Us I-1675/2024-7 · Upravni sud u Rijeci

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] A 5

Poslovni broj: Us I-1675/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice AS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Sidonija Grbavac, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marković, Grbavac, ĐS, [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 17. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/537, URBROJ: 443-02-02-20-24-3 od 3. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/537, URBROJ: 443-02-02-20-24-3 od 3. rujna 2024. naređeno je vlasnici/investitorici AS, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni bespravno izvedenu stambenu građevinu, zidanu, nepravilne tlocrtne površine, dimenzija 8,20/3,50+2,30/3,55 m, visine 3,00 m s natkrivenom terasom tlocrtnih dimenzija 6,00/2,60 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na području označenom kao izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene-turističko naselje (T2) unutar zaštićenog obalnog područja mora od 1000 m, lokacija Crveni Vrh, Grad Umag (t. 1.), uz daljnja utvrđenja i upozorenja (t. 2.-7.).

2. Osporavajući zakonitost navedenog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi i kasnijem tijeku spora u bitnome navodi da obrazloženje osporenog rješenja ne zadovoljava kriterije obrazložene odluke koji su propisani Zakonom o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) jer da se obrazloženje sastoji od prepričavanja činjeničnog stanja i pukog citiranja zakonskih odredbi, te ni u jednom dijelu nije moguće pronaći argumentaciju temeljem koje je donesena predmetna odluka. Navodi da je u konkretnom slučaju, s obzirom da je riječ o zadiranju u privatno vlasništvo, valjalo obrazložiti je li proveden test razmjernosti, dok iz obrazloženja nije moguće utvrditi je li tuženik imao u vidu činjenicu u vezi dugogodišnjeg nesmetanog uživanja građevine, kako od strane tužiteljice, tako i od strane njenih prednika. Nadalje navodi da je inspekcijski nadzor proveden bez prisutnosti tužiteljice, te da zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu nije nikada zaprimila, zbog čega se nije ni mogla očitovati o utvrđenjima tuženika sadržanim u tom zapisniku pa je stoga povrijeđeno njeno pravo sudjelovanja u postupku. Ističe i povredu prava vlasništva navodeći da neometano uživa vlasništvo od trenutka stjecanja predmetne građevine. Navodi da predmetna građevina ima kućni broj od 2015. godine te da tužiteljicu i prethodne vlasnike niti jedna nadležna institucija nije spriječila u uživanju niti je naredila uklanjanje predmetnog objekta. Smatra da neuvažavanje njene specifične situacije predstavlja diskriminaciju zabranjenu čl. 14. Ustava Republike Hrvatske i čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Slijedom svega navedenog, tužbenim zahtjevom predlaže poništenje osporenog rješenja tuženika te obvezivanje tuženika na naknadu troškova ovog spora tužiteljici.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 3. srpnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Sud je odbio u sporu provesti po tužiteljici predloženi dokaz saslušanjem tužiteljice ocijenivši da je izvođenje tog dokaza suvišno kraj činjenica utvrđenih uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, te se zakonitost gradnje dokazuje odgovarajućim ispravama odnosno građevinskom dozvolom ili rješenjem o izvedenom stanju, a ne saslušanjem stranke.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je viši građevinski inspektor dana 13. travnja 2024. proveo inspekcijski nadzor građenja građevine na lokaciji Crveni Vrh, Grad Umag, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sastavio zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-362-02/24-02/537, URBROJ: 443-02- 02-20-24-1 od 13. travnja 2024., kojem prileže fotografije koje čine sastavni dio zapisnika. Nadalje, iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je predmetom nadzora bila zidana stambena građevina (površine 8,20/3,50+2,30/3,55 m i visine 3,00 m) s natkrivenom terasom. Također proizlazi da je uvidom u dokumentaciju Istarske županije, Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula utvrđeno da za predmetnu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola.

9. Među strankama ovoga spora nije sporan opis i lokacija predmetne građevine, da je tužiteljica vlasnica iste, kao i da za gradnju predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola ili s istom izjednačeno drugo odobrenje za gradnju. Međutim, sporno je, je li pobijanim rješenjem povrijeđeno tužiteljičino pravo vlasništva, je li isto zakonito obrazloženo, te je li postupak zakonito proveden.

10. Sukladno odredbi čl. 106. st. 1. i st .2. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

11. Prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21, 67/23, dalje: ZDI) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

12. Budući da je građevina iz predmeta ovoga spora, opisa kao u izreci osporenog rješenja i prikazana na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, koju odlučnu činjenicu tužiteljica ni ne spori, to je tuženik pravilno osporenim rješenjem tužiteljici kao vlasnici naredio uklanjanje iste u skladu s citiranim čl. 106. ZG-a u vezi s čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a.

13. Nadalje, vezano uz istaknutu povredu prava vlasništva i s tim u vezi potrebu provođenja testa razmjernosti valja navesti sljedeće. Prilikom provođenja testa razmjernosti u postupku uklanjanja građevine valja ispitati jesu li ispunjeni sljedeći kriteriji odnosno je li miješanje tuženika utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje "legitimnog" cilja te je li to miješanje bilo nužno u demokratskom društvu.

14. U konkretnom slučaju, citiranim odredbama ZG-a i ZDI-a uređeno je pitanje gradnje bez, barem, izvršne građevinske dozvole. Navedene zakonske odredbe su javno objavljene i dostupne svima te su učinci tih odredbi predvidivi za sve, uključujući i tužiteljicu.

