Supreme Court voids lower court ruling for applying old Criminal Procedure Law to a case requiring the new law's provisions.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia voided the first-instance court's decision and remanded the case for retrial. The lower court had incorrectly applied the 1997 Criminal Procedure Law to a case initiated before the 2008 law took effect. The court determined that the 2008 law, including its final amendments, superseded the 1997 version for all proceedings in progress, mandating that the investigating judge, not a panel, decide on the victim's request. Consequently, the original ruling was invalid due to being issued by an unauthorized body, rendering the appeal moot.
Legislator headnote
AI generatedČlanci 225. stavci 1. i 2. ZKP 2008.; Članak 257. stavak 5. ZID ZKP 2008.; Članak 494. stavak 4. ZKP 2008.; The 2008 Criminal Procedure Law supersedes the 1997 version for ongoing proceedings, requiring the investigating judge to decide on victim requests rather than a court panel.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: IV Kž 10/14-3
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda dr. sc. Zdenka Konjića kao predsjednika vijeća, te dr. sc. Marina Mrčele i Senke Klarić- Baranović kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog L. A., zbog kaznenog djela iz članka 344. stavka 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja T. „F. g.“ d.o.o. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 4. siječnja 2014. broj Kv-251/12 (Kio-18/11), u sjednici održanoj 3. lipnja 2014.,
r i j e š i o j e:
I. Povodom žalbe oštećenog kao tužitelja T. „F. g.“ d.o.o., po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba oštećenog kao tužitelja T. „F. g.“ d.o.o. je bespredmetna.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu, odbijen je kao neosnovan istražni zahtjev oštećenog kao tužitelja T. „F. g.“ d.o.o. protiv osumnjičenog L. A., zbog kaznenog djela iz članka 344. stavka 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08., – dalje u tekstu: KZ/97).
Protiv tog rješenja žalbu je podnio oštećenik kao tužitelj T. „F. g.“ d.o.o. putem punomoćnika M. K., odvjetnika iz S. B., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Žalba oštećenika kao tužitelja je bespredmetna.
IV Kž 10/14-3
Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe oštećenika kao tužitelja, a po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 494. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13. i 145/13. – nastavno: ZKP/08), Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud utvrdio je da je odluku donijelo neovlašteno tijelo.
Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je oštećenik kao tužitelj T. „F. g.“ d.o.o., nakon donošenja rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 28. listopada 2010. broj K- DO-1592/10 o odbačaju kaznene prijave, 31. siječnja 2011. Županijskom sudu u Splitu podnio istražni zahtjev protiv osumnjičenog L. A., zbog kaznenog djela iz članka 344. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/97. Nakon što je istražni sudac Županijskog suda u Splitu 9. svibnja 2012. izrazio neslaganje s istražnim zahtjevom oštećenika kao tužitelja, spis je dostavljen izvanraspravnom vijeću istoga suda (članak 190. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02., 62/03. i 115/06.; dalje: ZKP/97)), kojim povodom je donesena pobijana odluka.
Iz izloženog, dakle, proizlazi da je prva radnja suda kojom se izražava stanovište o osnovanosti istražnog zahtjeva oštećenika kao tužitelja podnesenog 31. siječnja 2011., neslaganje suca istražnog odjela Županijskog suda u Splitu od 8. svibnja 2012. s tim zahtjevom, povodom kojeg neslaganja je odluku o odbijanju istražnog zahtjeva oštećenika kao tužitelja donijelo izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu, a ta je odluka predmetom pobijanja žalbe pred ovim sudom.
Iako je u vrijeme podnošenja istražnog zahtjeva oštećenika kao tužitelja (31. siječnja 2011.) na snazi bio ZKP/97, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12. i 56/13. – nastavno: ZID ZKP/08), koji je stupio na snagu 15. prosinca 2013., sudovi su bili dužni postupati sukladno odredbama ZKP/08, uključujući i posljednje izmjene i dopune od 15. prosinca 2013. Naime, upravo su tom posljednjom novelom izmijenjene prijelazne i završne odredbe iz do tada važećeg ZKP/08, pa tako i odredba članka 574. stavka 1. toga Zakona kojom je bilo propisano da će se kazneni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ZKP/08 dovršiti prema odredbama ZKP/97.
Međutim, zakonodavac je u članku 257. ZID ZKP/08 drukčije normirao prijelazne i završne odredbe, pa tako i u dijelu u kojem je propisano koji zakon će se primjenjivati na postupke u tijeku, određujući da će to biti ZKP/08 s uključenim posljednjom izmjenama i dopunama od 15. prosinca 2013., time da nije odredio posebnost za kaznene postupke pokrenute prije stupanja na snagu ZKP/08. Tako je člankom 257. stavkom 5. ZID ZKP/08 propisano: „Provođenje dokaznih radnji, te istrage i kazneni postupak koji su započeli prije stupanja na snagu ovog Zakona nastavit će se po odredbama ovog Zakona, osim ako je prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona drukčije propisano.“ Pritom treba napomenuti da se prijelazne i završne odredbe zakona odnose na cjelinu teksta ZKP/08 te da one zamjenjuju raniji tekst prijelaznih i završnih odredaba po načelu „lex posterior derogat legi priori“, a koje načelo je zakonodavac primijenio i prilikom donošenja ZID ZKP/08.
Stoga je prvostupanjski sud, neovisno o tome što je, postupajući povodom istražnog zahtjeva oštećenika kao tužitelja, do 15. prosinca 2013. primjenjivao odredbe ZKP/97, nakon tog datuma trebao nastaviti postupati sukladno odredbama ZKP/08, uključujući i njegove
IV Kž 10/14-3
posljednje izmjene i dopune. To konkretno znači da je sudac istrage prvostupanjskog suda u smislu članka 225. stavka 1. i 2. ZKP/08 bio dužan meritorno odlučiti o podnesku oštećenika kao tužitelja naslovljenom „istražni zahtjev“, a protiv njegove odluke bi bila dopuštena žalba izvanraspravnom vijeću istoga suda u smislu odredbe članka 494. stavka 2. ZKP/08.
Naime, člankom 225. stavkom 1. ZKP/08 propisano je da, ako je državni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu, oštećenik koji namjerava preuzeti kazneni progon, ima pravo sucu istrage predložiti provođenje istrage ili provođenje dokaznog ročišta. Stavkom 2. istog članka propisano je da o prijedlogu oštećenika kao tužitelja odlučuje sudac istrage rješenjem, a ako ne prihvati prijedlog, sudac istrage rješenjem odbija prijedlog oštećenika za provođenje dokaznog ročišta.
Budući da je u ovom predmetu odluku u prvom stupnju, umjesto suca istrage, donijelo izvanraspravno vijeće prvostupanjskog suda, dakle neovlašteno tijelo, pobijano rješenje je povodom žalbe oštećenika kao tužitelja, a po službenoj dužnosti trebalo ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uslijed čega je žalba oštećenika kao tužitelja postala bespredmetna.
Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 3. lipnja 2014.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Maja Ivanović Stilinović, v.r.
dr. sc. Zdenko Konjić, v.r.