Psp-24/2024-34 · Općinski sud u Pazinu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Psp-24/2024-34

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin, OIB 39968504705, Pazin, Šetalište pazinske gimnazije 9, koju zastupa ravnatelj ĆS, a njega punomoćnik RS iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, OS, [adresa], i tuženik PS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marin Kuvač, odvjetnik u Rijeci, S.

V. Čiče 7/I, zbog smetanja posjeda, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 28. svibnja 2025. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 15. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu stana izgrađenog u zgradi na k. č. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina], površine 39,50 m2, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, a nalazi se na adresi u [adresa] prema pločici na zgradi, a na adresi [adresa] prema registru prostornih jedinica, u hodniku zgrade drugi stan od ulaza lijevo, na način da je na ulazna vrata stana koja se nalaze na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nagomilao ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari i na taj način onemogućio pristup predmetnom stanu.

II. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da o svom trošku s ulaznih vrata stana izgrađenog u zgradi na k. č. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina], površine 39,50 m2, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, a nalazi se na adresi u [adresa] prema pločici na zgradi, a na adresi [adresa] prema registru prostornih jedinica, u hodniku zgrade drugi stan od ulaza lijevo, a koja ulazna vrata stana se nalaze na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], ukloni sve nagomilane stvari, a posebice ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari, u roku od 15 dana.

III. Tuženiku se zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužiteljice na predmetnom stanu.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u roku 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu 875,00 eura (osamsto sedamdeset pet eura) u roku 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu, za iznos 250,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 9. svibnja 2024. podnijela tužbu protiv tuženika zbog smetanja posjeda stana izgrađenog u zgradi na k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (na ročištu održanom na licu mjesta 9. travnja 2025., str. 56, utvrđeno je da se kroz spis , uključujući i odgovor na tužbu, omaškom provlače krivi brojevi k. č. [katastarska čestica]), površine 39,50 m2, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, a nalazi se na adresi u [adresa], u hodniku zgrade drugi stan od ulaza lijevo, na način da je na ulazna vrata stana nagomilao ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari i na taj način onemogućio pristup predmetnom stanu (stranice 1–3).

1. 1. U obrazloženju tužbe tužiteljica je u bitnome navela da je vlasnica i posjednica predmetnog stana kojeg koristi za davanje u najam svojim zaposlenicima, a posljednja stanarka, na temelju više ugovora o najmu i aneksa tih ugovora, da je bila školska spremačica BS, koja je iz predmetnog stana iselila 31. ožujka 2024. Tuženik da je vlasnik dva stana u neposrednoj blizini spornog stana i to stanova upisanih u [broj poduloška] i 11, zk. ul. [broj ZK uloška], knjige položenih ugovora za k. o. [katastarska općina], koji su prije prodaje tuženiku i njegovu pravnom predniku bili vlasništvo tužiteljice, ali da nije vlasnik stana koji je predmet spora. Dana 2. travnja 2024., uz suglasnost tužiteljice BS da se vratila do stana kako bi uzela još neke stvari koje su joj ostale u stanu i isključila frižider, kojom prilikom da je utvrdila da je tuženik preko vrata spornog stana kojeg nije vlasnik niti posjednik, pribio dasku s natpisom privatno, na koju su bila prikvačena dva papira i na taj način smetao posjed stana tužiteljice. BS da je obavijestila tužiteljicu o zatečenom stanju, a u isto stanje da se uvjerio i ravnatelj tužiteljice ĆS ..2024. kojom prilikom je fotografirao lice mjesta, a nakon čega je naložio domaru škole JS da ukloni navedenu dasku, što da je domar i učinio 11. travnja 2024. Dakle, tužiteljica da se poslužila institutom samopomoći te da je unutar roka od 30 dana od počinjenog smetanja, na opisani način ponovno uspostavila svoj posjed stana. No, dana 12. travnja 2024. da je tuženik je ponovno samovlasno počinio smetanje posjeda predmetnog stana na način da je pred vrata stana nagomilao ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari i na taj način onemogućio pristup predmetnom stanu. Nakon ponovljenog smetanja, djelatnici tužiteljice da su pristupili na lice mjesta i isto fotografirali. Zbog opisanih samovlasnih postupaka tuženika tužiteljica da je primorana na podnošenje tužbe s ciljem zaštite svog posljednjeg mirnog posjeda predmetnog stana.