15. Stoga, kako je građevina iz predmeta ovoga spora izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, te je za gradnju građevine bez akta za gradnju zakonom izričito propisana inspekcijska mjera uklanjanja, to je miješanje tuženika utemeljeno na zakonu. Nadalje, miješanje tuženika usmjereno je na postizanje "legitimnog" cilja odnosno na suzbijanje bespravne gradnje i uklanjanje bespravno izgrađenih građevina pa je stoga i taj kriterij ispunjen. Isto tako, miješanje u pravo vlasništva tužiteljice bilo je nužno u demokratskom društvu budući da se legitimni cilj uklanjanja bespravno izgrađenih građevina ne može postići blažom mjerom, već je taj cilj moguće jedino postići inspekcijskom mjerom uklanjanja. Osim toga, tužiteljica u ovom sporu ni ne obrazlaže ni ne dokazuje iz kojih razloga bi zaštita njenog privatnog interesa odnosno prava vlasništva i s tim u vezi zadržavanja predmetne građevine u prostoru pretezala nad zaštitom javnog interesa.

16. S tim u vezi valja još istaknuti da u situaciji, kao u predmetnoj, kada tužiteljica nije ispunila svoju zakonsku obvezu ishođenja odobrenja za gradnju građevine iz predmeta ovoga spora, takvom nezakonitom gradnjom tužiteljica je dobrovoljno pristala snositi rizik koji nosi takvo postupanje. Stoga je tužiteljica morala biti svjesna u što se upušta te da se takvim postupanjem, izlaže riziku da joj nadležni inspektor naloži uklanjanje takve građevine.

17. Stoga su ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi o povredi prava vlasništva i diskriminaciji tužiteljice budući da je postupanje tuženika utemeljeno na zakonu, usmjereno je postizanju legitimnog cilja i taj cilj se nije mogao postići izricanjem blaže mjere.

18. Isto tako, činjenice nesmetanog uživanja predmetne građevine, kako od strane tužiteljice, tako i njenih prednika, kao i dodijeljenog kućnog broja nisu pravno relevantne za rješenje ove upravne stvari budući da se zakonitost gradnje dokazuje građevinskom dozvolom odnosno rješenjem o izvedenom stanju, a ne činjenicom dodjele kućnog broja i nesmetanog uživanja predmetne građevine.

19. Nadalje, obrazloženje osporenog rješenja sadrži valjane, argumentirane i dostatne razloge o utvrđenim odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari u vezi zakonitosti gradnje. Stoga je obrazloženje osporenog rješenja sastavljeno u skladu s čl. 98. st. 5. ZUP-a pa su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

20. Isto tako, inspekcijski pregled koji nadležni inspektor provodi u okviru zakonom propisanih ovlasti ne predstavlja očevid u smislu odredbe čl. 68. st. 3. ZUP-a te tom inspekcijskom pregledu nije nužno prisustvovanje stranaka (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-4337/22-2 od 20. travnja 2023.).

21. Vezano za prigovor tužiteljice da joj u postupku nije bilo omogućeno izjašnjavanje odnosno sudjelovanje ukazuje se tužiteljici da prema čl. 106. st. 4. ZDI-a ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Osim toga, tužiteljici je tijekom upravnog spora pružena mogućnost izjašnjavanja o svim spornim pravnim i činjeničnim pitanjima na raspravi provedenoj u ovom sporu, na koju je pristupila zamjenica opunomoćenice tužiteljice, te tužiteljica u tijeku ovoga spora nije osporila niti jednu odlučnu činjenicu u vezi ishođenja građevinske dozvole. Stoga Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužiteljice po toj osnovi (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-4620/22-2 od 7. veljače 2023., Usž-3716/22-2 od 20. listopada2022., Usž-4658/19-4 od 2. srpnja 2020.).

22. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom pa je stoga na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan te odlučiti kao pod t. I. izreke ove presude.

23. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a pa kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora te je odlučeno kao pod t. II. izreke ove presude.

24. Tužiteljica je u okviru tužbe predložila određivanje odgodnog učinka tužbe navodeći da bi se izvršenjem osporenog rješenja tužiteljici nanijela šteta koja bi se mogla teško popraviti jer bi se u potpunosti srušila predmetna građevina, dok bi visoke novčane kazne financijski opteretile tužiteljicu. Stoga smatra da su ispunjeni uvjeti za usvajanje prijedloga.

25. Čl. 42. st. 1. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano. St. 2. istog čl. propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

26. Dakle, da bi Sud odredio odgodni učinak tužbe uvjeti iz citiranog čl. 42. st. 1. ZUS-a moraju biti kumulativno ispunjeni, što u konkretnom predmetu nije slučaj.

27. Naime, tužiteljica nije ni obrazložila ni dokazala da bi joj izvršenjem osporenog rješenja nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti budući da na navedenu okolnost nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost navoda.

28. Nadalje, sukladno ustaljenoj sudskoj praksi odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama ZDI-a i to posebice odredbama čl. 1. i čl. 103. st. 1. toga zakona, koje propisuju da se postupci pokreću u javnom interesu i to po službenoj dužnosti (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Usž-406/17-2 od 15. veljače 2017., Usž-577/18-2 od 12. srpnja 2018., Usž-3290/19-2 od 20. studenog 2019., Usž-2359/20-3 od 29. siječnja 2021., Usž-4620/22-2 od 7. veljače 2023., Usž-2016/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž- 1169/2024-2 od 29. svibnja 2024., Usž-2078/2023-2 od 9. srpnja 2024.).

29. Sijedom navedenog, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe, to je odbijen prijedlog tužiteljice.

30. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Rijeci 17. srpnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a). Žalba ne odgađa izvršenje pobijanog rješenja (čl. 128. st. 3. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Sidoniji Grbavac, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac i dr. sc. ĐS, [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin