatečen betonski zid kojim su sa svih strana ograđene nekretnine predlagatelja, a prema nekretnini protustranke na betonskom zidu predlagatelja ad.1. se nalazi i žičana ograda, a na betonskom zidu predlagateljice ad. 2. prema nekretnini protustranke se nalaze kolone, za koji zid je nesporno utvrđeno da su izgradili predlagatelji ad. 1. i ad.

2. prije 15-20 godina.

25. Dakle nekretnine predlagatelja su jasno omeđene betonskim zidovima, pa u odnosu na tvrdnju predlagatelja da se njihov posjed proteže izvan betonskog zida, odnosno po suhozidu, ostaci kojega su zatečeni na terenu, ovaj sud je mišljenja da je malo vjerovatno da bi predlagatelji davnom gradnjom zida svoje nekretnine dio iste ostavili izvan tog zida, te da do pokretanja predmetnog postupka ne bi postavili pitanje tog preostalog dijela svoje nekretnine.

26. Dakle, predlagatelji su prije 15-20 godina svoju nekretninu ogradili zidom, pa kada je protustranka kupila svoju nekretninu, nekretnina predlagatelja je već bila ograđena zidom.

27. U postupku uređenja međe sud nije dužan utvrđivati jesu li predlagatelji prilikom gradnje zida pratili granicu katastarske međe niti utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed. Kako je zid prema nekretnini protustranke sagrađen pred 15-20 godina godina, sud je utvrdio da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo betonskim zidom.

28. Upravo je i vještak mjernik temeljem službenih skica izmjere i stanja zatečenog na terenu kazao da je na spornoj međašnoj površini postojao široki suhozid koji dijelom i dalje postoji na terenu, a koji suhozid je na dijelu predlagatelja uklonjen i izgrađeni su betonski zidovi, čime je očito da su predlagatelji ogradili svoje nekretnine upravo do polovice starog suhozida.

29. Za navesti je da je predlagatelj ad.1. ŽT prije godinu dana na betonskom zidu prema nekretnini protustranke postavio žičanu ogradu, odnosno na dijelu betonskog zida predlagateljice ad. 2. LT su postavljene kolone, čime su predlagatelji de facto "učvrstili" posjed svoje nekretnine do ruba izgrađenog betonskog zida, pa činjenica da su predlagatelji prije godinu dana na južnom dijelu svoje nekretnine postavili i mala željezna vrata za pristup na sporni suhozid nije dokaz njihovog vršenja faktične vlasti na spornom dijelu suhozida.

30. Što se tiče navoda svjedoka ČT, koji je prijašnji vlasnik nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u dijelu kada je iskazivao da mu ne bi bilo poznato je li suhozid pripadnost nekretnine predlagatelja ili nekretnine vlasništvo sada protustranke, pa da istome nije poznato gdje bi bila međa između nekretnina, za navesti je da ovaj sud nije prihvatio iskaz navedenog svjedoka vjerodostojnim, jer je nelogično i neživotno da bi netko prodavao svoju nekretninu, a pritom ne znajući što prodaje, odnosno dokle se proteže njegova nekretnina. Da tome nije tako, vidljivo je i iz spisu priloženog geodetskog elaborata broj 1/2016 naručitelja ŽT, gdje je kao međa prema nekretnini protustranke utvrđen betonski zid, što su svojim potpisom potvrdili između ostalih ovdje predlagatelji te HT, (list 60 spisa) čime je očito da je HT priznao betonski zid izgrađen po predlagateljima kao međnu liniju, koju nekretninu je potom prodao ovdje protustranci.

31. Svjedoci HT, JT te ET su iskazivali vezano za posjed spornog suhozida, te su svi iskazivali da su predlagatelji koristili suhozid kao prolaz s nekretnine predlagatelja na javnu cestu, pa su tako svjedoci HT i JT iskazivali da su se prednici predlagatelja koristili tim suhozidom kao prolazom (s tim da je HT tvrdio da je pravo prolaska imao samo ŽT, a ne i LT), odnosno svjedok ET je iskazivao da mu je upravo HT kazao da su njegovi roditelji branili predlagateljima pravo prolaska, za navesti je da slijedom navedenoga u konkretnom slučaju se ne bi radilo o vršenju faktične vlasti predlagatelja, u smislu posjeda spornog dijela suhozida, a kako to predlagatelji žele prikazati, već bi se radilo o pravu služnosti prolaza preko dijela nekretnine protustranke, što nije predmet ovoga postupka.

32. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika FT, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 5. svibnja 2025. označena točkama 6-7-8-9-10, a koja linije ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagatelja na kojem je na dijelu predlagatelja ad. 1. žičana ograda, a na dijelu predlagateljice ad. 2. kolone. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

33. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

34. Slijedom navedenog predlagatelji su ovlašteni temeljem čl. 103. st. 6. ZV-a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.

35. Odluka o trošku postupka je izostala obzirom stranke isti nisu potraživale.

U Šibeniku, 1. srpnja 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljima ad. 1. i ad. 2. po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 30. travnja 2025.

-protustranci po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 30. travnja 2025.