1. 2. Uz utvrđenje čina smetanja posjeda kako je opisan, tužiteljica je istaknula i zahtjev da se tuženiku naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da o svom trošku s ulaznih vrata predmetnog stana ukloni sve nagomilane stvari, a posebice ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari, u roku od 15 dana; uz zabranu tuženiku svakog takvog ili sličnog daljnjeg smetanja posjeda tužiteljice u predmetnom stanu.

1. 3. Nakon u postupku izvedenog vještačenja po vještaku mjernične struke mr. sc. Slobodanu Đekiću, precizirala je tužbeni zahtjev glede položaja predmetnog stana izgrađenog u zgradi na k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], površine 39,50 m2, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, dodavši da se nalazi na adresi u [adresa] prema pločici na zgradi, a na adresi [adresa] prema Registru prostornih jedinica, u hodniku zgrade drugi stan od ulaza lijevo, te dodavši da se ulazna vrata stana nalaze na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu od 25. lipnja 2024. (str. 19–22) tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Osporio je posjed tužiteljice, čin smetanja posjeda te je istaknuo prigovor prekluzije odnosno da je tužba podnesena nakon proteka roka od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja.

2. 1. Osporavanja je obrazložio istaknuvši da je tužiteljica pogrešno navela da je vlasnica i posjednica stana sagrađenog na zgradi koja je nalazi na k. č. [katastarska čestica], zgrada, bez upisane površine i k. č. [katastarska čestica], kuća, bez upisane površine, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer da iz vlasničkog lista za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nesporno proizlazi da je tuženik samovlasnik naprijed citiranih nekretnina na kojima se nalazi zgrada s pet stanova, među kojima je i sporni stan kojeg tužiteljica u potpunosti neosnovano svojata. Napomenuo je da pojedini stanovi među kojima je i sporni stan, uopće nisu zavedeni u zemljišnim knjigama. Tužiteljica da stoga prijeporni stan svojim zaposlenicima već niz godina daje u najam bez ikakvog pravnog temelja i pritom redovito i neosnovano ostvaruje dobit s naslova ugovorene mjesečne najamnine, jer nije vlasnik stana niti za to ima odobrenja od strane tuženika, odnosno isključivog vlasnika predmetnog stana. Istaknuo je i da je tužiteljica pogrešno opisala prijeporni stan, budući da površina spornog stana iznosi 29,70 m2, a ne 39,50 m2, a što da je razvidno iz podataka o pričuvi stanova u zgradi s iskazanim površinama stanova. Prigovorio je formulaciji tužbenog zahtjeva, držeći da je opis nekretnine nedovoljno, nepotpuno i pogrešno određen, između ostalog, jer da nije naveden zk. ul. u kojemu se nalaze predmetne nekretnine.

2. 2. U daljnjem tijeku postupka, a nakon izvršene identifikacije na terenu i preciziranja tužbenog zahtjeva po tužiteljici, istaknuo je da riječ o nedopuštenoj preinaci tužbenog zahtjeva. Smatrajući da su pogrešno specificirane nekretnine na kojima nalazi prijeporni stan koji je predmetom navodnog smetanja posjeda, predložio je tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, podredno odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Tuženik je imajući u vidu iznesene činjenice (prvenstveno da je iz izvatka zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno da je tuženik samovlasnik čestica na kojima je sagrađena zgrada, dakle i predmetnog stana u toj zgradi, dok je već iz činjenice da je tužiteljica pokrenula parnicu zbog smetanja posjeda evidentno da se neutemeljeno smatra posjednicom stana), u odgovoru na tužbu istaknuo protutužbu (reivindikacijsku tužbu na predaju u samostalni i isključivi posjed tuženiku stan koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, površine 29,70 m2 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] zgrada i k. č. [katastarska čestica] kuća upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodan od osoba i stvari predajom ključeva i trpljenjem promjene brave na istoj nekretnini uz uklanjanje svih svojih privatnih predmeta u roku od 15 dana), o kojoj je pozivom na načelo ekonomičnosti, kontradiktornosti i manjih troškova stranaka, predložio raspravljanje u istom postupku.

3. 1. Izvanraspravnim rješenjem razdvojeno je postupanje po protutužbi te je formiran novi spis koji se kod ovog suda pod posl. br. P-819/2024, o čemu su stranke obaviještene na pripremnom ročištu održanom 26. studenog 2024. (str. 34–35), dok je na istom tom ročištu odbijen prijedlog tuženika za spajanje ovog predmeta i novo osnovanog predmeta posl. br. P-819/2024.

3. 2. Te su odluke donesene jer je ocijenjeno da nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje protutužbe u ovom postupku, koje pretpostavke predviđa odredba čl. 189. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), a prema kojoj tuženik može do zaključenja prethodnog postupka pred sudom podnijeti kod istog suda protutužbu, ako je zahtjev protutužbe u vezi s tužbenim zahtjevom (tzv. koneksna), ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti (tzv. kompenzabilna), ili ako se protutužbom traži utvrđenje kakva prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomično odluka o tužbenom zahtjevu (tzv. prejudicijelna). Sukladno čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Pitanje prava vlasništva predmetnog stana je zaseban postupak koji ni na koji način ne utječe na ovaj postupak smetanja posjeda. Između posesorne (ujedno hitne) i petitorne parnice nema objektivnog identiteta spora, pa nema svrsishodnosti u njihovom zajedničkom raspravljanju i donošenju zajedničke odluke.

4. Glede protivljenja tuženika preciziranju tužbenog zahtjeva po provedenom mjerničnom vještačenju, valja navesti da je ono neosnovano jer sukladno čl. 191. st. 3. ZPP-a tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen; a tužiteljica je u ovom postupku preciziranjem tužbenog zahtjeva po provedenom vještačenju dopunila odnosno ispravila navode iz tužbe.

5. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva, proveden je dokazni postupak u kojem su pročitane i razgledane isprave koje se nalaze u spisu, i to: ugovor o najmu stana od 30. listopada 2019. i aneks ugovora o najmu stana od 1. srpnja 2021. (str. 5– 7, ugovor o najmu stanu od 1. ožujka 2023. te (str. 8–10), obavijest od 8. veljače 2024. (str. 120), izvod iz geoportala (str. 11), fotografije (str. 12–13), izvadak iz knjige položenih ugovora (str. 14–15), izvadak iz zemljišne knjige (str. 24) i obračun površine stanova (str. 26).

5. 1. Nadalje, sud je izašao na uviđaj 9. travnja 2025. uz sudjelovanje vještaka mjernične struke mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj (nalazi i mišljenja na str. 56–58, 62–69), te je saslušao svjedoke AS, VS, JS, BS i ZS te stranke (zakonskog zastupnika tužiteljice i tuženika).

6. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te savjesne i brižljive ocjene dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovog spora čini zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite na način da se utvrdi da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu stana izgrađenog u zgradi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 39,50 m2, koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, jedne sobe i hodnika, a nalazi se na adresi u [adresa], prema pločici na zgradi, a na adresi [adresa] prema Registru prostornih jedinica, u hodniku zgrade drugi stan od ulaza lijevo, na način da je na ulazna vrata stana koja se nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nagomilao ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari i na taj način onemogućio pristup predmetnom stanu. Nadalje, da se tuženiku naloži da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način o svom trošku s ulaznih vrata predmetnog stana ukloni sve nagomilane stvari, a posebice ormar, spravu za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari, u roku od 15 dana. Posljednje, da mu se zabrani takvo ili slično smetanje posjeda na predmetnom stanu.

8. Pitanje prava na zaštitu posjeda uređeno je u čl. 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV). Prema tim odredbama, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. st. 1. ZV-a). I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran (čl. 21. st. 2. ZV-a). Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja (čl. 21. st. 3. ZV-a).

8. 1. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1. ZV-a) Sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 2. ZV-a).

8. 2. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

9. U vezi s citiranom zakonskom regulativom u t. 8., iz rezultata dokaznog postupka kao relevantno je utvrđeno kako slijedi u nastavku.

10. Predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identificirao je mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao objektivan i stručan. Utvrdio je da je k. č. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu 205 po kulturi ambulanta, „Poli baraka“, s površinom 144 m2 (upisani posjednik Dom zdravlja Pazin, Jurja Dobrile, [adresa]). K. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovnom listu 101 po kulturi kuća, „Bačvenik“, površine 144 m2 (upisani posjednik Republika Hrvatska, Zagreb, Visoka ulica 15). U naravi obje čestice čini objekt katnosti P+1 koji je podijeljen na način da se k. č. [katastarska čestica] nalazi sjeverozapadno, a k. č. [katastarska čestica] jugoistočno na parceli k. č. [katastarska čestica] preko koje se pristupa i koja predstavlja dvorište. U Registru prostornih jedinica (koji se koristi za evidentiranje zgrada i izdavanje dokumentacije) k. č. [katastarska čestica] dodijeljen je kućni broj 5 A, a k. č. [katastarska čestica] dodijeljen je kućni broj 5 B. Na zgradi su pločice s kućnim brojevima zamijenjene (pogrešno postavljene), tako da je na k. č. [katastarska čestica] postavljen kućni broj 5 A.

10. 1. Vještak je ujedno popisao stanove koji se nalaze u predmetnoj zgradi, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te definirao položaj predmetnog stana. Na k. č. [katastarska čestica] na kućnom broju 5 B – prema pločici na zgradi, naslanja se dogradnja koja je povezana s istom, te se nalaze dva stana. S ulaza u zgradu pristupa se u pred prostor

– hodnik, iz kojeg se potom ulazi u stan lijevo. Iz pred prostora ravno pristupa se u stan koji je (i po kazivanju svjedoka na uviđaju ZS) u posjedu tužiteljice u kojem živi jedna učiteljica. U k. č. [katastarska čestica], na kućnom broju 5 A – prema pločici na zgradi, ulazi se preko stepeništa u dva pred prostora. U prvom pred prostoru s lijeve i desne strane nalazila su se sušila za robu s rastegnutom odjećom. Nakon toga, kroz prolaz pristupa se u drugi dio pred prostora u kojem se s lijeve strane nalaze dvoja ulazna vrata uz koja su poštanski ormarići bez prezimena. Ispred drugih ulaznih vrata naslonjen je ormar direktno na ulaz kojim se blokira pristup. Ispred ormara odložene su stolice, sobni bicikl i plastične kašete s drvima. Na desnoj strani drugog dijela pred prostora su ulazna vrata u stan s desne strane uz koja je poštanski ormarić s prezimenom Ć. S desne strane u drugom pred prostoru odložen je ormar u uglu. Odmjeravanjem prostora utvrđeno je da se blokirana vrata nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Da je tužiteljica u posjedu predmetnog stana u vrijeme podnošenja tužbe proizlazi već iz same činjenice da je tuženik nakon predmetne tužbe protiv tužiteljice podnio spomenutu (protu)tužbu radi predaje u posjed predmetnog stana u kojem postupku ovdje tuženik tamo tužitelj, da bi uspio, morati dokazati vlasništvo stvari kao i da se stvar nalazi u posjedu tužiteljice (u postupku radi predaje u posjed tuženice). Osim toga, posredni posjed tužiteljice predmetnog stana proizlazi i iz ugovora o najmu stana od 30. listopada 2019. i aneksa tom ugovoru od 1. srpnja 2021., te ugovora o najmu stana od 1. ožujka 2023., koje je sklopila tužiteljica kao najmodavac te BS, zaposlenica tužiteljice kao najmoprimac, posljednje za razdoblje od 1. ožujka 2023. do 31. srpnja 2023. Da je i nakon tog razdoblja posredni posjednik stana tužiteljica, a neposredni BS, i to 30. ožujka 2023., proizlazi iz obavijesti tužiteljice od 8. veljače 2024. u kojoj je utvrđeno da je BS nastavila koristiti stan i nakon isteka ugovorenog roka te da je dužna osloboditi stan od osoba i stvari najkasnije do 31. ožujka 2024. Navedeno je potvrdila i sama BS u svom iskazu („U predmetnom stanu ja sam živjela unazad 5 godina, mislim od 2018., moguće 2019. Riječ je o školskom stanu… Iz predmetnog stana izašla sam po isteku ugovora o najmu, 30. ožujka 2024. te sam predala ključ voditelju škole...“) kojeg je stoga sud u tom dijelu pozitivno cijenio.

11. 1. O tome da predmetni stan koristi tužiteljica kao „školski“ stan suglasno su potvrdili i ostali saslušani svjedoci u postupku, i to AS, zaposlenik tužiteljice kao profesor, koji kao najmoprimac živi u zgradi u kojoj se nalazi predmetni stan od listopada 2008., i to u prvom stanu lijevu („Kada sam ja uselio u svoj stan, u predmetnom stanu je živjela učiteljica koja je tada radila u [adresa], a sada radi u [adresa], zove se DS. Nakon toga, u stanu je živjela BS, čistačica u školi u [adresa]. Ona je tamo živjela do prošle godine do Uskrsa. Riječ je o školskom stanu. Poznato mi je da je imala i ona sklopljen ugovor o najmu s tužiteljicom i da je plaćala najamninu tužiteljici…“). Zatim VS, domar tužiteljice u [adresa] („U predmetnom stanu živjela je moja partnerica DS... DS živjela je u predmetnom stanu prije spremačice R“); JS, domar tužiteljice u [adresa] („Sporan je stan u [adresa]. Ja sam bio u stanu prije 10 godina, tamo sam radio pločice. Tada je u stanu živjela učiteljica DS, ne znam joj prezime. Nakon toga sam više puta dolazio u stan, kada je trebalo nešto popravit…“); i ZS, sin tuženika („Na upit što znam o predmetnom stanu, znam da tužiteljica nema ni vlasnički ni posjedovni list. U predmetnom stanu bio je djelatnik škole, posljednje O“) ; ali i sam tuženik („Na upit tko je vlasnik predmetnog stana, izjavljujem da sam na papiru ja vlasnik, a u stvarnosti ga koristi škola, i to unazad 20 godina, ne znam točno...“).

11. 2. Iz svih izvedenih dokaza proizlazi i to da je taj posjed bio posljednji i miran.

12. Što se tiče utuženog čina smetanja posjeda, odnosno da su 12. travnja 2024. na ulazna vrata predmetnog stana nagomilani ormar, sprave za vježbanje, ljestve, biljke, plastične vrećice i razne druge stvari, nedvojben je sam čin, budući da su nabrojane stvari prikazane na fotografiji priloženoj uz tužbu (str. 13), ali je i većina tih stvari zatečena na uviđaju (fotografirane po vještaku, str. 66). Nedostajale su ljestve, biljke i polica s natpisom „obrati se vlasniku „ulaz iza“). Nedvojbeno je i da je riječ o činu kojim se onemogućava pristup stanu koji je do trenutka tog čina bio u posjedu tužiteljice. Dvojbeno je tko je počinitelj i kada je poduzet taj čin smetanja.

12. 1. Tuženik je osporio da bi taj čin poduzeo, a osporio je i da bi to bile njegove stvari. Čije su, nije znao. Istaknuo je da u utuženom periodu nije boravio u [adresa], već kod sina ZS u [adresa], i da stoga nije ni mogao nagomilati predmetne stvari. Kod sina je boravio sedmicu dana jer je tada na kući sina izvodio građevinske radove. U tom periodu nije dolazio u [adresa]. Opisao je kada je boravio, gdje i što je točno radio („…Danas su svi spominjali kao datum 8. travnja i navodili su da je to ponedjeljak, a ja sam kod sina otišao nedjelju i bio sam tamo sve do subote. Spavao sam na kauču u posebnoj prostoriji. Kada sam ja spavao kod njega, on je radio, ali ne baš svaki dan. Išao je, pa je došao ranije. U školi je radno vrijeme klizno… montirali smo gipsane ploče, knauf, pa smo ih spajali gletom, pa smo ih šmirglali, pa sam sve prostorije očistio dok je ZS radio, pa kad bi došao popodne doma bušili bismo rupe za klimu, i peć ili vanjski dimnjak…“). Osporio je i to da bi netko iz njegove obitelji počinio čin smetanja posjeda.

12. 2. O tome da je tuženik boravio izvan [adresa] u predmetnom periodu iskazivao je i njegov sin ZS, saslušan prije tuženika („U tužbi piše da je 12. travnja moj otac postavio nekakve stvari ispred predmetnog stana, što nije moguće. Naime, taj tjedan je otac spavao cijeli tjedan kod mene budući da sam ja imao građevinske radove na obiteljskoj kući u [adresa] cijeli travanj 2024. Radovi su počeli sredinom ožujka, a otac mi je pomagao… Moj je otac spavao na kauču. Na upit je li otac 8. travnja spavao kod mene, izjavljujem da je, mislim čak i prije toga, možete staviti da je 7. prvu noć prespavao kod mene, mislim da je to bila nedjelja…“). Ni on nije znao čije su predmetne stvari i tko ih je nagomilao, a na upit je li to učinio tuženik, odgovorio je da ne zna.

13. O tome tko je poduzeo utuženi čin smetanja neposrednih saznanja nisu imali ni ostali saslušani u postupku (po prijedlogu tužiteljice).

13. 1. AS nije vidio tuženika da to čini već je samo pretpostavio da je to on učinio, a s obzirom na to da je prethodno, i to 5. travnja 2024. ugledao dasku pribijenu na vratima (kao na fotografiji na str. 12), a na dasci papir odnosno izvod iz katastra, na kojem je stajalo ime tuženika. Fotografiju daske poslao je ravnatelju tužiteljice koji je došao u ponedjeljak (8. travnja) zajedno s domarom iz [adresa] (JS) te su dasku uklonili. Taj je svjedok vidio da su stvari koje su i prije bile u hodniku, 12. travnja, u petak, posložene na vratima kao što je prikazano na fotografiji (str. 13), o čemu je također obavijestio ravnatelja. Bilo mu je poznato da su ormar i pećnica od BS. Nije znao čije su ostale stvari.

13. 2. O tome da je 5. travnja 2024. zaprimio fotografiju pribijene daske (str. 12) od AS iskazao je u suglasju i ravnatelj tužiteljice ĆS, kao i da je tu dasku zajedno s domarom JS uklonio 8. travnja. Suglasno citiranom iskazu svjedoka AS ravnatelj je iskazao i o tome da mu je AS 12. travnja proslijedio fotografiju nagomilanih stvari (str. 13.). I ravnateljeva pretpostavka je ta da je tuženik taj koji je počinio čin smetanja („Ja osobno nisam vidio tuženika da zabija dasku niti da postavlja predmetne stvari ispred predmetnog stana. Na upit zašto je onda tužen PS, odgovaram da je to iz više razloga. Prvi je taj da je meni par mjeseci prije nego što je BS izašla iz predmetnog stana, a ona je izašla krajem ožujka 2024., tuženik zablokirao automobilom izlaz iz školskog dvorišta. Tražio me da stanari koji žive u školskim stanovima nastave njemu plaćati stanarinu. Kada me se pita je li mi rekao zašto to traži, rekao mi je da je on vlasnik cijele zgrade. Ja sam mu na to odgovorio da će to rješavati odvjetnici. Nakon toga je maknuo svoje vozilo i ja sam otišao. Nadalje, sljedeći razlog je taj što je na dasci koja je bila pribijena na vratima predmetnog stana pisalo „privatno“, a na njoj je bio pribijen i izvod mislim iz zemljišnih knjiga u kojem je stajalo vlasništvo GS. Stoga sam ja, na temelju toga, zaključio da je on ili netko od njegovih počinio čin smetanja posjeda…“).

13. 3. Svjedok VS nije vidio tko je stavio predmetne stvari ispred stana, ali je također pretpostavio da je to učinio tuženik („Kada me se pita zašto to pretpostavljam, pa to je zbog cijele ove situacije koju je on izazvao nakon što je BS iselila iz predmetnog stana, prijetnji i ostalog…“), a sam čin smetanja je zapazio također 12. travnja („…Na upit u koliko navrata sam bio u zgradi od 2. do 12. travnja, to je bilo prvi put kad sam vidio dasku, to je bilo 2. travnja, poslije kad se je daska micala, to je bilo 8., kad su došli ravnatelj i JS, i poslije još jednom kada smo probali ići po stvari, a to je bilo 12. travnja, ali su onda ispred stana bile nagomilane stvari…“). Prethodno tome, i taj je svjedok imao neposrednih saznanja o pribijanju daske i tome da je 8. travnja ravnatelj tužiteljice s domarom iz [adresa] (JS) došao u [adresa] skinuti dasku.

13. 4. Svjedok JS nije vidio nagomilane stvari, a vezano za sporni stan iskazivao je o daski s natpisom „privatno“ koja je prethodno bila pribijena na vratima stana prije predmetnih stvari te je potvrdio da je zajedno s ravnateljem tu dasku uklonio („Ravnatelj i ja skinuli smo dasku koja se nalazi na fotografiji. Ja ne znam tko je ravnatelju rekao da je daska pribijena na vratima, meni je ravnatelj rekao da dasku idemo skinuti. Na upit znam li koji je to dan bio, mislim da je bio ponedjeljak, moguće 8. ili 9. travnja. To znam jer si pišem u svojoj evidenciji kada idem nešto raditi izvan zgrade škole u [adresa], imam zapisano.“).

13. 5. BS je iskazala da ne zna tko je stavio predmetne stvari ispred stana, dok je o vremenu poduzimanja čina smetanja posjeda u svom iskazu bila zbunjena i nejasna, stoga njezin iskaz u dijelu u kojem navodi datume sud nije pozitivno cijenio. Prvo je iskazala da misli da je daska pribijena na vrata nakon njezinog iseljenja, možda 2. travnja, a da su predmetne stvari postavljene 8. ili 12. Na upit kako je datume zapamtila, izjavila je da redovito prazni smeće u kontejnere koji se nalaze ispred škole, a iz te pozicije da se jasno vidi ulaz u predmetnu zgradu i u predmetni stan, pa je tada ugledala stvari. Nakon toga upitana da pojasni je li stvari vidjela 8. ili 12. travnja, izjavila je 8. travnja. Sljedeće je iskazivala „… Par dana nakon što su skinuli dasku, ja sam vidjela predmetne stvari. Na upit kada je daska skinuta, ne znam točno datum, ali par dana prije toga. Ja se ni ne mogu točno sjetiti datuma, nisam ja vidjela pa išla gledati kalendar koji je to točno dan, ali mogu potvrditi da je prvo bila pribijena daska, pa je ona maknuta, pa su nakon toga bile stvari ispred stana. Na upit je li moguće da su prije 8. travnja bile postavljene stvari, nije moguće jer je prije bila daska. Ja se baš točnog datuma ne mogu sjetiti, ali bilo je sigurno prije 8. travnja da su stvari bile ispred stana, a onda još par dana prije toga daska…“). Od predmetnih stvari iskazala je da su peć i ormar njezini. Ormar da se i prije nalazio u hodniku, ali nije bio postavljen ispred ulaznih vrati stana, a peć da je bila u stanu („…Pećicu sam maknula van iz stana kada sam iselila još sam i pitala P hoće li joj smetati u hodniku, ona mi je rekla da ne…“). Sprava za vježbanje, cvijet i limenka boje, to da su stvari tuženikove podstanarke („…Kada me se pita kako znam da je to od podstanarke, izjavljujem da je to bilo inače postavljeno na ormaru koji se nalazi ispred stana podstanarke, a do ormara se nalazila i ta sprava za vježbanje…“).

14. Iz citiranih, i u tom dijelu suglasnih iskaza svjedoka iz t. 13., slijedi da su osnovani navodi tužiteljice i njezinog zakonskog zastupnika ĆS o tome da je na vratima predmetnog stana prvo bila pribijena daska (kako je prikazano na fotografiji na str. 12) o čemu je ravnatelj tužiteljice obaviješten 5. travnja 2024.; da je tu dasku 8. travnja 2024. zajedno s domarom JS uklonio; te da su nakon toga nagomilane predmetne stvari ispred ulaznih vrati stana, a što je uočeno 12. travnja 2024. (kako je to prikazano na fotografiji na str. 13).

15. Prema rezultatima dokaznog postupka i utvrđenim činjenicama:

– da je prethodno utuženom činu smetanja posjeda na vratima predmetnog stana, a nakon što je zaposlenica tužiteljice BS iselila iz stana, bila pribijena daska s natpisom „privatno“, i da je na dasci bio pribijen izvadak iz zemljišne knjige za predmetni stan

[katastarska općina]

– da je utuženim činom smetanja ispred nagomilanih stvari na komadu daske bilo ispisano „obrati se vlasniku (ulaz iza)“

– da u „ulazu iza“ živi tuženik koji ujedno, kako je to iskazao u ovome postupku, sebe smatra vlasnikom predmetnog stana, a za što je protiv tuženice podnio pravu vlasničku tužbu;

tada proizlazi vjerojatnost da je tuženik taj koji je počinio čin smetnja.

15. 1. No, kada se uzmu u obzir i činjenična utvrđenja:

– da uz tuženika u ulazu [adresa] (prema zatečenom stanju) živi i jedna zaposlenica tužiteljica kao podstanarka

– da u predmetnom ulazu zgrade na adresi [adresa] prema zatečenom stanju na licu mjesta (prema registru 5 B), osim predmetnog stana postoje još dva stana, od čega je jedan u posjedu AS, a drugi u posjedu podstanarke tuženika (čije je ime prema iskazu svjedokinje BS, P)

– da su neke od predmetnih stvari upravo od podstanarke tuženika

– da nitko od saslušanih u postupku nije vidio tuženika da poduzima čine smetanja

– da izuzev VS, nitko od saslušanih u predmetnom razdoblju nije ni vidio tuženika da boravi u/oko zgrade (AS: „Na upit da ponovim kada su ono postavljene predmetne stvari ispred predmetnog stana, to je bio 12. travnja… Na upit znam li da tuženik u to vrijeme nije boravio u zgradi, izjavljujem da ne znam…. Je li tuženik u to vrijeme boravio u zgradi? Ne znam...“; BS: „Na upit jesam li 12. travnja vidjela tuženika u predmetnom hodniku ili u blizini, izjavljujem da nisam.“)

– a da su tuženik i njegov sin suglasno iskazali da je u predmetnom razdoblju tuženik boravio kod sina u [adresa];

tada slijedi da se temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene identitet osobe koja je smetala posjed odnosno činjenica da je tuženik počinitelj ne može utvrditi sa sigurnošću, i da u primjenu dolazi pravilo o teretu dokazivanja koje obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist nije predložila sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava (sukladno odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i ponuditi dokaze na kojima temelji zahtjev, a ako se na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi činjenica, onda se o postojanju iste činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja, sukladno odredbi članka 221.a. ZPP-a).

15. 2. Tužiteljici je pružena mogućnost osporiti i dovesti u sumnju iskaze svjedoka i tuženika o okolnostima koji se tiču osporavanja čina smetanja posjeda (saslušanje podstanarki, ostalih članova obitelji tuženika i drugo), međutim tužiteljica tu mogućnost nije iskoristila.

16. Stoga kada tužiteljica u postupku nije dokazala da ju je tuženik smetao u posjedu nekretnine na način opisan u tužbi, primjenom pravila o teretu dokazivanja tužbeni zahtjev sud je odbio kao neosnovan, kao u t. I. izreke rješenja.

17. Obje stranke zatražile su naknadu troškova postupka.

17. 1. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužiteljica u ovom sporu nije uspjela pa joj ne pripada ni zatražena naknada troškova postupka, dok tuženiku pripada zatraženi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u visini jednokratne nagrade 250 bodova, odnosno 500,00 eura (prema vrijednosti boda od 2,00 eura), uvećano za PDV po stopi 25 %, sveukupno 625,00 eura, prema tbr. 7. t. 2., tbr. 46., tbr. 52. i tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.), koja nagrada obuhvaća četiri radnje (odgovor na tužbu od 25. lipnja 2024., zastupanje na pripremnom ročištu 26. studenog 2024. i uviđaju održanom 9. travnja 2025., te očitovanje od 30. travnja 2025. na nalaz i mišljenje vještaka). Sukladno tbr. 7. t. 2. 2. Tarife tuženiku za svaku daljnju radnju, konkretno sastav podneska od 14. svibnja 2025. i zastupanje na ročištu glavne rasprave pripada dodatno po 50 bodova, odnosno 200,00 eura uvećano za PDV 25 %, ukupno 250,00 eura. Troškovi sastava podnesaka od 26. lipnja 2024. (ispravak navoda iz odgovora na tužbu), 23. listopada 2024. (odgode zbog pokušaja mirnog rješenja spora), 27. studenog 2024. (očitovanje na raspravno rješenje), 20. veljače 2025. (predložena odgoda ročišta), 22. svibnja 2025. (očitovanje na očitovanje tužiteljice), nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155. ZPP-a.

17. 2. Stoga je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu 875,00 eura kao u t. II. izreke rješenja, dok je u preostalom dijelu za iznos 250,00 eura njegov zahtjev odbijen kao u t. III. izreke rješenja, te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka, kao u t. I. izreke rješenja.

17. 3. O zatraženom trošku tuženika na ime sudske pristojbe za odgovor na tužbu bit će odlučeno nakon pravomoćnog završetka ovog postupka, kada u skladu s čl. 4. t. 2. Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/2018. i 51/5023.) obveza plaćanja te pristojbe nastaje.

U Pazinu 15. srpnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave rješenja.

DNA:

– tužiteljica po pun., uz rješenje o pristojbi za odluku

– tuženik po pun.